DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 76 — u zasnovane već nasade takovih vrsti, koje ljube svjetlo, makar u borove nasade, kao podmladak za zaštitu tla. Najjednostavniji je način nasadjivanja šumS, - sijanje. U ostalom se sada sijanje veoma rijedko upotrebljava, mnogo rjedje, nego što je to prije bivalo. Nad perinietrom Riou-Chanal-a u visini od 2000—2200 met. uzdiže se prekrasni mladik, koji je proizašao od sjetve god. 18G4. i to je bio posijan ariž bacanjem po snijegu. U perimetru Seyne stoji u visini od 1000 m. gusti mladik od vrstt: Pinus silvestris, P. austriaca i Larix europaea, za koji vele, da je posijan 18G3. god. G. Tratoba s tvrdi, da neko sjeme, bačeno u tlo pred 20 god´na, niče istom sada. Po tom bi jošte iz mnogih sjetava, u koje smo već svaku nadu izgubili, proizaći s vremenom gusti mladici?! Najviše je sada u porabi način nasadjivanja šuma s a d j e n j e. Kulturni materijal odgaja se u privremenim razsadnicima, postavljenim na različitoj visini. Prednosti su ovakovih razsadniba očevidne : 1. Biljke se odgajaju pod istim klimatskim i zemljištnim uvjetima, pod kojima će kasnije rasti i razvijati se; 2. Prištede se troškovi dopremenja kulturnoga materijala; 3. Trošak za osnivanje i uzdržavanje privremenih razsadnka mnogo je manji, nego trošak na stalne razsadnike. U ravnim mjestima nemaju razsadnici greda (slogovi), na obroncima se zemlja podijeli na više stupnjeva, pak je svaki stupanj jedna greda. Sjeme se sije u redove 15 cmt. udaljene medjusobno, redovi idu obično od zapada na iztok. Da se u tlu uzdrži što više vlage, preporučaju, da se medju svaka dva i dva reda naslaže jedan red kamenja; kamenje ovo ne samo da zadržava vlagu u tlu priječeć izparivanje, nego jošte čuva ponješto svojom sjenom netom niknule biljke od sunčane žege Obćenitoje pravilo, da se sade jednogodišnj e biljke od Pinus halepensis, P. maritima, Pinus pinea; od P. silvestris, P. austriaca, P. uncinata i Larix europaea dvo- i trogodišnje ; napokon od P. cembra i Picea vulgaris 3—5 godišnje biljke. Sa zemljom na korijenu (en motte) presadjuju se samo biljke iz obližnjih šuma na takove gorske obronke, koji su pokriveni samo kršjem (clappe). Obćenito se presadjuje s golim korijenom. Sadi se u jesen. Na hektaru se priredi 7000 mjesta prekopanih i urahlenih lopatom ili motikom do 40 ctm. dubine, i na svako se mjesto sadi po jedno drvce, ako se sadi bjelogorica; po tri u svježniću (par potet, par toufe), ako se sadi crnogorica; tako dolazi na hektar 7000 komada bjelogorice ili 21.000 crnogorice. Trošak na sadjenje jednoga hektara iznosi oko lOO franaka s dopremanjem kulturnoga materijala, no bez troškova za sadnice. Svako se mjesto oblaže kamenjem, samo ako ga imade u blizini; obično se uzimaju tri kamena za svako mjesto; jedan se poveći metne sa strane prema vrhu gore, dva druga pomanja malo niže sa strane. Kamenje sadržava vlagu u tlu, brani, da voda ne izpere zemlje od drvca ili da ga ne zatrpa zemljom. Napokon valja paziti i na to, da kamenje ne bude plosnato i tanko, već okrugljato i koliko je moguće |