DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 49 — da je čuvanje iste po šumskih organih još više otegoćeno, to i u toj raztrešenosti naših šuma imamo jedan uzrok više, koji šnmskim štetam polje stvara. Ako se do sada navedeni uzroci šumskih šteta nepristrano u obzir uzmu, to svaki priznati mora, da sadanje čuvarsko osoblje može u čuvanju i obrani šuma samo sporednu i neznatnu ulogu igrati. Ne može se doduše tvrditi, da lugarsko osoblje ako je svrsi shodno izobraženo, i ako se sustavno na točno vršenje svojih službenih dužnosti pridržaje, nije znamenit stup u čuvanju šuma. Ali da je na najnepogodnijem, što samo biti može, teritoriju od 48 kvadratnih milja raztrešenu šumu 70 Ijudih u stanju sačuvati, o tom ću ja prvi a sa mnom i svaki objektivno sudeći čovjek podvojiti. Pošto dakle u broju našeg čuvarskog osoblja nije pogodjen pravi razmjer prema veličini i raztrešenosti šuma, to i u tom nalazimo opet jedan povod, što štete mah preotimlju. Osim kradja, koje imaju za motiv vlastitu potrebu drva, ima i takovih, koje nastaju iz spekulativnih razloga. Mnogi je prisiljen u šumskoj kradji tražiti zasluge, kad kod nas u velike manjkaju vrela poštene privrede. I usljeđ takvih kradja je obstanak naših šuma ugrožen, te i usljed istih broj šumskih šteta mora se dizati. Ovim do sada naveo sam najglavnije uzroke, iz kojih devastacija naših šuma potiče, naveo sam uzroke, koji su stvorili današnje nepravilne odnošaje u našem šumskom gospodarenju, a sada ću nastojati iztražiti sredstva, kako bi ove nepravilnosti svesti mogU u kolotečinu reda, da uzmognemo racionalno gospodariti s našimi šumami, tim velevažnim i po obstanak ovoga naroda neobhodnim imetkom. * * Ako proizvodnja kojeg kraja nije u stanju namaknuti toliko namirnica stanovite vrsti, kolike su potrebe njegove, to se moraju ili ove (potrebe) skučiti, ili one prve, na račun drugih manje potrebitih proizvoda umnožiti. Ova narodno-gospodarstvena istina važi i u šumarstvu. U početku ovoga memoranduma dokazao sam, da prihod naših šuma nije u stanju podmiriti cielu potrebu ogrievnih drva pravoužitnika. Razlog tomu je abnormalno stanje šuma, t. j . što na površini, koju te šume zastiru, ne ima onoliko drvne gromade, koliko normalno stanje istih uvjetuje. Abnormalna drvna gromada šuma otočke imovne obćine bila je tečajem god. 1883/4. velika 8,970.057 m». Zadaća šumskog gospodarstva sastoji se po novoj gospodarstvenoj osnovi u tom, da u toku obhodnje od 120 godina tu drvnu gromadu povisi na 13,316.836 m^ ih dragim riećma, da za to vrieme prištedi 4,346.779 m^ |