DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 78 — ostale jošte u posjedu državnom i koje se nalaze na visokim gorama ili u obće nepristupnim mjestima, posve su postradale od oštećenja i požara. Samo se po sebi razumije, da se takove sasma sasijecene šume, a niti one, u kojima je bilo drveća lazlićnoga rasta, nijesu mogle odmah podvrći pravilnoj kakvoj osnovi gospodarstvenoj. S toga je bila glavna zadaća šumarske uprave, da šume u dulje i kraće vrijeme dovede u normalnije stanje. Nastojalo se] a nastoji se poglavito i sada oko toga, da se preostali jošte podrast sačuva i da se u obće šume prirodnim načinom uzgoje, mrtvo i oštećeno drveće da se odstrani i t. d. Sječe se dakako ne provode posvuda jednakim načinom, nego ih valja izabirati prema kakvoći nasada, topografiji, klimatskim i ekonomickim uvjetima. U njekojim okružjima provadja se do sada, koliko je moguće, pravilna preborna sječa, a u drugim opet, gdje su gospodarstvene prilike povoljnije, moguća Je kadkada više ili manje pravilna sječa do gola, ostavljajuć ili neostavljajuć sjemenjaka. Sve, što smo dosada kazali, tiče se crnogorice, a što se tiče bjelogorice, medju kojima prvo mjesto zauzima breza, to se u njima provadja sječa do gola. Gdje je poradi mjetsnoga položaja sječa do gola nezgodna, upotrebljava se preborna sječa, kod koje se stabla u debljim od 5—6 palaca ostavljaju. Valja ovdje pripomenuti, da brzu i povoljnu razvitku šuma osobito na putu stoji s jedne strane pasenje, s druge opet ta obstojnost, što je vlada, koja i onako imade veoma malo šumarskoga osoblja (u svemu imade šumari i šumarskih pomoćnika nešto preko 30 i 266 lugarS.) dužna, da donekle ruko vodi gospodarenje obćinskih, a kadkada i privatnih šum4. Prodavanje šuma najobičnije je u Norvežkoj na panju. U mjestima, gdje nema medju trgovcima konkurencije, siječe država sama šumu, priredjuje, dapače i dovaža na tržište — kao trgovac. Država imade takodjer nekoliko pilana, u kojima se ne pili drvo samo iz državnih šuma, nego i drvo privat nika, dakako za plaću. Ovih pilana nije dala podići država, nego´ ih je kupila zajedno sa šumama od privatnika. Cijena je drva bila za 1 kiibm. drva za pilenje i gradnju r50~5-50 for., drva za gorivo 1 kubm. 0-38-2-60 for„ Što se tiče ekploatacij e državnih norvežkih šuma, ona je veoma neznatna, jer ne nadvisuje Vr> kub. met. na godinu na hektar. — Čistoga đohodka imala je država od šuma u god. 1882., 1883. i 1884. godišnje 208.548 krona Šume se u Norvežkoj uzgajaju prirodnim putem, te je u obće pomladjivanje povoljno; dosta ograničeno šire se šume samo u golim krajevima zapadnoga pobrežja zemlje. Velika je zapreka razširivanju šuma, kako smo već spomenuli, pasenje blaga, poradi česa postaje kultura, buduć da se šume moraju ogradjivati, veoma skupa. Imade u Norvežkoj i pet razsadnika, no ne toliko za razsadjivanje u državnim šumama, koliko za prodaju privatnicima. Štete u norvežkim šumama polaze ponajviše od bura, požara, sniega i mraza, blaga, gorske tekunice (Mjodes Lemmus) i zareznikl. |