DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 63 — je, da se onakova mjesta, do kojih nije doprieti moglo odpadajuće sjeme sa sjemenjaka, ponješto poralile nakapanjem, te sa žirkami iz ruke posiju ili pod motiku zaruju. U tu svrhu dovoljno je za jedno jutro ili ral 6 vagana žira (ili po množini i težini računajuć na 1 mjerov 45 funti), ako se na omaške sije, a ako se pod motiku sadi, onda je dovoljno 5 mjerova žira, buduć bi bio suvišan trošak, kad bi više žira potrošili, te pregust usjev nebi valjano uspio. Žirke valja onda zemljom pokriti i to tako, da se zemljom na 2—3 palca duboko pokriju. Druga je svrha hrastovog usjeva ta, da se šuma obrati u čist hrastik, ako namjeravamo drugu koju vrst drveća iztriebiti, te u buduće samo hrastovo drvo gojiti. U tom slučaju trebati ćemo za ogoju dvostruku množinu žira, buduć ovdje nemožemo računati na prirodno pomladjivanje, pošio u takovoj šumi, gdje je od prije druga vrst drveća bila, neima hrastovih sjemenjaka, a po tom nije ni bilo žira, te ga za to moramo tek posijati, da odgojimo čist hrastik ili dubravu. Treća je svrha napokon ta, da stanovitu plohu, koja je prije do gola okrčena, opet sa žirom posijemo i hrastik odgojimo. U tu svrhu preporuča se, da se takova ploha ili takovo okrčeno šumište prije pošumljenja izdade u najam na prelazno gospodarsko uživanje ili da se kroz njekoliko godina na vlastiti trošak kao oranica obradjuje, buduć će na takovom prije obradjenom šumištu svaka buduća ogoja šume sigurno uspieti. Nu prije, nego što će se i takovo šumište pošumiti, biti će od koristi, da se prije sjetve žira u jeseni još jedan put preore, te onda žir na omaške (6 mjer.) posije i šumište sa drljačom podrlja, da zemlja žirke valjano pokrije. Ako se takovo šumište nebi moglo preoravati, onda valja žirke u brazde, koje se ponačine jedna od druge u razmaku od 2 stope, pod motiku pojedince posaditi i odmah na 1 palac duboko zemljom zagrtati. U tom slučaju dovoljno je za takovu radnju 5 mjerova po jutru. Bukovi i kesten jevi usjevi vrlo slabo uspievaju na onakovom šumištu, koje je do gola okrčtno i odgaljeno. U ostalom takovi usjevi ljube zasjenu, a moraju biti okrenuti više prama sjeveru i iztoku, nego prama jugu ili zapadu sunca. Buduć bukva svojim korienjem ne prodire u tlo toli duboko kao pri mjerice hrast, to ona nezahtieva duboko tlo. Bukvica i kestenj (plod) dozrije u Ustopadu, te je u tom mjesecu naj prikladnije vrieme, da se takav plod sije. Valja svu pozornost svraćati na to, da se bukvica i kestenj neužeže. Ako se takovo sjeme valjano posklada (raz vrsta) u suhom piesku, može se zaista sačuvati do budućeg proljeća, ali je bolje, da se nabrano sjeme u jeseni odmah posije, buduć su jesenski usjevi bolji, nego proljetni. Treba li, da se šuma opet pošumi, to će reći, da se opet pomladi, i to onakova šuma, u kojoj ima još ponješto preostalih bukovih iU kestenjevih sjemenjaka, onda će biti dovoljno za jedno jutro 3 mjerova bukvice, a 10 mjerova kestenja za sjetvu iz ruke, buduć će se šumište sa sjemenom od stojećih sjeme |