DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 27     <-- 27 -->        PDF

^ 69


žitelji mnogih krajeva u Alpama i Pirenejima nijesu zadovoljni tim, da
pasu po gorama svoje blago, nego oni uzimlju jošte i iz drugih krajeva blaga
na prehranu za neku stanovitu plaću. Tako n. pr. u gore đepartamenta Nizkih
Alpa dogone ljeti stada iz provincije, jer tamo ljetna sunčana žega sažge pašnjake
i stoka ostaje bez krme. Obično u polovini lipnja, kada snijeg počinje izčezavati
iz vrhunca, dižu se na gore ogromna stada ovaca. Tada ti zvonjenje velikih
zvonaca, privezanih izpod šije ovnova - vodja, oglušujuć te naviješta iz daljine,
da se razaranje i opustošivanje gorskih šuma nastavlja do današnjega dana.
To opustošivanje došlo je tako daleko, da pod Larangeom, Misonom,
Listeronom, Malijaiom, Les CoriUonsom i u mnogim drugim mjestima
đepartamenta Nizkih Alpa samo gdje-gdje strši po koji grumen trave i pokoji
hrastić, a veći dio gore posvema je lišen pokrova; vidiš sam kamen, same gole
stijene. Imade staraca, kojima je jošte dobro u pameti, da su ove gore bile
pokrite velikim hrastovima, koji su donosili dosta veliku korist od kore za
učinjanje koža


II. Zle posljedice opustoše nju šuma


Čim su na taj način gore alpinske i pirenejske bile lišene prirodnoga
svoga pokrova, počele su se sve više i više dizati tužbe mjestnih žitelja na ta
opustošenja, jer su proljetne i jesenske bujice, prouzrokovane opustošenjem,
počele nauašati štetu njihovim cestama, poljama i selištima. Francuzki inžinir
komunikacionih puteva Surell pokazao je jošte 1842. god. u klasičkom
svojem djelu — „Etudes sur les torreuts des Hautes Alpes" (Studije o bujicama
Visokih Apa) — da su sva ta elementarna zla u savezu s opustošenjem gorskih
šuma, te da je jedini put do radikalnoga njihovoga odstranjenja u pošumljivanju
opustošenih gorskih obronaka.


Kako su šume važne za gore, o tom nitko više ne sumnja. Gusto razgranjena
mreža korenja drveća učvršćuje tlo i priječi, da ga odnese potočna
voda. Šumsko tlo puno pregnoja i pokrito mahovinom upija veoma mnogo vlage;
tako 1 kub. met. mahovine može da upije 280 kub met. vode. Napokon pada
u šumi na tlo samo 75% zračne oborine, a 257o ostaje na hšću i granju
i izparuje se opet u zrak. To pak, što zračna oborina ostaje djelomice na lišću
i granju drveća, veoma je važno za gore. gdje pada razmjerno mnogo više
oborine, nego u dolinama. U središnjim Alpama pada godimice od 1600 do
2000 oborine, u Pirenejima dapače i do 3000 mm.; imade dana ?a 100—130 mm.
zračne oborine. Ova masa vode padajući po golim, rašća lišenim stijenama
proizvodi svojim padom s visine od nekoliko stotina i hiljada metara ogromnu
živu silu. Ona izpire tlo, odnosi kamenje i spušta se u lavi podobnim potocima
u doline, gdje užasno opustoši puteve, razori mostove, odere polja i čitava
selišta, s kojih su opustošenja francuzke Alpe, osobito pak okolica Barcelonetta,
došle na tako žalostan glas.