DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 8 <-- 8 --> PDF |
nose, pa sve dva po dva žir u izkopanu rupicu spušćaju. Sijači rupu zagrću desnom nogom tako, da trava uvjek žir poklopi, a dolnji dio zemlje okrene se gore. Trava došavša u zemlju raztvarati se poeme i čestitu hranu u prvom početku mladoj bilinici daje. Trošak ovakove sadnje, koja se kod nas uvjek na opisani način s izvrstnim uspjehom izvadja, jest po prilici 8 forinta po jutru. Zabrana Durgutovica 66 jutara velika, zasadjena g. 1886. pod nadzorom sastavitelja ove radnje, tako je krasno hrastići ponikla, da čovjeka uprav iznenadjuje viđiti je. Šumsko-poljsko gospodarenje producirala je imovna obćina u mladoj zabrani, Ljeskovac zvanoj kod Neudorfa, na taj način, da su Neudorfčani pošto su žir posijali, na istoj površini kroz dvie godine žito sijali. Pa što je bilo? Mladi hrastići za dvie godine ponarasli, kao nigiije više. To je dakle dokazom, da hrastiće barem u prvoj mladosti, jednu ili dvie godine u zaštitu uzeti moramo. Iz svega dakle vidi se, da naravno pomlađjivanje hrastika naših ni iz daleka tako umjestno nije, kao sadnja žira. Mi dakle sbog toga a i sbog prije navedenih razloga rabimo i rabit ćemo u buduće vrlo mnogo umjetno pomlađjivanje, ma sve da i jest ono dosta skupo. Pomlađjivanje naših hrastika, kakovim ga ja okom motrim, opisao sam koliko toliko, i preći ću k pomladjivanju naših brdskih šuma. Nu prije, nego se sa glavnim predmetom upoznavati počmemo, biti će od potrebe nekoliko rečih spomenuti o obćenitom stanju naših brdskih šuma. Briežuljci, ili rekao bi bolje, kose naših briežuljaka protežu se od iztoka prema zapadu i dolaze tija pod Savu. Visina jim je raznolična počam od 2—3 i 400 met. riedko pako visoki su briežuljci naši 500 met. po absolutnoj mjeri. Tlo je vapnenasto, u kom se sad više sad manje kamena vapnenca ili sakriva ili na površini pokazuje. Vapnenac se nalazi u najraznoličnijih stadijih raztvorbe, ali je ipak svaki više manje poduboku naslagu zemlje sačinio. Osim vapnenastog tla zastupana je dosta puta aluvijalna pjeskulja pomješana sa šljunkom i škriljevci, u kojoj se često nalaze tragovi posve proste krede. Glavna vrst drveća na manjih briežuljcih jest hrast kitnjak, sa kojim rado živi cer, grab a kadkada i hrast gradjenić. Bukva je tuj riedka i ako se pojavi, to samo u vododerinah u kotlinah, u obće dakle u zaštićenih mjestih jer je ona veoma osjetljiva na našu Cestoput abnormalnu klimu. Hrast kitnjak u. srezu Gardonu i Cerovcu neima ugleda kao gradjevno drvo. On je većinon ponikao iz panjeva dotično iz korienja, dakle u sitnoj šumi, pa radi toga je dino, skoro bi rekao, za gorivo sposoban. Ako se uzme još i to u ob/.ir, da j( baš srez Cerovac i Gardon šumskoj šteti najveć izvržen, lahko si je ondi stvoriti sliku takove šume. Porastline spomenutih revira mogu imati 50 -/^ godina dobe svoje. / |