DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 112 -
Priegled drveća i grmlja od osobite vrsti, l(oje raste
u perivoju IVIal(simiru.


Piše Josip Ettinger.


Nadbiskupski perivoj Maksimir udaljen je od središta građa Zagreba po
prilici jedan sat pješke, te je jamačno i svojim divnim položajem i uresom
ubavo šetalište za ljubimca prirode i njezine krasote. U njemu ti od dragosti
raste srce, slušajuć s prolieća i lieti cvrkutanje ptičica, a čisti zrak i miomiris
šarena cvieća nadiralje ti grudi od milinja i radosti.


Za ljubitelja prirode, imenito za šumara ima Maksimir osobite dražesti,
jer ee ondje naći udomljeno raznoliko drveće i grmlje, kojemu su domovina
daleki krajevi svieta, a naći će tu u skladnoj primjesi i takove stabljadi, koje
raste prem u našoj domovini, ali ga je naći samo u pojedinih naših predjelih,
a drugud nigdje.


Ondje ćeš naći rasti osobitu drvljad i grmovlje iz dalekih krajeva Europe;
iz sjev. Amerike i iz japanskih, kitajskih i inih azijatskih krajeva. Najviše ima
tu drveća od vrsti listnjača, a manje četinjača.


Maksimirski perivoj počeo je pokoj, stožernik Haulik oko god. 1837.
milovati i njegovati, te kao osobiti ljubitelj prirode nije žalio ni truda, ni novca,
da taj perivoj bude uresom grada Zagreba.


Osim onoga drveća, koje još sada tamo raste i koje ću abecednim redom
nabrojiti, bilo je toga prije mnogo više, ali je po malo ponestajalo i izčezavalo, bud
što su s mnogimi vrsti drveća i grmovlja nerazborito postupali bivši neuki vrtljari,
i nevjesti u njegovanju pojedinih vrsti, koje nit poznavali nisu, te se je klaštrilo
i odrezivalo, što se inače nebi smjelo činiti. I tako je na žalost i štetu mnogo
riedko drvo izčeznulo iz tog perivoja, koje bi i dan danas taj perivoj ukrasiti moglo.
Osim toga u velike je tomu zatoru doprinielo i samo neuko pućanstvo, koje
se po perivoju skice dan i noć, ne da ondje uživa i da se nasladjuje u božanstvenoj
prirodi, nego da iz objesti ili gluposti razoruje i uništuje, što je velikom mukom
i novcem zapaćeno i odgojeno.


I tako je taj perivoj mnogog liepog uresa sada lišen, te je sbog toga
znatno od svoje prve liepote i obilja na raznolikom drveću izgubio.
U maksimirskom perivoju raste još sada sliedeće drveće i grmovlje:
Acer campestre, varieg. (Massholder mit geschackten Blattern), klen
šarenolistni.
Acer dasycarpum (Silberahorn), bieli javor; rodom iz sjev. Amerike,
liepo veliko stablo.


Acer saccharicum (Zukerahom), sladomi javor; rodom iz Amerike.


Acer negundo (eschenblatteriger Ahorn), pajavac; rodom iz Karoline,
obično drvo u vrtovima.




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 113 —
Acer rubrum (rother Ahorn), crveni javor; rodom iz sjev. Amerike,
cvate liepo crveno, omašno stablo.
Acer striatum (gestreifter Ahorn) šarenolistni javor; rodom iz Kanade
i Karoline-
Acer opalus (italienischer Ahorn), talijanski javor; domovina južna Europa,
raste i u Primorju, stablo srednje visine.
Acer plaianoides (Spitzahorn), mlječ; domaće drva, u perivoj presadjen.
Acer pseudoplatanus (Bergahorn), bieli javor, domaće drvo; nalazi se u


parku i sa bielim listom.
Acer tartaricum (tartaiischer Ahorn), žest, domaće drvo u park presadjeno.
Amigdalus nana (Zwergmandel), divlji badem; domaće drvo, raste grmasto,


