DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 7 se počimaju nemili i nepozvani gosti. Glavne vrsti drveća konačno nestane posvema. Pod takovimi okolnostmi bilo bi bolje uzgajati srednje dotično nizke šume, jer to 1. stojbina traži, 2. jer takove sitne šume i srednje i manje koštaju a i više drva daju, nego li visoke šume u vlažnih nizinah i konačno je 3. razlog taj, što mi neimamo šuma srednje starosti van mlade i prestare, pa bi se s toga morali već unapred nekako osigurati, da nebi morali u svoje doba dirnuti u visoku mladu porastlinu. Kada bi mi uveli srednji ili nizki uzgoj na površini, koja bi odgovarala potrebam graničara, lahko bi mogli sada, kad nebi bilo opet merkantiliiih spačka, više hiljada jutara pi´astarih hrastika unovčiti, lahko bi mogli čekati, dok mlade porastline do uporabne dobe dorastu, lahko velim, jer bi a ma sasvim sigurni bili za one svrhe, kojim su imovinske šume namienjene. Težko je srednji uzgoj stvoriti, težko je nadstojno stabalje u regularnom razmjerju držati, težko je pomladjivanje srednjih šuma u obće, a oaša je rekao bi skroz izključena, nu sve su to sitni razlozi, prema razlogom jovorećim, da se srednji uzgoj poprimi. Brodska imovna obćina imade 74 hiljade jut. šume. Polovica te površine, la se odluči za maticu i uzgaja u visokih šumah, a druga polovica, da se u irednje šume pretvori s uporabnom dobom nadstojnog drveća 100 godina — - možda nebi niti toliko trebalo — i s uporabnom dobom podrasti od 20 g., 0 bi svake godine sjeći mogli 1859 jut. šume. Ako bi na jutru šume onda :ada dodje ona do uporabe tek 70 mtr. drva dobili, to bi na cieloj jednoodišnjoj površini dobili 1.30.130 mt. drva, a ta je koHčina bezdvojbeno dostatno elika zaliha, da se iz nje seljačke potrebe na gorivu i gradji podmire. Pašarenje bi se dakako vrlo stegnuti moralo i na uzke prostore ograničiti, li to nebi nam smjelo brige zadavati, jer seljaci u istinu više pašnjaka imaju, ego li trebaju. Samo kada bi tko njimi upravljati znao! Ostali nuzgredni žitci, koji u srednjoj šumi izostaju, i onako nedaju nam sada bog zna kakove oristi, pa bi na nje lahko zaboraviti mogli. A sada njekoliko rieči u obće ob uzgajanju hrastika. Sadnja žira bolje ovdje uspieva, nego li naravni način, a to zato, jer žir 3Će u\jek da dospije do gole crnice na kojoj bržje iznikne i sigurnije klica iste, nego kad padne žir na lišćem, travom i mašinom pokrivenu zemlju. Bezuvjetno je jedino jesenska sadnja dobra, jer žir ma kako se čuvao eko zime, ili iznikne, a to sadnji smeta, ili se upali, ili što je najčešće, gubi kjicavost. Proljetna sadnja ni onda nije dobra, ako imade u jesen miševa, (Ije tada počekati do sliedeće godine. Najjeftinija i najbolje se preporučuje sadnja žira kod nas površnim obraivanjem tla. U tu svrhu postave se težaci sa motikami u ruci u jedan red, nakapaju tlo u razmaku malenoga koraka u kvadratu po prilici tako, da je i^a izkopana 6—8 cm. duboko, a 10—15 cm. široka. Kopači pomiču se zaiho i postepeno i nesmije jedno drugo preticati. Za kopači stopu za stopom ed,e sijači. Oni uzimaju žir desnom rukom iz košarice, koju na lievoj ruci |