DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 46 — Odbiju li se od ovih podataka napred navedene potrebe pravoužitnika, to nam se taj višak razpađa u 26´031 m* ogrievnog i 28.127 m´gradjevnog drva. Kompetencija gradjevnog drva kod otočke imovne obćine veća je nego kod ikoje u našoj kraljevini — u tom pogledu su naši pravoužitnici podpuno zadovoljni. I pripadnost ogrievnog drva najveća je kod nas. Navesti ću samo jedan primjer. Najbogatija imovna obćina brodska daje svojem pravoužitniku sa posjedom od ´li selišta samo 5 prostornih metara drva, a naša 11. Ali naši pravoužitnici ipak tom odmjerom pripadnosti ogrieva zadovoljni nisu. A to se nezadovoljstvo nebi nimalo ublažilo, ni s onih plus 26.031 m^, jer su im faktične potrebe u tom pravcu daleko veće. 0 kakvoj prikrati moglo bi dakle govora biti jedino kod odmjere pripadnosti ogrievnog drva. Uvaži H se pako, da je i ova neznatna prikrata posljedica -samo po teritoriju imovne obćine nepravilno razdieljene drvne gromade, te da bi sačuvane šume u Plješivici sa svojim plusom ogrieva u prvom redu služiti morale za popunjenje kompetencije sela primorskih i Perušićke obćine, koja sela taj višak nikad radi prevelike udaljenosti crpiti nebi mogle, to se vidi, da je ta drvna gromada sasvim izgubljena, i to ne samo za ta sela, nego usljed pomanjkanja prometala i radi ođaljenih tržišta i za samu imovnu maticu. V Iz ovih podataka se dakle vidi, da se podielbi godišnjeg prihoda na pravoužitnike i imovnu maticu ništa prigovoriti ne može. Račun je tu čist, samo da ne ima drugih zapona! Godišnje prodaje naših sječina ter vadjenje najstarijeg dobnog razreda u istih, ne zatire naše šume kako to možda mnogi misle, jer je ta sječa gospodarstvenom osnovom po načelih modernog šumarstva odredjena, kao reducirani T-ihod naših šuma. ´´´dino usljed ogromnih šumskih šteta, dakle usljed |