DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 48 — i same zvanične potrebe. — U ođbodenim sječinama imao bi tu potrebu pokriti za sječu dozreli najstariji dobni razred drveća. Izvan sječine pak, usljed kradje, pokriva se ta potreba slično kao i ona razlika sa najmladjim i srednjim dobnim razredom, jer štetočinac ne gleda, gdje će drvo posjeći i je li će posiekom istog tlo se ogoljeti i da li će možda obližnja stabla ozliediti, njemu je samo stalo do toga, da mu drvo svrsi odgovara, da ga što prije đosieče i neopaženo na sigurno mjesto spravi. U mjesto dakle, da se sieče staro drveće po sječinama, kojemu prirast već padajuću tendenciju ima, hara se obližnja mlada šuma, kojoj prirast baš protivni smjer sliedi. Ovom pojavu opet nalazi se uzrok u tom, što su sječine od sela previše udaljene odnosno u tom, što veliki dio naših pravoužitnika ne ima blaga ili ako ga i ima, to je tako slabo, da nije u stanju doznačeni mu u sječini ogriev kući privesti. A da je uzrok tim štetama zaista udaljenost sječina, najbolji je dokaz to, što imovna obćina od kako je novi sječni red u kriepost stupio, puno više prijavnih listina ima nego prije, — Udaljenost je donjekle i pojam relativan, vezan za kakvoću puta i blaga. Gornja Krajina u obće a napose županija ličko-krbavska usljed nepogodnog tla i siromaštva pučanstva, odnosno loših obćinskih puteva i slabog blaga neće se moći sve dotle izrazom blizine obzirom na sadanje sječine poslužiti, dok se ili putevi ne poprave ili ne bude blago bolje timarilo. Budući dakle udaljenost sječina rezultira i iz loših prometila i slabe tegleće marve, to i ove narodno-gospodarstvene mane imaju na umnažanje šumskih šteta znatan upliv. Osim toga umnažaju se šumske štete i s toga, što se doznaka ogrievnoga drva za pravoužitnike većinom u kasnu jesen preduzimlje. Zimska nevremena nastupe tako puno prije, nego što narod, koji je u sječinama drva primio, ista izvesti može. Šume otočke imovne obćine, koje zapremaju površinu od 13´/a kvadratnih milja, raztrešene su po teritoriju bivše otočke pukovnije, koji 48 kvadratnih milja iznaša. Ova raztrešenost naših šuma nastala je, što se prigodom segregacije morao osobiti obzir uzeti na pučanstvo, koje je zahtjevalo, da mu radi lakšeg drvarenja i paše blaga šuma u blizini kuća bude. Ovakovom podielbom šuma naniela se vehka korist samo poljskom gospodarstvu naročito stočarstvu, šumi samoj pak prouzročen je nazadak. Poljsko gospodarstvo sa svojim raznim granama u obće, a osobito u naših kršjevih, stoji u oprieci sa šumarstvom. Najbolji dokaz tome pružaju nam silne krčevine i devastirani oko sela se nalazeći šumski predieli. Ratar je naravni neprijatelj šume. To neprijateljstvo ima tim veći zator šume za posljedicu, ako je isti kao što su naši graničari neuk, te bez ikakve gospodarske sviesti, a kada je uz to još šuma i razciepkana tako kao kod nas, |