DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 77´ _ bijele ili sive boje. Zišto? Ćujmo! Neki nam je brigadie r pripovielao, da je jednom ogiedavajuć posađjena stabalca, koja su bila obložena crnim kamenjem, našao sva izpaljena od sunčane žege. Na otvorenim, suhim južnim obroncima, osobito u toplom pojasu, veoma je nuždno učiniti tlo rahlim, i tim mu uzdržati vlažnost. To se postizava sadjenjem, poznatim pod imenom System Coutourier ili plantation en cordon (stupnjevito sadjenje — cordon = kraj, okrajak, obronak). Na izvjestDom obronku izreže se tlo na stupnjeve udaljene medjusobno 2 ra. i s višega baca se na niži, kojemu se na dno postavljaju kolčići od vrbe, biele akacije i t. d. Na godinu se zasiju stupnjevi travom (grahorkom, esparcettom), a sliedcće se godine sadi crnogorica. (Svrgit de se.) Državne šume u Norvežkoj/ Uprav a državnih šuma postoji u Norvežkoj istom od najnovijega vremena. Do 1860- godii.e bile su državne šume povjerene obćim upravnim organima, samo u dvjema šumicama bili su specijalni šumari. Ne samo da u takovom stanju nije moglo biti ni govora o kakovom šumarenju, nego ni čuvanja šuma pravo govoreći nije ni bilo, budući da nije bilo nikakovih lugara. Kada su šume takovim načinom došle u veoma nepovoljan i žalostan položaj, obratio je napokon norvežki „storting" (narodna skupština) pozornost na tu važnu granu gospodarstva. Prvi korak na bolje bio je taj, da je vlada poslala dva mladića, da se naobraze u Njemačkoj za šumare. Godine 1860., kada je već bilo nekoliko naobraženih šumara, podijeljene su šume u okružja. S početka nije bilo nikakove centralne šumarske uprave; istom 1874. godine bude imenovan šumarski nadzoi^nik, koji je do god. 1878. bio podčinjen ministarstvu za nutarnje poslove, te pak godine sjedinjena je šumarska uprava s ministarstvom fiuancijš,, kako je to i danas. Šumarskih viših zavoda nema u Norvežkoj. Imade samo tri niže šumarske škole, utemeljene god. 1875., 1880. i 1884. U tim se školama pripravljaju lugari za svoju službu. U svakoj imade 10—12 ljudi u dobi od 18 do 30 godina. Za obučavanje ne plaća se, samo se polaznici sami uzdržavaju. Za sve tri škole imade stipendiji u iznosu od 700 krona (krona = 0*55 for.). Naučna je osnova dosta obširna, nije baš tako primitivna, kako bi čovjek misho. Obuka traje dvije godine, a učitelji su mjestni šumari na dvjema školama, treća imade posebnoga ravnatelja. Površina šuma, koje stoje pod državnom upravom, iznosi do 2,032.850 hektara. Stanje šuma veoma je nepovoljno. Kad je šumarska uprava dala pregledati šume, našlo se je, da su, izozam najsjeverniju pokrajinu Finmarken, najljepše i najdragocjenije šume bile prodane privatnikom, a od onih, koje su 7 |