DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 112 - Priegled drveća i grmlja od osobite vrsti, l(oje raste u perivoju IVIal(simiru. Piše Josip Ettinger. Nadbiskupski perivoj Maksimir udaljen je od središta građa Zagreba po prilici jedan sat pješke, te je jamačno i svojim divnim položajem i uresom ubavo šetalište za ljubimca prirode i njezine krasote. U njemu ti od dragosti raste srce, slušajuć s prolieća i lieti cvrkutanje ptičica, a čisti zrak i miomiris šarena cvieća nadiralje ti grudi od milinja i radosti. Za ljubitelja prirode, imenito za šumara ima Maksimir osobite dražesti, jer ee ondje naći udomljeno raznoliko drveće i grmlje, kojemu su domovina daleki krajevi svieta, a naći će tu u skladnoj primjesi i takove stabljadi, koje raste prem u našoj domovini, ali ga je naći samo u pojedinih naših predjelih, a drugud nigdje. Ondje ćeš naći rasti osobitu drvljad i grmovlje iz dalekih krajeva Europe; iz sjev. Amerike i iz japanskih, kitajskih i inih azijatskih krajeva. Najviše ima tu drveća od vrsti listnjača, a manje četinjača. Maksimirski perivoj počeo je pokoj, stožernik Haulik oko god. 1837. milovati i njegovati, te kao osobiti ljubitelj prirode nije žalio ni truda, ni novca, da taj perivoj bude uresom grada Zagreba. Osim onoga drveća, koje još sada tamo raste i koje ću abecednim redom nabrojiti, bilo je toga prije mnogo više, ali je po malo ponestajalo i izčezavalo, bud što su s mnogimi vrsti drveća i grmovlja nerazborito postupali bivši neuki vrtljari, i nevjesti u njegovanju pojedinih vrsti, koje nit poznavali nisu, te se je klaštrilo i odrezivalo, što se inače nebi smjelo činiti. I tako je na žalost i štetu mnogo riedko drvo izčeznulo iz tog perivoja, koje bi i dan danas taj perivoj ukrasiti moglo. Osim toga u velike je tomu zatoru doprinielo i samo neuko pućanstvo, koje se po perivoju skice dan i noć, ne da ondje uživa i da se nasladjuje u božanstvenoj prirodi, nego da iz objesti ili gluposti razoruje i uništuje, što je velikom mukom i novcem zapaćeno i odgojeno. I tako je taj perivoj mnogog liepog uresa sada lišen, te je sbog toga znatno od svoje prve liepote i obilja na raznolikom drveću izgubio. U maksimirskom perivoju raste još sada sliedeće drveće i grmovlje: Acer campestre, varieg. (Massholder mit geschackten Blattern), klen šarenolistni. Acer dasycarpum (Silberahorn), bieli javor; rodom iz sjev. Amerike, liepo veliko stablo. Acer saccharicum (Zukerahom), sladomi javor; rodom iz Amerike. Acer negundo (eschenblatteriger Ahorn), pajavac; rodom iz Karoline, obično drvo u vrtovima. |