DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 103 — Klima je u Pirenejima osobito vlažna, a uzrok je tomu to, što Pireneji leže medju Atlanskim oceanom i Sredozemnim morem, djelomice i to, što se protežu glavnim smjerom od zapada na iztok; stoga se svi oblaci, koje donesu vjetrovi N"W, N i NO, obaraju na sjevernom sklonu PirenejS,; visina zračne oborine dosiže na godinu dva, dapače i tri metra. U predgorjima PirenejS, gospoduje hrast (Quercus penduculatai Quercus Tozae); zatim, čim se više uzpinješ u gore, sretaš jelu s bukvom i čistu bukvu; granicu rastenja drveća zaključuje na visini od 2500 m. Pinu s un čina ta. Obični se bor prostire u prirodnom stanju u pomanjim grupama do 2000 m. Limbe, ariša i omorike nema u prirodnom stanju Pirenejima; ariš, koji igra toli znamenitu ulogu u pošumljivanju Alpž, ne nalazi se u Pirenejima ni umjetno gojen. U Pirenejima sačuvale su se šume samo ondje, gdje nema u blizini putevš, za obćenje i gdje su mjesta nepristupačna Sumovitošću svojom mogu se pohvaliti samo doline Neste d´ Aure, Gaves de Cauterets i d´ Azun. Šumske štete i neograničena sloboda pasenja uništili su i ovdje šumski pokrov kao i u Alpama. Najgore su postradale doline Luz, Gavarnie i Bareges. Ovdje se stvoriše najgrozniji gorski potoci, koji su prouzrokovali toliko nevolje, a ovdje treba da šumar izpuni jednu od najtežih zadaća. Pošumljivanje Pireneja provadja se sada na isti način, kao što i pošumljivanje Alpa, no ipak nemožemo, a da ne spomenemo njekoje osebitosti iz prošlosti. Gosp. Lamiraj , koji je sada u službi na Korsici, rukovodio je više od 20 godina radnje oko pošumljivanja Pireneja i izradio je ovdje poseban sistem, koji je nazvao — banquettesrigoles. Provadjanje toga sistema moći je vidjeti pod Baregesom. Po gorskom sklonu probijaju se vijugaste staze, a uz nje plitka graba (kanal, u dubinu i širinu 25 cm.), koja služi za odtjecanje atmosferne oborine i za natapanje. Uzpon (t. j . naklon prema horizontalnoj ravnini) je tim stazama 20:100; vertikalno su staze medjusobno udaljene 6 m. Medju zavojima stazš, posadjena su drvca. Sada već nema nigdje tipa ovakovoga sistema: staze su izpuzile, kanali se zasipali. Taj se sistem više ne upotrebljava; radje se laćaju opisanoga već sistema System Coutorier. Pod Baregesom u perimetru Bastana (torrent Rieulet) moći je vidjeti sistem kanalS,, što ga je proveo g. Lamiray na golim sklonovima za to, da odvede atmosfernu oborinu s jednoga sklona gore na drugi, na kojem imade šume; u šumi kanali prestaju. Taj oštroumni sistem pokazao se u praksi nevaljanim s toga, što voda pritičući u šumu podkapa korenje i tim razoruje preostalu još šumu. Radnje se danas u Pirenejima malo u čem razlikuju od radnja u Alpama ; grade se isto onakove zagrade za povišenje korita gorskoga potoka i t. d. Dakako da se odabire najjeftiniji način: ide se polagano očekujuć pomoći prirode i pomažuć joj sa svoje strane. Skupe zagrade podižu se samo ondje, gdje je to neobhodno nuždno. S malim troškom postizava se u većem vremenu isto, što se prije postizavalo u kratko vrijeme, no s velikim troškom. |