riedko je; cvate liepo, te ga je moći vidjeti i u drugima vrtovima.
Aesculus hippocastanum (Gemeine Rosskastanie), divlji kesten, udomaćeno
stablo, inače potiče iz Azije.
Aesculus pavia (rothe Rosskastanie) crljeni kesten, rodom iz sjev. Azije;
uresno stablo, sadi se često i po gradskih vrtovih.
Aesculus lutea (gelbe Rosskastanie) žuti div. kesten; rodom gdje i prvašniji,
ređje je razplodjen.
Aesculus carnea (fieischfarbige Rosskastanie), crljenkasti div. kesten; rodom


od kud i prvašnji.
Alnus laciniata (geschlitztblatterige Erle), dronjava jalša.
Allanthus glandulosa (Gotterbaum), pajasen, rodom iz Kitaja; kod nas


udomaćeno drvo; raste bujno, i bude veliko stablo.
Amorpha truticosa (Bastard-Indigo), rodom iz Floride, Karoline; raste
grmasto, nalazi se u parku oko ribnjaka.
Bignonia catalpa (Trompetenbaum), trubač; rodom iz Virginije, Karoline,
veliko stablo, ima veliko lišće, strada cesto od studeni.
Bignonia capreolata (rankender Trompetenbaum) lozičasti trubač; rodom
iz sjev. Amerike; penjavi grm, cvate liepo žuto i crljenkasto.
Betula alba pendula (Hangebirke) breza jađika.
Betula excelsa (hohe Birke) visoka breza, nije obična.
Berberis canadensis (kanadischer Sauerdorn), žutika kanadska; rodom
iz sjev. Amerike, raste grmasto, odlikuje se tamno-crljenim plodom.
Berberis sibirica (sibirische Berberize) žutika sibirska.
Berberis cretica (kretische Berberize), žutika kretska.
Buxus sempervirens, (gem. Buchs), šimšir obični, raste svagdje po
vrtovima.
Carpinus orientalis (orientalische Hainbuche), crni grab, rodom iz hrvat.
Primorja.
Castanea vesca, ova vrst kestena nepoznata; lišće ima za polak manje
nego obični pitomi kesten, plod velik kao lešnjak; stablo nizko.




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 114 —


Celtis australis (gem. Ziirgelbaum) obični koprivić, rodom iz hrvatskoga
Primorja; stablo srednje visine.
Celtis occidentalis (amerikanischer Ziirgelbaum), koprivić; rodom iz sjev.
Amerike; neraste visoko kao prvašnji.
Cercis siliquastrum (europeischer Judasbaum), jadić; rodom iz južne
Evrope, malo stablo; cvate liepo crljenkasto, plod mahunast.


Cupressus disticha (virginisclie Gjpresse), čepriš ljetni; rodom iz Virginije
i Karoline; gubi svake jeseni svoje iglice kao bjelogorica lišće. U parku naći
ćemo pored srednjih drveta jedno veoma jako i visoko, a to je blizu ville u
vrtu Ijetikovcu.


Cupressus thugoides (wei3se Cypresse), čepriš čvorasti rodom iz sjev.
Amerike.
Cupressus sempervirens (immergriine Cjpresse), čepriš zimzeleni, nepodnosi
zime; osušio se je.
Corylu8 colurna (tiirkische Hasel), divoljeska; rodom iz Banata.
Corylu8 avelana atropurpurea (rothblatterige Hasel), crvenolistna ljeska;
rodom iz južne Evrope.
Corylus laciniata (geschlitztbliitterige Hasel) ljeska izrezkanira lišćem.


Cornus florida (schonbliihender Hartriegel) drienak; rodom iz Virginije i
Kanade, malo razgranjeno stablo, vrlo je riedko u parku; cviet ima biel i velik;
najuresnije stablo ovog parka.


Cornus alba (weisser Hartriegel), biela svibovina, rodom iz Kanade i Sibirije;
raste grmasto, nalazi se u kupu sa drugim uresnim grmljem.
Colutea arborescens (baumartiger Blasenstrauch), pucalina drvolika;
domaće drvo.
Colutea cruenta (rothbliihender Blasenstrauch) pucalina narančasta ; rodom
iz hrv. Primorja.
Crategus Crus galli (glanzender Hagedorn) svietli glog; rodom iz sjev.
Amerike.
Crategus pyrifolia (birnblatteriger Hagedorn) kruškolistni glog; rodom iz
sjev. Amerike; plod crljeno-žut.


