DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 47 — Tih 5V4 kubičnili hvati iznose po novoj mjeri 36 m´ ili 48´/a prostornih metara. Kompetencije ogrieva ustanovljene su u našem katastru, a odmjerene u suglasju sa § 17. naputka A. — odnosno sa potrajnim prihodom imovnoobćinskih šuma iznašaju 11—27 dakle poprieko 19 prostornih metara. Po tom je ova naša „katastralna´´ potreba manja za 29 ´js prostornih metara od one stare „zbiljne" potrebe. Početkom godine 1883. prigodom sastavka pravoužitničkog katastra bilo je na teritoriju bivše otočke pukovnije 6941 pravoužitnih kućnih brojeva. Svi ovi pravoužitnici prikraćeni su u svojoj faktičnoj potrebi novom odmjerom pripadnosti za 204.760 prostornih ili 151.522 m* tečajem svake godine, od kako je novo uredjenje šumskog gospodarstva u kriepost stupilo. Uvaži li se sada činjenica, da su obćinski pašnjaci devastirani, a da privatnici bivše otočke pukovnije veoma malo svojih gajeva imaju, pa da i to malo što imaju pomno štede, to je svakom jasno, da se ta razlika izmedju „zbiljne" i „zvanične" potrebe namicati mora iz šuma imovno-obćinskih. Osim toga sieče se neovlašteno uz tu razUku i sva potreba nepravoužitnika i tajnih podieljenika, o kojih u katastru ni spomena nema, a ta potreba je uviek u stanju izjednačiti se sa možebitnom sječom na privatnih posjedih i obćinskih pašnjacih. Uzme li se nadalje u obzir, da je drvo kao ogriev u ovih krajevih neobhodno potrebito, jer mu ne ima nikakovog surogata, to su šumske štete dakle u prvom redu naravna posljedica prevelike populacije te prevelikih neobhodnih potreba, koje godišnja proizvodnja ogrieva naših šuma podmiriti u stanju nije. Naše šumsko gospodarstvo ne troši usljed toga samo gospodarstvenom osnovom dozvoljeni prihod, nego se taj pače nadmašuje usljed šumskih šteta za 151.522 m\ Mi dakle ne samo da ne kapitaliziramo godimice njeki diel drvnog prirasta, nego šta više krnjimo dobrano i svoju glavnicu. Ovo krnjenje glavnice biva uz to skoro geometričnom progresijom, jer štetočinci sieku najmladji i srednji dobni razred, drveće u najboljem napredku, đočim bakrlje, koje su bez prirasta te koje po tome mrtav kapital čine — ostavljaju. Glavni uzrok šumskih šteta rekao sam malo prije, da se sastoji u tome, što proizvodnja drva ne može koraka držati sa rastenjem pučanstva odnosno s njegovimi potrebami, a sada da vidimo ima li i drugih obstojnosti, koje ako i nisu direktni povod štetam, ipak možda na potenciranje istih djeluju. Iz gore navedenih brojka vidi se, da naše pučanstvo godimice troši na račun imovnih šuma 250.866 m^ ogrievnog drva. Od ove svote ne sieče se samo ona razlika izmedju zbiljne i zvanične potrebe izvan gospodarstvenom osnovom ustanovljenih sječina, nego veći diel |