DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/188902 str. 11     <-- 11 -->        PDF

- 53 —


ranih krajeva pred očima ima, moralo bi isto kod svakog prijatelja obćeg blagostanja
odobravanje steći.


Pravac, kojim se nižu naše godišnje sječine, uvjetovan je takozvanom
„glavnom" sječnom osnovom, a ta je opet sastavljena u duhu ove gore iztaknute
svrhe. Jasno je dakle, da je i veliki dio naših sječina daleko od sela
zasnovan morao biti i da je ta udaljenost tim veća izpala, što je oko kojih
sela više golietih i devatiranih sastojina bilo. Uporaba najstarijeg dobnog razreda
u tim izsječenim šumama, odgodjena je glavnom sječnom osnovom na konac
prvog uporabnog razdoblja (za 30—35 godina) a to s razloga, što taj najstariji
dobni razred zastupan tuj bakrljami, ima za zadaću za oto vrieme štititi
tlo od posvemašnog ogoljenja, kao i kulture, koje se tečajem tog vremena u
smislu glavne gojitbene osnove preduzeti moraju. Ima doduše prediela, gdje je
uz taj najstariji dobni razred zastupan još i najmladji, no tu se uporaba njegova
tim prije u sječnoj osnovi odgoditi morala na kašnja vremena, što bi se
posiekom njegovim veliki kvar nanio postojećem mladom naraštaju. A iskreno
govoreć, dala bi se time i puku, koji i onako nikakove sviesti za čuvanje šuma
ne ima, samo prilika, da na te bližnje krajeve još jače napada, nego što je
to do sada činio, jer doznačenih bakrlja nitko se ni takao nebi; a naši lugari
nisu ni sada u stanju u šumi reda uzdržati, a kamo li u tom slučaju. I ovdje
bi mi tko mogao prigovoriti, da su to samo puke kombinacije bez ikakve
stvarne podloge, te da ta bojazan usljed toga ne može opravdana biti.


Na ovakov mogući prigovor odvratiti mi je, da su te kombinacije naše šumar.
ske uprave za vrieme sastavka sječnog reda zaista temelja imale, jer se
na mnogim takovim bakrljama još i dan danas znak starog erarskog čekića
jasno razpoznaje, a to je dokaz, da su te nakaze drveća već za vrieme granice
doznačivane pa da ih nitko sjeći hotio nije. Pa i naša je uprava to izkusila
tečajem ove dvje — tri godine, od kako je baš novo uredjenje šumskog gospodarstva
u kriepost stupilo, Sječina revira Dolac za 1886. obuhvaćala je cielu
stranu nad Založnicom, lievo i desno od tako zvane „Brakusove drage". Bhže
ležeću sječinu za selo Založuicu već si nitko želiti ne može. Tu je tom selu
doznačen dobar broj bakrlja i starih bukvetina, pa eno još i danas su tamo,
a od nedcznačene mladine nema ni traga ni glasa. Isti slučaj nam pruža i
sječina revira Krekovača za 1886. nad Brlogom u neposrednoj blizini ležeća.


Svrha, kojoj te bakrlje u smislu gospodarstvene osnove do svojega posieka
služiti imaju, mogla bi se doduše i jednim drugim načinom postići. Da
dotični pređieli ne postanu goli i da tamo u svoje vrieme presadjene biljke
proti sunčanom žaru i studeni zaštićene budu, morali bi se isti namah nakon
što bi najstariji dobni razred (bakrlje) posiečen bio, bezuvjetno u zabranu staviti,
odnosno svaki pristup blaga u iste izključiti. Kada je gospodarstvena
osnova u sastavku bila i na to se sredstvo mislilo, ali se od istog moralo
odustati, jer bi narod, predpostaviv da bi doznačene bakrlje i uporabio, poradi
silnih zabrana još veću graju digao, nego što to sada čini radi udaljenosti sječina.
Iz ovoga se vidi, kako je težak posao bio stvoriti gospodarstvenu osnovu.