DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 75 — S radnjama oko reguliranja gorskih potoka stoji u svezi i drainiranje (izsušavanje) izpuzlina Obrazcima za takove radnje mogu služiti perimetri rijeka Sanieres i Riou-Chanal, obadvije pod Barcelonettom. Da se iz tla odstrani suvišna vlaga, grade se ovde tri vrsti kanala. Prvo: odkriven i (široki odozdola oko 1 met., duboki oko ´jt met); dno i bokovi kanala pokrivaju se kamenjem. Drugo: pokriti, bez otvora za iztjecanje vode; kanal je dubok r5—2 met., širok je odozdola — 40 ctm. odozgora oko 1 met ; dno se pokriva plosnatim kamenjem, a i sam se kanal napunja kamenjem, i to se odozdola baca poveće okruglo kamenje, zatim sve manje i manje; kanal se izravna nasipanim pjeskom. Treće: pokriti, s otvorom za iztj ecanj e; ovi se razlikuju od predjašnjih samo tim, što imadu na dnu otvor za odtjecanje vode složen od plosnata kamenja; na taj se otvor nasiplje kamenje i pokrije pijeskom kao i kod predjašnjega; to je najskuplji, ali ujedno i najbolji kanal za izsušivanje. VI. Radnje oko pošumljivanja gora. Razmotrivši u glavnim crtama radnje oko reguliranja korita gorskih potoka, preći ćemo sada na radnje oko pošumljivanja. Sve radnje oko reguliranja potoka imadu konačni cilj samo taj, da priprave čvrsto tlo za nasadjivanje šume, prirodnoga pokrova gora. U pošumljivanju gora treba da mi ugledamo, da tako kažemo, vijenac svih radnja: samo šume, kojih su gore kojim mu drago načinom lišene, mogu vratiti gorama njihovo prijašnje ekonomičko znamenovanje ; u tih pak šumah valja voditi gospodarstvo visoke šume, u kojem se opet valja držati preborn e sječe. Sječa do gola i gospodarstvo nizke šume treba da bude odavle sasvim izključena s jedinoga toga razloga, što se gorsko tlo ne smije podnipošto sasma lišiti pokrova. Gospodarstvo visoke šume s mladom, tlo zaštićujućom šumicom — eto, to je idealna zaštitna gorska šuma. Izbor vrsti drveća igra veoma važnu ulogu u svim radnjama oko pošumljivanja; za gore je taj izbor ne manje važan nego za doline. U Alpama do 600 m. iznad površine morske razprostire se osobito uspješno od bjelogorice: Quercus ilex, od crnogorice — na vapnenom tlu — Pinus halepensis, na pješkovitom — Pinus maritima; od 600—1000 metara visine: Quercus sessiliflora, Pinus silvestris i Pinus austriaca; od 1000—1600 m. razprostire se Pinus uncinata i Larix europaea. Obadvie ove vrsti drveća ne dadu se u ovoj visini nadomjestiti drugom kojom vršću. Ar ž, to pravo gorsko drvo, uzpinje se u Alpama do veoma velike visine, na visini gotovo 3000 m. nadje se na južnim obroncima jošte po koji eksemplar. Na većoj jošte visini nego ariž raste samo limba (Pinus cembra); medju 1500 i 2000 m. nalazi se limba pomiješana s arižem; u većoj visini od 2000 m. raste samo limba. Bukva, jela i omorika ne mogu se, to se razumije, upotrebljavati za pošumljivanja golih gorskih obronaka; no zato se mogu s većom korišću uvadjati |