DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 39 <-- 39 --> PDF |
^^H^hK^T^r-nrjednu veliku či^^^^^opiti tri^^^^^^^^plota ^^I r mora biti uvijek umjerena, od prilike potrebna je toplota kao u |^^^y , koje se odmah pomuze h krave. Po uvjeravanju liecnika kava od žira može vrlo koristno zamjeniti i čokoladu i kakao, premda mnogi naši ljudi i ne poznaju ove strane biljke a i skupe su za siromašniji sviet. Pored toga što je žirni napitak zdrav kako za odrasle tako i za djecu; pored toga što ne budi ni živcem ni krvi, kao kava i drugi strani proizvodi, I koji se u nas skupo prodaju; pored svega toga ovo je piće najjeftinije. Istoga I bilo bi i vrlo patriotično, kad bi se uobičajilo, da se mjesto kave pije ovo žirno piće. Ovo bi se moglo preporučiti bar svim siromašnijim stabšem našim, osobito seljačkom i zanatskom. Koliko bi se samo na tom moglo uštediti no- I vaca, koji se ovako izdaju iz zemlje za kavu, koja se u našu zemlju uvozi sa l^^an e i ovdje potroši. ^^ ^ Nu od svega najpreče je zdravlje naše i naše djece. Žirna kava Je prava blagodat i za zdrave i za bolestne. Gradjanska djeca uče se iz malena da piju ´ kavu, a to vrlo budi njihovom zdravlja, pošto dječji živci ne podnose onu stranu , kavu. Baš i sami liečnici i stručari tvrde, da mnoga djeca dobijaju tako zvani ;, „fras" a i druge bolesti, pijući kavu. Naprotiv žirna kava samo pojačava i i svježi živce. S obzirom na sve ovo želimo, da se u Srbiji* što prije razširi krug tštovatelja žirne kave, i da se u našoj otačbini od sad udomaći ovo koliko ^^pavo i ljekovito toliko i jeftino piće, kao što je kava od žira. r Vjerujući u nauku i napredak ljudski, u patriotizam srbski i u moć sve- I višnjega Boga, mi se tvrdo nadamo, da ćemo uspjeti s našom mišlju, koju danas ^^osim o u „Težaku" o porabi žira za kavu i za hečenje, te ćemo skoro i doHfc´eti, da kava od žira zamjeni kavu iz Moke, Rio Žanejira i dr. H H V. Pefagšć. LIST^K:. Druitveme viesti. Sjednica upravijajueeg odbora bje obdržana dne 31. prosinca 1888. pad ^dsjednictvom p, n. g. M. Dursta, te u prisutnosti gg. odbornika: E,. Fischbacbaj Ettingcra, I. Kollara, Y. Kesterčanka i A. Soretića. I. podpredsjednik g. M. Vrbanić bio je službeno aapriečen prisustvovati, a g. H. Grund izpričan. Tom prigodom riešio je odbor više važnih administrativnih predmeta. Novi član utemeljitelj. Gosp. Dragutin Scblesinger, veletržac u Zagrebu, pristupio je šum. družtvn kao član utemeljitelj svotom od 100 for. =^ To se može lahko i kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji udomiti, gdje imamo hvala Bogu dosta hrastovih suma. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 82 — Stanje zaMađA tov.-slav. šumarskog družtva koncem godine 1888. Utemeljiteljna zaklada družtva, uložena u I. hvv. štedionici u Zagrebu (krijižico br. 50.061.), iznaša 4.036 for. 64 nov6. , ^ Pripomoćna zaklada (broj štedioničke knjižice 19.754), mma 2524 for. 24 nov6i(?a. . , i .^. KO A^/^ Zaklada za nagrade književne (broj štedioničke knjižica 58.050), iznaša 425 for. i . -o i Suđruzi! Stvarajmo si Jur zasnovamu pripomoenu zakladu,-^ btrukovnjaci i prijatelji domaćega šumarstva, sakupljeni na VIL glavnoj skupštini brvatskoslavonskog šumarkog družtva n Ogulinu, utemeljiše dne 14. kolovoza 1883. iz društvenih prištednja prijašnjih godina posebnu zakladu, koja danas već 2524 for. 24 nve. iznaša, u tu svrhu, da se iz njezinih kamata godimice podpora daje potrebnim udovam ili sirotam takovih šumarskih činovnika, čijili je suprug, odnosno otac poćam od prvoga pristupa u šumarsko đružtvo, stalno i barem 5 godina bio ma koje vrsti članom toga družtva, kao takov udovoljio svojim dužnostim, . a osi,m toga u tu zakladu jednom za sve puta uplatio pet forinta pristupnine. (Vidi § 24. družtvenih pravila.) Ova se zaklada u smislu ustanova § 27. — 32. družtvenih pravila, stvara: 1. Iz one hiljade forinti, što no je upravljajući odbor izkazao godine 1883. kao višak od zaostale a do iste godine namirene članarine. 2. Iz gori navedene pristupnine sa 5 for. a, vr. 3. Iz dobrovoljnih prinosa, koje će članovi i prijatelji družtva u tu plemenitu svrhu htjeti doprinieti. 4. Iz V^ od prištednje redovitih godišnjih dohodaka. 5. Iz 25*^/0 godišnjih kamata čitave zaklade, koji se imadu svake godine kapitalizovati, 6. Iz možebitnih zapisa. 7. Iz nerazdieljenih kamata, ako naime nije potreba nastala kamate ili jedan dio kamata razdieliti. Ovom zakladom upravlja odbor hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva, koji podjedno odlučuje, da H se ima podpora dopitati i u kojoj visini. Podpore imadu se uviek dieliti 2. prosinca. Podpore te glase uviek samo za istu godinu, te se imaju molitelji svake godine iznova natjecati. Dopitana podpora nedaje uzivatelju nikakvu prednost kod udioničtvovanja podpora, koje će se buduće godine porazdieliti. Podpora, koja se pruža pojedinim nioliteljem, iznašati će najmanje 25 for. Kod razđielivanja podpora postupati će se u načelu po saviestnom prosudjenju imućtvenih odnošaja dotičnih molitelja, da prema svrsi zaklade čim više njih udioničtvuju na podpori. Nije medjutim izključen ni slučaj podavanja stalne godišnje podpore, (ako to okolnosti dopuste) na sirotčad, ako se kani posvetiti šumarskoj struci, za vrieme boravljenja na kojem strukovnom zavodu, dok im je napredak povoljan a vladanje pohvalno. Podpore mogu dobiti samo neporočne osobe, koje su uzornoga ponašanja. Potrebito 0 kvalifikaciji molitelja nastojati će upravljajući odbor pribaviti si od družtvenih članova i nadležne oblasti. Ova je zaklada stupila u život prvim siečnjem 1884. godine, a danas već imade 2524 for. glavnice, u smislu samih pravila pako mora ona sveudilj rasti, dok nedosegnc barem glavnicu od 5000 for., do nas šumara je pako, da namisao ta što prije postane crnom, a u to ime neka budu i ovi redci poziv onim našim sučlanovom, koji do sada zadruzi toj još pristupili nisu, U Zagrebu, mj. siečnja 1889. Pre dsjedničt vo hrv.-slav. družtva. Vidi .Šumarski list" godine 1886. strana 3., i godino 1888. strana 116. |