DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 44 <-- 44 --> PDF |
. " - 86 — Bijaše to 10. studenoga 1888. kad njekoliko lovaca krene za medvedjim tragom opaženim po lugaru Juzbašldu u imovnu šumu „Zagorska Kosa^ Trag njegov bio je na tek pripalom sniegu dobro vidljiv i labko sliediv, pa kroz to i nepotraje dugo a lovci opaze u daljini od 100 koraSaja pred sobom medjeda zabavljenog izkapanjem korjenja iz zemlje. U čas suocenja pade njekoliko hitaca prama medjedu, nu bez očekivanog uspjeha. Ovaj ianenadjen izpravi se na zadnje noge, očekujud ovako napadače svoje. Lugar Juzbašič bojeći se, da bi se medjed ipak možda izmaknuo i time lovcem izgubio, približi mu se odvažnim i brzim korakom, izpali dva hitca u njega i oba ga taneta smrtonosno pogodiše i to u sliepoočicu i prsa. Medjed se glasno ričuć sruši, njekoHko puta prevrne i za kratko ležao je mrtav na mjestu. Doista riedak slučaj, tako ne znatnim naporom doći do tog orijaša, stanovnika kršnih i gorovitih ovih krajeva. Ubijena zvjer spadala je u vrst velikih crnih medjeda (Ursus niger). Duljina tiela bila je od njuške do pandje zadnje raztegnute noge 248 cmt., a širina prsijuh 70 cm. Velika starost tog medjeda upoznala se je osobito na njegovih tamno-smedjih več dosta iztrošenih zubih, od kojih je Ijevi dolnji očnjak derač do polovice skršen. Koža mu je sa kratkom, crno-smedjom, oštrom i vee ponješto riedkom dlakom obraštena bila, što dokazuje veliku starost te životinje, dočim je u mladjeg medjeda obično dlaka đulja prilično gusta i vunasto-gladka. Težina medjeda nije se mogla ustanoviti u pomanjkanju tezulje. Okularno procjenjen je do 4 centa težine, Većom mukom te porooćju polug^ položiše lovci ubijenog medjeda na jedne slučajno u blizini deseće se saone, pa š njime niz strmu Zagoi´sku Kosu do lugarovog stana u selo Zagorje, gdje se je množina ljudstva sakupila, zabvaljujuć lugaru Juzbašiću, što je tamošnji okoliš od pogibeljnog ovog poljskog Štetočinca oslobodio. Oderana koža sa lubanjom odpremljena je kotarskoj šumariji u Ogulin, doČim je preostalo meso žiteljstvo sela Zagorja medju se podielilo i poti´ošilo. Gorostasna stabla u ´Fv&nGuzkoj, U jednoj od posliednjih sjednica gospodarskoga družtva saobćio je Charles J0I7 crticu o trih gorostasnih stablih, koja pobudjuju obćenito začudjenje. Charles Joly hteo bi, da se drvlje vanredne veličine po godinah i uzrastu fotografira, slično kao i spomenici. I tako bje snimljen jedan bor (pin pai*asol), zvan bor Bertand, nađjen na posjedu Peyssonnea, u blizini Saint-Tropez-a (Var), tri kilometra od dražestna mala gradića istog imena do ceste zemaljske, dolazeče iz Toulona. Visina ovog bora je 16 metara, a obsjeg debla 6 met. Dosele je deblo posvema zdravo i bez pukotina. Krošnja je podpuna sa sviuh strana, samo jedna velika grana morala se pred koju godinu odsjeći, jer je priečila prolazu kola. Promjer krošnje mjeri 26 met, a to iznaša ogromni obsjeg od 7 8 metara u obliku suncobrana. Koliko će imati godina ovaj gorostasni bor? Najstariji stanovnici pripoviedaju, da su od vajkada vidjeli ga ovakovim kakav je- on je bio točka razstanka, kad bi stanovnici Saint-Tropez-a svoje rodjake ili prijatelje sprovadjali. Drugo gorostasno stablo, 0 kom Charles Joly pripovieda, je uljika od Beaulieu-a, koja se nalazi na poluotoku Villefranche-sur-Mer. Jedna slika daje nam pojam 0 gorostasnih uljikah ove šume; više od njih mjeri dva metra promjera u poptduoj visini. Pokraj Meutona na rtu iMartIn takodjer je jedna šumica velikih uljika, uu ova je prepuštena sama sebi; drži se da postoji od dobe barbarskih navala a to bi bilo tad više stoljeća. Pošto se slabo čuva daje malo ploda. Gospodarstveni odbor u Km nastoji IZ svih sila, da ovu šumu racionalnim gospodarenjem u redovito stanje privede, Charles Joly pokajao je i dragu jednu sliku gorostasne uljike 5 kilometra od gradića Hjeros (Var), na posjedu Sainte-Eulalie, pripadajućem gcofii David-Beauregard-u, U dolini Gapeau. Deblo te uljike ima 2%5 met. visine, njezin obod raži zemlje U met. |