DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 119 — Thuja orientalis (Biota orientalis) (chinesisctier Lebensbaum), klekovina šiljkovrha; rodom iz Kitaja, Japana; zimi strada ponešto. Thuja sphaeroidica (knorrichter Lebensbaum), klekovina čvorasta; rodom iz Amerike. Ulmus americana (amerikanische Ulme), američki briest; rodom iz Virginije. Ulmus crispa (krausblatterige Ulme), kudrasto listni briest; rodom iz Virginije. Ulmus excelsa (hohe Ulme), visoki briest; rodom iz južne Evrope. Ulmus efFusa (Flatterulme) bieli briest; domaće drvo. Ulmus suberosa (Korkulme), briest jagnjeđ, domaće drvo. Viburnum acerifolium (ahornblatteriger Schneeball), javorolistna hudika; rodom iz Virginie. Viburnum opulus flo. pleno (gefiill. Schneeball), punocvietna hudika. Viburnum lantana (wolliger Schneeball), crna hudika, obični grm. Vitex agnus castus ([{euschbaum), kouopljika; primorski grm; cvieta liepo plavkasta, strada često od zime. Šumsko-trgovački odnošaji naših gorskih krajeva* šume u narodno-gospodarstvenom pogledu zauzimahu od vajkada u svakoj zemlji jedno od glavnih i najvažnijih mjesta. Napose pako domovina naša po naravi samoj, bujnimi i produktivnim! šumami obdarena, zauzimaše i zauzima šumskimi surovinami jedno od prvih mjesta u monarhiji, te obraćaju na se pozornost ne samo domaćeg, već kako je obćenito poznato, i vanjskoga svieta. Danas nam to najbolje zasvjedočava primorski kras, koji nekada obilan šumami, sadanje svoje stanje ima u prvom redu zahvaliti nerazložnomu gospodarstvu i lakomosti mletačke repuhhke. Mi raedjutiii) u ovoj razpravi nećemo segnuti u ono doba, kada je tolika šumska površina na obalah jadranskoga mora, prekomorskom trgovinom tadanjih vlastodržaca, opustošena, već ćemo se držati jedino šumsko-trgovačkih odnošaja gornje Krajine i gorskog kotara u drugoj polovici današnjeg vieka, dakle najbližih decenija. Onaj svjetski glas, što ga hrastici u ravnoj Slavoniji po svojoj uporabivosti uživaju, proizvodnjom mehke gradje i onog liesa mnogo prije uživahu, a uživaju još i sada šume gorovitih predjela svojimi jelovimi, omorikovimi i bukovimi sastojinami. * Ovu razpravu crpimo iz domadega glasila „Narodne Novine" broj 31. i 32. god. 1889., a priobćujemo istu našim oienjenim čitateljem obzirom na nazore, iztaknuto u istoj razpi-avi već s toga, da si svaki nas stru6ar& o tom svoj sud stvori. Uredništvo. |