Crategus coccinea (rolher Hagedorn), crljeni glog; rodom iz sjev. Amerike;
raste stablasto, plod ima velik i liepo crljen; sadi se često i po vrtovima
u gradu.


Crategus flava (biegsamdorniger Hagedorn) žuti glog, rodom iz sjev.
Amerike; plod žut, grm nepodnosi veliku zimu.
Cydonia japonica (japanische Quitte), japanska gunja; ures!ii grm; cvate
liepo i crljeno.
Cytisus laburnum (gem. Bohnenbaum), zanovet grozđocvjetna; malo stablo,
raste po šumah, ima liep žut cviet
Evonimus latifolius (breitblatteriger Spindelbaum), kurkovina širolistna;
domaći grm, nije običan, raste po briegovih.




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 25     <-- 25 -->        PDF

- 115 —
Eleagnus angustifolia (wilđer Oehlbaum), div. uljika, rodom iz južn. Evrope,
raste i u Primorju.
Fagus crispa (krausblatterige Buche), kuđrasta bukva; domovina nepoznata,
odlikuje se osobito svojim kudrastim lišćem.
Fagus sanguinea (Bluthbuche), bukva crvenolistna, obično i po gradskih
parkih razplodjena.
Fagus pendula (Hangebuche) bukva strmogledna, nalazi se primjeraka sa
crvenim i zelenim lišćem.
Fraxinus americana (karolinische Esche), američki jasen; rodom iz sjev.


Amerike i Virgin je.
Frascinus aurea (Goldesche), žuti jasen, rodom iz Karoline.
Fraxinus juglandifoiia (wallnus3blatterige Esche), orašasti jasen rodom iz


sjev. Amerike.
Fraxinus lentiscifolia Oiiastixblatterige Esche), mastično-listni jasen; rodom
iz Azije.
Fraxinus ornus (Blumenesche), domaći crni jasen, cvate kitasto; stablo


srednje visine.
Fraxinus pendula (Hange-Esche), visavi jasen.
Fraxinus rotundifolia (rundblatterige Esche), domaći jasenac.
Fraxinus simplicifolia (einblattedge Esche), jednolistni jasen, rolom iz


Karoline.
Gleditschia inermis (stachellose Gleditschie), gladki trnovac, rodom iz Kitaja.
Gleditschia horrida (langdornige Gleditschie), dugošiljkasti trnovac, rodom


iz Kitaja.
Gleditschia triacanihos (dreidornige Gleditschie), trošiljkasti trnovac;
rodom iz Amerike.
Hibiscus syriacus (sirischer Eibisch), sliez drvenasti, rodom iz Sirije,ima
u parku više vrsti, koji se Hepim cvietom odlikuju.
Juglans nigra (schwarze "Walluuss), crni orah; rodom iz Amerike;
veliko stablo.
Juniperus virginiana (virginischer Wachholder), virginska borovica; vrlo


obična u vrtovima i groblju.
Ilex aguifolium (Stcchpalme), obična božikovina.
Ilex aguif. fol. variegatis (buntbliltterige Stcchpalme), šarenolistna


božikovina.
Laurus sassafras (Sassafrass-Lorbeer), kasta.
Liriodendron tulipifera (Tulpenbaum), tulipa žuta; stablo veliko; rodom


iz sjev. Amerike
Lonicera tatarica (tatarische Heckenkirsche), tatarski kožilac; rodom iz


Sibirije. .erm sa liepim crljenim plodom; ima više vrsti u parku.
LyciuiTi barbarum (Wolfsdorn), vučac; rodom iz južne Evrope; bodljasti grm.
Pinus canadensis (Schierlings-Tanne), kanadska jela, rodom iz Amerike;


visoko stablo.




