DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 46 —


Odbiju li se od ovih podataka napred navedene potrebe pravoužitnika, to
nam se taj višak razpađa u 26´031 m* ogrievnog i 28.127 m´gradjevnog drva.
Kompetencija gradjevnog drva kod otočke imovne obćine veća je nego kod ikoje
u našoj kraljevini — u tom pogledu su naši pravoužitnici podpuno zadovoljni.


I pripadnost ogrievnog drva najveća je kod nas. Navesti ću samo jedan
primjer. Najbogatija imovna obćina brodska daje svojem pravoužitniku sa posjedom
od ´li selišta samo 5 prostornih metara drva, a naša 11. Ali naši pravoužitnici
ipak tom odmjerom pripadnosti ogrieva zadovoljni nisu. A to se nezadovoljstvo
nebi nimalo ublažilo, ni s onih plus 26.031 m^, jer su im faktične
potrebe u tom pravcu daleko veće.


0 kakvoj prikrati moglo bi dakle govora biti jedino kod odmjere pripadnosti
ogrievnog drva. Uvaži H se pako, da je i ova neznatna prikrata posljedica
-samo po teritoriju imovne obćine nepravilno razdieljene drvne gromade, te da
bi sačuvane šume u Plješivici sa svojim plusom ogrieva u prvom redu služiti
morale za popunjenje kompetencije sela primorskih i Perušićke obćine, koja
sela taj višak nikad radi prevelike udaljenosti crpiti nebi mogle, to se vidi,
da je ta drvna gromada sasvim izgubljena, i to ne samo za ta sela, nego usljed
pomanjkanja prometala i radi ođaljenih tržišta i za samu imovnu maticu.
V Iz ovih podataka se dakle vidi, da se podielbi godišnjeg prihoda na pravoužitnike
i imovnu maticu ništa prigovoriti ne može. Račun je tu čist, samo da
ne ima drugih zapona!


Godišnje prodaje naših sječina ter vadjenje najstarijeg dobnog razreda u
istih, ne zatire naše šume kako to možda mnogi misle, jer je ta sječa gospodarstvenom
osnovom po načelih modernog šumarstva odredjena, kao reducirani


T-ihod naših šuma.
´´´dino usljed ogromnih šumskih šteta, dakle usljed