DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 5 ~ naravnom sadnjom žira na onih mjestih barem, koja su ili najslabije naplodjena ili najviše poharana. Još nepovoljniji, doduše, samo sa financijalnog gledišta, jest slućaj, ako urod žira, kao što je to ovdje običajno po njekoliko godina posvema, ili tek djelomično izostane. Onda ćemo morati na onih sječinah, koje su posječene, a da žir nije urodio, na sječinah dakle, koje su ili tek malo ili posve ništa naplodjene, podpunu sadnju žira rabiti. Troškovi za sadnju žira izdani, ma sve da i jesu veliki, liepu će rentu baciti, ako se sadnja žira izvede još prije, nego li- tlo obraste korovom, trnjem i glogovinom, prije još nego li ono podivlja i postane nesposobno za uzgoj liepoga lužnjaka. Važan je predmet uzgajanje šuma sam po sebi, a tim važniji je po nas ovdje, jer nam treba, da nadvladamo .mnogo ekonomičkih, financijalnih a baš i prirodnih neprilika Ili oplodnini ili čistim sjekom uzgajali šume mora, da je naravno pomladjivanje nuzgredna, a ekonomički i financijalni razlozi glavna stvar. Kada nebi od potrebe moralo biti, potrebštine pravoužitnika u obzir uzeti, ni pol muk´e nam pomladjivanje nebi zadavalo; ili kada bi pravoužitniku za goriva drva davali zdrava i skupociena stabla, pomladjivali bi oplodnim načinom šume naše mnogo lakše, nego li sadanjom čistom sječom, ali tada bi svake godine — nije pretjerano reći — 2—300.000 for, gotova novca u našu blagajnu manje unišlo. Obsjena je dakle tvrditi, da se seljak uzkraćuje — kao što to mnogi ovdje kazati hoće — što mu se mjesto stojećih stabala daje ležeće drvo za gorivo, obsjena tim veća, što se marljivo baš sbog toga sabire glavnica, od koje seljak već danas velike koristi uživa, a u budućnosti će još i veće crpiti. U savezu s tim mislim, da neće biti s gorega navesti da brodska imovna obćina, glasom izkaza o stanju glavnica koncem mjeseca prosinca god. 1887. imade gotovog novca i u vriednostnih papirih uloženog u iznosu od 1,855.310 29 for. To je ogroman kapital, koji jamči, da pravoužitnik za upravu, porez, čuvanje, za ogoj i druge poslove, nikada niti novčića platiti netreba. Samo radi toga kapitala dobiva pravoužitnik goriva drva bezplatno, a gradju jedan m* za 1-90 fr. A i samo gradjevno drvo mogao bi seljak dobiti bezplatno, da ga se nemisli plaćanjem gradjevnog drva barem koliko toliko u prekomjernom uživanju istoga ograničiti. Koliko je seljak naš gradjevnog drva trošio sve do lani mislim, da će se zaključiti moći iz svote 18.026-28 for., koju je svotu imovna obćina g. 1887. za gradjevno drvo od pravoužitnika ubrala. Sada baš u razpravi je predmet, da imovna obćina odkupi za svoje pravoužitnike 20"/" školski namet, pa kada to bude, koliko će se pravoužitniku pomoći materijalno, vidi se već i iz malenog primjera ovoga, da jedna jedina obćina, Trnjanska naime, javnimi daćami biti će obterećena za 4869 fr. manje, što čini na dušu do blizu jedne forinte na godinU; , .. 0.sim tih navedenih koristili, koje naš pravoužitnik od imovne obćine dobiva, imade jih još silesija, a najviše spomena su vriedne već izvedene investicije, koje upravi našoj jedino na diku i ponos biti mogu i u analih naših ime joj |