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 116 —


Pinus austriaca nigra, (Schwarzfohre), crni bor; domaće drvo; nalazi se


u kupu s omorikom.
Pinus balsamea (Balsamtanne), mirisna jela, rodom iz sjeverne Amerike.
Pinus strobus (Weymutskiefer), borovak; rodom iz Virginije i Kanade;


visoko stablo.
Pinus silvestris (Weissf6hre) bieli bor; nalazi se u kupah u parku.
Pinus picea (Fichte), domaća omorika.
Pinus picea var. viminalis (Hangefichte), visi omorika.
Pinus picea var. virgata (Schlangenficbte), zmijska omorika; nalazi se u


parku samo jedan primjerak; stablo dosta zanemareno.
Abies pectinata (Tanne) jela; nalazi se s omorikom u kupu.
Pinus mughus montana (Berg-Kiefer), kosodrvina; raste u bregovitih
predjelih, na Rišnjaku, Sniežniku i t. d. grm povaljanih grana.
Pinus pumilio (Zwerg-Kiefer), klekovina, raste na alpah; grm sa povaljenimi
granami; iglice ima kraće nego prvašnja.
Larix europaea (Lerche), domaći ariš; koji svake jeseni svoje iglice gubi
kao listnato drveće.
Paulovnia imperialis (Paulownie), Paulovnia; rodom iz Amerike; najliepše


ures stablo,
Populus canescens (graue Pappel), domaća siva topola; nije obična.
Populus balsamifera (Balsam - Pappel), mirisna topola; rodom iz sjev.


Amerike.
Populus monilifera (kanadiscbe Pappel), kanadska topola; rodom iz sjev.
Amerike.
Prunus mahaleb (Mahalebkirsche), rašljika; malo stablo, raste više u
Primorju.
Prunus padus (Traubenkirsche), sremzika; stablo srednje visine; cvate
liepo bielo grozdasto i najranije od svih naših drveća.
Platanus acerifolia (ahornblatterige Platane), platan srdćasti; rodom iz
Azije, nalazi se samo jedan primjerak na ulazku vrta Ijetikovca.
Platanus occidentalis (abendlandische Platane), platan maljavi; rodom iz


sjev. Amerike, udomaćeno drvo.
Ptelea trifoJiata (Lederbaum), kožovac,rodom iz sjev. Amerike; malo stablo.
Phiiadeiphus coronarius (wohlrichender Pfeifenstrauch), Pustorilj mirisni;


rodom iz južne Evrope.
Phiiadeiphus grandiflorus (grossblumiger Pfeifenstrauch), pustorilj veliki;
rodom iz sjev. Amerike, nalazi se u kupah sa drugim uresnim grmljem.
Phiiadeiphus inodorus (geruchloser Pfeifenstrauch), pustorilj prosti; rodom
iz Karoline.


Ouercus aiba (weisse amerikanische Eiche), bieli američki hrast;
rodom iz Amerike; osjetliv na zimu; cvieta obično svake godine, ali ne
radja plodom.




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 117 -
Ouercus coccinea (scharlachrothe Eiche), kermešasti hrast; rodom iz
Virginije; veliko stablo, riedko radja plodom.
Ouercus ilicitolia (hiilsenblatterige Eiche), — rodom iz Amerike; oštećen,
te ima jedan izdanak iz panja.
Quercus palustris (Sumpf-Eiche) baružnjak rodom iz Pensilvanije, Virginie;


stablo veliko i liepog uzrasta; ima plod maljušan.
Ouercus pyramidalis (Piramiden-Eiche), jablanasti hrast; nalazi se oklaštren.
Ouercus conferta (gedrangtfruchtige Eiche), sladun; rodom iz Slavonije;


nije običan, nalazi se u parku samo jedan primjerak liepo uzrašćen.
Ouercus Falkensteinii (Falkensteinische Eiche), hrast vrst lužnjaka;
razlikuje se od ovog, št ima listne petlje dulje.
Ouercus pedunculata (Stieleiche), hrast lužnjak, domaće drvo. od ovog
hrasta nalaze se u parku više suvrsti.


