DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— Ta


rama od velike važnosti ne samo za to, što olakšavaju dopremanje gradjevnoga
materijala, nego i za to, žto oni ujedno služe za odvažanje drveta, koje se je
prije spuštalo s gore, a ovi su spustovi na mnogim mjestima uzrokovali i olakotili
stvaranje gorskih potoka.


Kada su putevi i staze probite i dašćare posagradjene, pristupa se k
radnjama oko regulacije gorskih potoka. Počinje se gradjenjem zagrada. Zagradama
je ovim zadaća da susdržavaju odvale i odrive i da umanje strminu
potočnoga pada i tim zaustave valjajuću se masu vode. Zagrade su žive i
mrtve. Prve se prave od fašin^ (fascinage, Faschine) i vrbovih kolčića; zatim
od vrbova pruća, koje se opleće oko zabitih kolaca; dobro je, što se vrbovi
kolčići ukorene i porastu te površno tlo sve više i više utvrdjuju. Mrtve zagrade
prave se od kamena. No drvene zagrade nemaju ni iz daleka onog i znamenovanja,
što ga imadu kamene; u Francuzkoj ih sada već prestadoše graditi, jer nisu,
budući da ih valja često popravljati ni malo jeftiniji. Kamenih zagrada imadu
tri vrsti: cimentovanih, suho zidanih, (trockene Mauerung) i mješovitih; kod
posljednih je vanjština cimentovana, a unutrašnjost suho zidana. Najtrajne su
dakako cimentovane zagrade, no zato su one i najskuplje. Mješovite zagrade
znatno su jeftinije, te mogu cimentovane u mnogim slučajevima podpuno
zamijeniti.


Žive se zagrade grade na konačnim ograncima potoka; duljina im zavisi
od mjestnih prilika, a visina im je oko ´/^ metra. Kamene zagrade suho zidane
grade se često mjesto živih i to ondje, gdje ima u obilju kamena; visoke su
oko metra.


G. Tratodas počeo je zadnjih godina s velikim uspjehom upotrebi] i vati
u perlmetru (području) Seyne borove prutove mjesto skupih živih plotova.
On razprostire uzduž korita red borova granja u duljini od 2—2y2 met.;
granje se postavlja tanjim krajem gore; sloj granja pričvršuje se odozgora
popriečnimi drugovi, koji se opet pričvršćuju na s obadviju strana potoka zabite
kolce. Potočna voda nanaša zemlju i izpunja sav prostor medju granama;
takovim se načinom korito izravnjuje; zemlja se naskoro pokrije travom, a kad
to bude, počinju se posadjivati drvca. Ako je korito veoma duboko, to nije
dovoljan jedan red granja, za to se u takovom slučaju na naneseni sloj
zemlje postavlja opet red granja, pa ako i to nije dosta, postavlja se i treći
red. Ovakav način izravnjivanja krajnih ogranaka potočnih nije skup, osobito
ako imade u blizini borova šumica, koju valja nroredjivati.


Cimentovane i mješovito zidane zagrade grade se ondje, gdje imadu znatno
uzvisiti potočno korito i suzdržati veliku masu naplavina, odlomljena kamenja
i t đ. Vehčina ovakovih zagrada veoma je razhčria. Najveća što se vidjeti može
je kod Riou-Bourdoux-a pod Barcelouettom. Cimentovana je i visoka 12o met.,
od čega je 8 m. nad, a 4*5 m. pod zemljom; debela je 3´2 m , a duga — 83"5 m.
Za izticanje vode imadu u toj zagradi, koja se pričinja kao visoka kamena
stijena popriek potoka, dva reda poluokruglih okana; u gornjem je redu 6, u
doljnjem 5 okana U nutrašnjosti okana uzidane su željezne rešetke, gdje ne