DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 7 se
počimaju nemili i nepozvani gosti. Glavne vrsti drveća konačno nestane
posvema.


Pod takovimi okolnostmi bilo bi bolje uzgajati srednje dotično nizke šume,
jer to 1. stojbina traži, 2. jer takove sitne šume i srednje i manje koštaju a
i više drva daju, nego li visoke šume u vlažnih nizinah i konačno je 3. razlog
taj, što mi neimamo šuma srednje starosti van mlade i prestare, pa bi se
s toga morali već unapred nekako osigurati, da nebi morali u svoje doba
dirnuti u visoku mladu porastlinu. Kada bi mi uveli srednji ili nizki uzgoj na
površini, koja bi odgovarala potrebam graničara, lahko bi mogli sada, kad nebi
bilo opet merkantiliiih spačka, više hiljada jutara pi´astarih hrastika unovčiti,
lahko bi mogli čekati, dok mlade porastline do uporabne dobe dorastu, lahko
velim, jer bi a ma sasvim sigurni bili za one svrhe, kojim su imovinske šume
namienjene. Težko je srednji uzgoj stvoriti, težko je nadstojno stabalje u regularnom
razmjerju držati, težko je pomladjivanje srednjih šuma u obće, a
oaša je rekao bi skroz izključena, nu sve su to sitni razlozi, prema razlogom
jovorećim, da se srednji uzgoj poprimi.


Brodska imovna obćina imade 74 hiljade jut. šume. Polovica te površine,
la se odluči za maticu i uzgaja u visokih šumah, a druga polovica, da se u
irednje šume pretvori s uporabnom dobom nadstojnog drveća 100 godina —


- možda nebi niti toliko trebalo — i s uporabnom dobom podrasti od 20 g.,
0 bi svake godine sjeći mogli 1859 jut. šume. Ako bi na jutru šume onda
:ada dodje ona do uporabe tek 70 mtr. drva dobili, to bi na cieloj jednoodišnjoj
površini dobili 1.30.130 mt. drva, a ta je koHčina bezdvojbeno dostatno
elika zaliha, da se iz nje seljačke potrebe na gorivu i gradji podmire.
Pašarenje bi se dakako vrlo stegnuti moralo i na uzke prostore ograničiti,


li to nebi nam smjelo brige zadavati, jer seljaci u istinu više pašnjaka imaju,


ego li trebaju. Samo kada bi tko njimi upravljati znao! Ostali nuzgredni


žitci, koji u srednjoj šumi izostaju, i onako nedaju nam sada bog zna kakove


oristi, pa bi na nje lahko zaboraviti mogli.


A sada njekoliko rieči u obće ob uzgajanju hrastika.


Sadnja žira bolje ovdje uspieva, nego li naravni način, a to zato, jer žir


3Će u\jek da dospije do gole crnice na kojoj bržje iznikne i sigurnije klica


iste, nego kad padne žir na lišćem, travom i mašinom pokrivenu zemlju.


Bezuvjetno je jedino jesenska sadnja dobra, jer žir ma kako se čuvao


eko zime, ili iznikne, a to sadnji smeta, ili se upali, ili što je najčešće,
gubi kjicavost. Proljetna sadnja ni onda nije dobra, ako imade u jesen miševa,
(Ije tada počekati do sliedeće godine.
Najjeftinija i najbolje se preporučuje sadnja žira kod nas površnim obraivanjem
tla. U tu svrhu postave se težaci sa motikami u ruci u jedan red,
nakapaju tlo u razmaku malenoga koraka u kvadratu po prilici tako, da je
i^a izkopana 6—8 cm. duboko, a 10—15 cm. široka. Kopači pomiču se zaiho
i postepeno i nesmije jedno drugo preticati. Za kopači stopu za stopom
ed,e sijači. Oni uzimaju žir desnom rukom iz košarice, koju na lievoj ruci