Ouercus pedunculata; — jedna osobita vrst hrasta, koja se u parku
nalazi; lišće svodno i nešto kuđravo,* cvieta obilno; plodom radja vrlo riedko.
Ouercus sessiliflora (Traubeneiche), obični hrast kitnjak; nalaze se u


parku više vrsti.
Ouercus cerris (spate Cerreiche). pozni cer; domaće stablo.
Ouercus cerris austriaca (friihe Cerreiche), rani cer; obično drvo.
Robinia pseudoacacia (gem. Robinie), bagren, udomaćeno drvo; rodom


iz Amerike.
Robinia caragana (Erbsenbaum), žuti bagren, rodom iz Sibirije; malo


stablo ili grm, nalazi se u kupu sa drugim uresnim grmljem.
Robinia hispida (rothbliihende Akazie), crljeni bagren; rodom iz Virginije.
Rlius cotinus (Periickensumach), ruj jednostruki; domaći grm; lišća


mirisava.
Rhus coriaria (Gerber-Sumach), jelenski rog; rodom iz Egipta, Sirije;
raste grmasto ; cvieće zelenkasto - grozdasto.
Rhus typhinum (Hirschkolbensumach), ruj kiseli; rodom iz Virginije;


udomaćeno drvo.
Ribes aureum (gelbbltihende Johannisbeere), žuti ribis; rodom iz Kolumbije.
Salisburia adiantifolia (Gini

lišće široko i debelo, koje svake jeseni opada; naliči na bjelogoricu. Zovemo
to drvo „Ginko."


Sambucus racemosa (Berghollunder), crvena ili divlja zovika, grm ili
malo stablo; raste kod nas u bregovitih šumah; nalazi se u parku samo
mali grm.


Sophora japonica (japanische Sophorn), jartin; rodom iz Japana; si*ednje


stablo, — riedko je.
Sophora pendula (hangende Sophorn), visavi jartin.
Sorbus aucuparia (Vogelbeerbaum), jarebika, drvo domaće; raste po


brdih, ima liep crljeni plod.


* Mcžcbit ie liti loenjak ili eušnjavi medunac. Uređničtvo,


ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 118 -
Sorbus aria (Mehlbaum), mukinja; domaće drvo; raste po briegovih —
riedko je.
Sorbus torminalis (Elzbeere), brekinja, domaće stablo; raste po šumah;
radi liepa kitasta cvieća, naći ga je presadjena u svakom parku.
Salix babilonica (Trauerweide), vrba jadika; nalazi se kraj ribnjaka. U
parku ima više i riedkih vrstih vrba.
Symphoricarpus racemosus (traubenartige weisse Schneebeere), mahoviea,
često se sadi i u gradskih vrtovih; plod biele jagode.
Syringa vulgaris (gem. Flieđer), obični jorgovan; nalazi se u kupu sa
drugim grmljem.
Syrmga vulgaris flo. albo (weisser Flieder), bieli jorgovan.


-s-.


Syringa vnigaris flo. rubro (rother Flieder), crljeni jorgovan.
Syringa persica (persischer Flieder), perzijski jorgovan; nalazi se u kupu
amo tamo po parku
Syringa chinensis (chinesischer Flieder), jorgovan kitajski; rodom iz Kitaja.


Spiraea chamaedrifolia (sibirische Spierstaude); Spiraea orenata (gekerbte
Spierstaude), Spiraea iaevigata (glatte Spierstaude), Spiraea saiicifolia (\veideublatterige
Spierstaude), Spiraea sorbifolia (wogelbeerblatterige Spierstaude).
Spiraea uimifolia (ulmenblatterige Spierstaude), Spiraea acuiifoiia (spitzblatterige
Spierstaude), Spiraea prunifolia (pfaumblatterige Spierstaude), Spiraea triloba
(dreilappige Spierstaude). — Suručice, rodom iz raznih predjela Evrope i
Amerike; nalazi se u parku sa drugim grmljem u kupu.


