DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— Ta rama od velike važnosti ne samo za to, što olakšavaju dopremanje gradjevnoga materijala, nego i za to, žto oni ujedno služe za odvažanje drveta, koje se je prije spuštalo s gore, a ovi su spustovi na mnogim mjestima uzrokovali i olakotili stvaranje gorskih potoka. Kada su putevi i staze probite i dašćare posagradjene, pristupa se k radnjama oko regulacije gorskih potoka. Počinje se gradjenjem zagrada. Zagradama je ovim zadaća da susdržavaju odvale i odrive i da umanje strminu potočnoga pada i tim zaustave valjajuću se masu vode. Zagrade su žive i mrtve. Prve se prave od fašin^ (fascinage, Faschine) i vrbovih kolčića; zatim od vrbova pruća, koje se opleće oko zabitih kolaca; dobro je, što se vrbovi kolčići ukorene i porastu te površno tlo sve više i više utvrdjuju. Mrtve zagrade prave se od kamena. No drvene zagrade nemaju ni iz daleka onog i znamenovanja, što ga imadu kamene; u Francuzkoj ih sada već prestadoše graditi, jer nisu, budući da ih valja često popravljati ni malo jeftiniji. Kamenih zagrada imadu tri vrsti: cimentovanih, suho zidanih, (trockene Mauerung) i mješovitih; kod posljednih je vanjština cimentovana, a unutrašnjost suho zidana. Najtrajne su dakako cimentovane zagrade, no zato su one i najskuplje. Mješovite zagrade znatno su jeftinije, te mogu cimentovane u mnogim slučajevima podpuno zamijeniti. Žive se zagrade grade na konačnim ograncima potoka; duljina im zavisi od mjestnih prilika, a visina im je oko ´/^ metra. Kamene zagrade suho zidane grade se često mjesto živih i to ondje, gdje ima u obilju kamena; visoke su oko metra. G. Tratodas počeo je zadnjih godina s velikim uspjehom upotrebi] i vati u perlmetru (području) Seyne borove prutove mjesto skupih živih plotova. On razprostire uzduž korita red borova granja u duljini od 2—2y2 met.; granje se postavlja tanjim krajem gore; sloj granja pričvršuje se odozgora popriečnimi drugovi, koji se opet pričvršćuju na s obadviju strana potoka zabite kolce. Potočna voda nanaša zemlju i izpunja sav prostor medju granama; takovim se načinom korito izravnjuje; zemlja se naskoro pokrije travom, a kad to bude, počinju se posadjivati drvca. Ako je korito veoma duboko, to nije dovoljan jedan red granja, za to se u takovom slučaju na naneseni sloj zemlje postavlja opet red granja, pa ako i to nije dosta, postavlja se i treći red. Ovakav način izravnjivanja krajnih ogranaka potočnih nije skup, osobito ako imade u blizini borova šumica, koju valja nroredjivati. Cimentovane i mješovito zidane zagrade grade se ondje, gdje imadu znatno uzvisiti potočno korito i suzdržati veliku masu naplavina, odlomljena kamenja i t đ. Vehčina ovakovih zagrada veoma je razhčria. Najveća što se vidjeti može je kod Riou-Bourdoux-a pod Barcelouettom. Cimentovana je i visoka 12o met., od čega je 8 m. nad, a 4*5 m. pod zemljom; debela je 3´2 m , a duga — 83"5 m. Za izticanje vode imadu u toj zagradi, koja se pričinja kao visoka kamena stijena popriek potoka, dva reda poluokruglih okana; u gornjem je redu 6, u doljnjem 5 okana U nutrašnjosti okana uzidane su željezne rešetke, gdje ne |