DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
^ 69 žitelji mnogih krajeva u Alpama i Pirenejima nijesu zadovoljni tim, da pasu po gorama svoje blago, nego oni uzimlju jošte i iz drugih krajeva blaga na prehranu za neku stanovitu plaću. Tako n. pr. u gore đepartamenta Nizkih Alpa dogone ljeti stada iz provincije, jer tamo ljetna sunčana žega sažge pašnjake i stoka ostaje bez krme. Obično u polovini lipnja, kada snijeg počinje izčezavati iz vrhunca, dižu se na gore ogromna stada ovaca. Tada ti zvonjenje velikih zvonaca, privezanih izpod šije ovnova - vodja, oglušujuć te naviješta iz daljine, da se razaranje i opustošivanje gorskih šuma nastavlja do današnjega dana. To opustošivanje došlo je tako daleko, da pod Larangeom, Misonom, Listeronom, Malijaiom, Les CoriUonsom i u mnogim drugim mjestima đepartamenta Nizkih Alpa samo gdje-gdje strši po koji grumen trave i pokoji hrastić, a veći dio gore posvema je lišen pokrova; vidiš sam kamen, same gole stijene. Imade staraca, kojima je jošte dobro u pameti, da su ove gore bile pokrite velikim hrastovima, koji su donosili dosta veliku korist od kore za učinjanje koža II. Zle posljedice opustoše nju šuma Čim su na taj način gore alpinske i pirenejske bile lišene prirodnoga svoga pokrova, počele su se sve više i više dizati tužbe mjestnih žitelja na ta opustošenja, jer su proljetne i jesenske bujice, prouzrokovane opustošenjem, počele nauašati štetu njihovim cestama, poljama i selištima. Francuzki inžinir komunikacionih puteva Surell pokazao je jošte 1842. god. u klasičkom svojem djelu — „Etudes sur les torreuts des Hautes Alpes" (Studije o bujicama Visokih Apa) — da su sva ta elementarna zla u savezu s opustošenjem gorskih šuma, te da je jedini put do radikalnoga njihovoga odstranjenja u pošumljivanju opustošenih gorskih obronaka. Kako su šume važne za gore, o tom nitko više ne sumnja. Gusto razgranjena mreža korenja drveća učvršćuje tlo i priječi, da ga odnese potočna voda. Šumsko tlo puno pregnoja i pokrito mahovinom upija veoma mnogo vlage; tako 1 kub. met. mahovine može da upije 280 kub met. vode. Napokon pada u šumi na tlo samo 75% zračne oborine, a 257o ostaje na hšću i granju i izparuje se opet u zrak. To pak, što zračna oborina ostaje djelomice na lišću i granju drveća, veoma je važno za gore. gdje pada razmjerno mnogo više oborine, nego u dolinama. U središnjim Alpama pada godimice od 1600 do 2000 oborine, u Pirenejima dapače i do 3000 mm.; imade dana ?a 100—130 mm. zračne oborine. Ova masa vode padajući po golim, rašća lišenim stijenama proizvodi svojim padom s visine od nekoliko stotina i hiljada metara ogromnu živu silu. Ona izpire tlo, odnosi kamenje i spušta se u lavi podobnim potocima u doline, gdje užasno opustoši puteve, razori mostove, odere polja i čitava selišta, s kojih su opustošenja francuzke Alpe, osobito pak okolica Barcelonetta, došle na tako žalostan glas. |