Spartium scoparium (Besen-Pfrieme), žuka metlasta; čbun domaći;
cvate liepo žuto.
Taxu8 baccata (Eibenbaum), domaća tisovina, presadjena u parku na


više mjesta.
Taxus canadensis (canadische Eibe), kanadska tisa; rodom iz Kanadske.
Tamarix gallica (franzosische Tamariske), metlika crljenkasta; rodom


iz južne Evrope; stablo malo, koje svake jeseni svoje iglice gubi kao listnato
drveće.
Tamarix germanica (deutsche Tamariske), mariska sinja; rodom iz južne


Evrope.
Tilia alba (weis3e Linde), biela lipa, obično domaće drvo.
Tiiia americana (schwarze Linde), amerikanska lipa; rodom iz sjeverne


Amerike.
Tiiia europaea (Waldlinde), obična šumska lipa.
Tiiia parvifolia (Winter-Linde), malolistna lipa, domaće drvo.
Tilia grandifolia (grosblatterige Linde), širolistna lipa, obično drvo
Tilia haeterophilla (verschiedenblatterige Linde), lipa raznolićnog li-ta;


rodom iz Amerike.
Tilia pubescens (feinbehaarte Linde), pustenasta lipa; rodom iz Amerike.
Thuja occidentalis (gem. Lebensbaum), klekovina grboljuska; rodom iz


sjev. Amerike.




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 119 —


Thuja orientalis (Biota orientalis) (chinesisctier Lebensbaum), klekovina
šiljkovrha; rodom iz Kitaja, Japana; zimi strada ponešto.
Thuja sphaeroidica (knorrichter Lebensbaum), klekovina čvorasta; rodom
iz Amerike.
Ulmus americana (amerikanische Ulme), američki briest; rodom iz
Virginije.
Ulmus crispa (krausblatterige Ulme), kudrasto listni briest; rodom iz
Virginije.


Ulmus excelsa (hohe Ulme), visoki briest; rodom iz južne Evrope.


Ulmus efFusa (Flatterulme) bieli briest; domaće drvo.


Ulmus suberosa (Korkulme), briest jagnjeđ, domaće drvo.


Viburnum acerifolium (ahornblatteriger Schneeball), javorolistna hudika;
rodom iz Virginie.
Viburnum opulus flo. pleno (gefiill. Schneeball), punocvietna hudika.
Viburnum lantana (wolliger Schneeball), crna hudika, obični grm.
Vitex agnus castus ([{euschbaum), kouopljika; primorski grm; cvieta


liepo plavkasta, strada često od zime.


Šumsko-trgovački odnošaji naših gorskih krajeva*


šume u narodno-gospodarstvenom pogledu zauzimahu od vajkada u svakoj
zemlji jedno od glavnih i najvažnijih mjesta. Napose pako domovina naša po
naravi samoj, bujnimi i produktivnim! šumami obdarena, zauzimaše i zauzima
šumskimi surovinami jedno od prvih mjesta u monarhiji, te obraćaju na se
pozornost ne samo domaćeg, već kako je obćenito poznato, i vanjskoga svieta.
Danas nam to najbolje zasvjedočava primorski kras, koji nekada obilan šumami,
sadanje svoje stanje ima u prvom redu zahvaliti nerazložnomu gospodarstvu i
lakomosti mletačke repuhhke.


Mi raedjutiii) u ovoj razpravi nećemo segnuti u ono doba, kada je tolika
šumska površina na obalah jadranskoga mora, prekomorskom trgovinom tadanjih
vlastodržaca, opustošena, već ćemo se držati jedino šumsko-trgovačkih odnošaja
gornje Krajine i gorskog kotara u drugoj polovici današnjeg vieka, dakle najbližih
decenija.


Onaj svjetski glas, što ga hrastici u ravnoj Slavoniji po svojoj uporabivosti
uživaju, proizvodnjom mehke gradje i onog liesa mnogo prije uživahu, a uživaju
još i sada šume gorovitih predjela svojimi jelovimi, omorikovimi i bukovimi
sastojinami.


* Ovu razpravu crpimo iz domadega glasila „Narodne Novine" broj 31. i
32. god. 1889., a priobćujemo istu našim oienjenim čitateljem obzirom na nazore,
iztaknuto
u istoj razpi-avi već s toga, da si svaki nas stru6ar& o tom svoj sud stvori.
Uredništvo.