DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 120 — Geografijski položaj šuma gornje Krajine i gorskog kotara, te strategički odnošaji podpomogli su, da su u tih predjelili neke ceste kao sveza svjetskomu prometalu, jadranskomu moru, izgradjene već onda, kada vanjski, pa ni sam domaći svjet nije još pravo znao, koje silno blago leži u gorostasnih hrastovih slavonskih šumah. Upravo to je razlogom, da je svjetska prekomorska trgovina započela najprije šumskimi proizvodi, potičućimi iz gorskih predjela što s morem, što cestami uže spojenih. Gdje je s toga toliko mrtvo blago ležalo, posve je naravska posliedica, da je vlastnik tog blaga nastojao crpiti korist iz njeg, koju mu uz tražnju vanjskoga svieta za šunskimi surovinami i uz dosta povoljna za ono doba prometala nebijaše težko postići. Mi medju vlastnike takve ovdje brojimo kr. šumski erar, zastupajući šume u bivšoj ogulinskoj i otočkoj pukovniji, zatim kameralnu gospoštiju fužinsku, te konačno sadanja vlastelinstva kneza Thurn i Taxisa Brod, Grobnik i Čabar pl. obitelji Ghyczy Šume pukovnije slunjske i ličke, u koliko i spadaju u bivšu gornju Krajinu, moramo ovdje izuzeti, jer su iste šume jedne i druge pukovnije još prije vremena po pučanstvu samom znatno poharane; a ono malo trgovine, što pružaju, nije svietskog, već više lokalnog značaja i lokalne potrebe. Glavnu ulogu prekomorske šumske trgovine sa mehkom gradjom i liesom, kao i bukovom robom igrahu s toga samo šume prije navedenih posjednika. Nezalazeći u drugo, mi ćemo samo iztaknuti, da su šume gore navedenih posjednika svojimi jelovimi, oraorikovimi i bukovimi sastojinami jedine u domovini te vrsti proizvode mogle pružiti prekomorskomu svjetskomu tržištu- Kod toli traženog, a s druge strane opet cienjenog proizvoda, nije na dugo uzmanjkao veći broj nudioca i kupaca. Na ovaj način razvio se je u gornjoj Krajini, gorskom kotaru i primorju dosta živahan promet sa šumskimi proizvodi. Oko toga prometa i te trgovine sudjelovali su većim dielom, može se reći, malom iznimkom domaće sile tako, da su žitelji gorskog kotara i primorja kao vješti radnici imali liepe zaslužbe svojim ručnim djelom, dočim krajišnici, s teglećim blagom od prvih bolje stojećih sticabu privredu izvažanjem gradie i liesa do skladišta morskih luka, te proizvadjanjem manjeg, a naročito bukovog liesa. Tako je uz racionalno unovčivanje, za uporabu doraslih sastojiua, dobio vlastnik šume primjerenoj cieni odgovarajuću šumsku pristojbu, a drvotržac svoju čedno stečenu zaslužbu. Kod tako živahnog pokreta šumske trgovine nisu ni industrialna poduzeća na dugo izostala. Uz mnogobrojne pile na vodi za raznu rezanu robu, namještena je najprvo po nekom bečkom družtvu parna pila usred prašuma na mjestu Stirovača, bivše otočke pukovnije. Na ovoj parnoj pili u velikoj mjeri izrezana roba provažala se je dobro izvedenom i uzdržavanom cestom k morskoj luki Stinii;a, odkuda je na brodove za prekomorsku trgovinu krcata. Što se parnih pila za rezanu robu tiče, sagradjena je kasnije u Crnom lugu, gorskog kotara, jedna, koja je svoje vlastnike često mienjala, zatim jedna po Ščitomiru Vilharu u Prezidu, koja i sada pod istim vlastnikom radi. |