DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 41 <-- 41 --> PDF |
83 — Zakoni i normativime naredbe. Lovostaja u branjevinali. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem, vlade, odjela za unutaruje poslove, od 8. svibnja 1888. br. 17.046. upravljena rm županijsku oblast u G-ospi(5u, Ogulinu i ua gradsko poglavarst,vo u Bakru, Karlobagu i Senju glasi: Povodom upita jedne oblasti, da il se ima obdržavati lovostaja u branjevinali, opredieljenih za nasad i uzgoj aume, kao što su branjevine na hrvatskom primorskom krasu i nekih drugih mjestih bivše gornje krajinn, priobćuje se županijskoj oblasti i redenim gradskim poglavarstvom shodnoga ravnanja radi što sliedi : Branjevine ili kulture podignute na hrvatsko^primorskom krasu — danas su izključivo vlastničtvo erara — svaka njih napose pako tolika, da bi mogla sačinjavati u pravilu ne samo jedno, nego i po više privatnih lovišta po 200 katastralnih rali površine. Branjevine iiiti gajevi ti ogradjeni su uz to — jošte i vrlo jakimi suhozidi — a to sve dašto samo zato, da se tako ;^agajena mjesta u obće od svakoga oštećivan ja, dakle bilo po Ijudih ili ma kojoj životinji obrane, i tako svrha, t. j . kultivacija tih pustoši i goljeti postigne. Branjevine te već se po tom dakle nemogu nipogtb ubrajati u § 2. lovnoga 5;akona slobodna lovna zemljišta, već su to privatni, zatvoreni prostori, kao što i one površine, koje se shČnim načinom kao zvjerinjaci izlučuju. Pa kao Uo se vlastnikom zvjerinjaka dopušta na volju, da u tih svojih ogradah — ma koju vrst divljači goje — a drugu bez obzira na ustanove § 1 8. 1. z. tamane — tako se mora i organom nadzorničtva za pošumljenje krasa, obzirom na svrhu samog tog zagajivanja dozvoljavati, da prema svojoj uvidjavnosti, a bez obzira na ustanove § 18. lov. zakona unutar tih ograđjenih branjevina sve one životinje ubijati i tamaniti mogu, kojih razplod priet i uništenje m skupocienih i velevaŽnih tih kultura i gajeva, a to tim prije. Što se i po samom duhu lovskoga zakona t. j . § 18. istoga zakona ustanovljena lovostaja, samo s toga određjuje, da se obrani , u interesu podignuča vriednosti lova, stojeći razplod divljači, ne pako zato, da se razplod taj i tamo zaštićuje i pospješuje, gdje to upravo u oprieci sa obćimi interesi stoj i, kao Što nemože biti dvojbe, da se bar prekomjerni razplod divljači u kraških branjevinah nesmije Štititi, već nasuprot upravo i priečiti. Sa drvarskog tržišta. Izvoz dušica na Trst i Bieku iz Slavonrjn imenito iz krajiških šuma, te iz Bosno bio je u mjesecu studenom pr. god. vrlo živahan, a ukrcano je u brodove ua Eieei 3,889.200 kom., i u Trsta 1,238.100 kom. dužica, ukupno dakle 5,127.300 kom. dužica. Uspjeh dražbene prodaje hrastovih debala u šumah II. banske itnovne obćine. Dne G. prosinca 1888. obdržavana bje dražba o prodaji hrastovih stabala kod gospodarstvenog ureda IL banske imovne obćine u Petrinji, putem pismenih ponuda. Dostalci, kojih su ponude po dotičnom povjerenstvu prihvaćene, jesu siedeei: 1. Hrpu Krndija " — Gl hrast, procienjeni na 2.247 for, — dostala je ^rdka Živko Pejaković iz Siska s iznosom od 4/201 for. 2. Hrpu „Žabarski bok" - 39 hrasta, procienjeni ns 1911 for. — dostala je tvrdka Josip Costaperaria iz Krapja s iznosom od 2551 for. 3. Hrpu „Dvojani " — 54 hrasta, procienjeni na 2530 for. ~ dostala je dka Vjekosiav Blasich iz Siska s iznosom od 3276 for, 4 Hrpu Čadjavsk i bok" — 100 hrasta, procienjeni na 4209 for. — itala je tvrdka Josip Costaperaria iz Krapja s iznosom od 8021 for. |