DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 59 — Naukovni tečaj imao bi trajati od 1. studenoga do 28. veljače, a učenici imali bi se na koncu istog podvrći javnom izpitu, kojem bi i jedan izaslanik županijske oblasti prisustvovao. Slušatelji tog tečaja, koji bi dostali svjedočbu osposobljenja za lugarsku službu, imali bi se na prvom mjestu voditi u predbilježbi kako kod nas, tako i kod državnog šumskog uieda, te se na eventualna izpražnjena lugarska mjesta pozvati. Samo na ovaj način mogli bi krajevi naše županije doći do naobraženog i valjanog lugarskog osoblja, a kada bi jednom većina istog iz takvih se ljudi sastojala, onda bi se lako pomišljati moglo i na njeko reduciranje osoblja, jer jedan valjan lugar u pravom smislu rieči više bi vriedio, nego dva sadanja. Kontrola lugarskog osoblja od strane činovnika morala bi takodjer savršenija biti. Sadanja disciplinarna vlast podana šumarskim činovnicima nad podredjenim osobljem, dosta je obsežna, samo bi trebalo dovesti činovnike a naročito kotarske šumare u mogućnost, da tu kontrolu strogo vršiti mogu. Ostanu li šumski kotari i nadalje tako obsežni, kao što su danas, to iz tog brašna neće nikad pogače biti. — Državna šumska uprava ima na teritoriju od 70.000 katastr. ralih, na teritoriju zaokruženom, šest kotarskih šumarija, a imovna obćina na skoro dvaput većoj i raztrešenoj površini samo četiri šumska kotara. Dok državni šumar većinu službenog vremena, nadziruć svoje lugare i posvećujuć svoju pomnu pažnju kulturam, u šumi probaviti može, dotle se šumar imovne obćine baviti mora s obsežnim pisarskim poslovima, pregledanjem stanova pravoužitničkih, nekoristnim izvidima i t. d. u kratko svačim prije, samo ne s onim, čime bi upravo trebao. Mi ne tražimo, da imovna obćina obzirom na površinu i raztrešenost naših šuma, kao i obsežnu službu naših šumara, uzevši za mjerilo upravno razdielenje kr. šuma, ustroji još 8 novih šumarija. Mi sami uvidjamo da bi takav zahtjev bezsmislen bio, jer ga financijalno stanje imovne obćine za vječita vriemena izključuje. Ali usuprot tomu čvrsto stojimo uz nazor, da bi još dvie šumarije neobhodno potrebite bile, i da iste nebi ni najmanje pale na teret godišnjem dohodku imovne obćine. U prvom dielu ove spomenice napomenuo sam i jednu osobitu vrst šumskih šteta, a to su one, koje postaju usljed pomanjkanja vrela poštene zarade. Da se toj vrsti kradje uspješno put zakrči, treba skrbiti za prilike, u kojih bi puk poštenim načinom do zasluge doći mogao. U koliko je sama uprava imovno - obćinskih šuma za riešenje te narodno - gospodarstvene zadaće pozvana, trebala bi ista iz svih sila nastojati oko podignuća šumske trgovine i obrta. Veleprodaje šumske morale bi se s toga osobito zagovarati, a prodaja na malo odlučno osuditi, mali šumski trgovac bo ujedno je i radnik i vozar, on je narodu od veoma male koristi, a kada se u obzir uzme, da je u svrhu umnažanja svoje neznatne glavnice radi loših merkantilnih odnošaja i samo na krađju i prevaru prisiljen, to bi se dokinuće male trgovine već i obzirom na javni moral usvojiti moralo. Kada bi se kod nas udomili trajni trgovački odnošaji usljed |