DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— u TT - .. u Kostanjevcu, i Dragutin, šumarski taksator kod gradiške imovne obćine, zatim tri kćerke Matilda udova Poppl, ter Solija i Pavla. Osim ovih oplakuje vriednoga pokojnika mnogobrojna unučad i ostali rorijaci i prijatelji. Moramo još i to spomenuti, da nije Kadić za vrieme svojeg umirovljenja skrštenih rukuh stajao, nego je i nadalje uspješno radio u šumarskoj struci. Primjetiti nam je, da je mnogo gospodarstvenih osnova sastavio o racionalnom gospodarenju šuma na vlastelinstvu djakovačkom, a u zadnje doba upravo do svoje smrti radio na uređjenju šuma križevačke imovne obdine, koje su mu dobro poznate bile od njegovoga ondješnjega službovanja. Vriedni pokojnik bio je od god. 1880. začastnim članom hrv.-slav. šumarskoga driižtva, koje mu je u znak osobitoga štovanja položilo vienac na odar; nadalje bio je od god. 1853. pravim članom zooložko-botaničkoga đružtva, od god. 1867. dopisujudira članom c. kr. gospodarskoga družtva i od god. 1869, pravim članom austr.-državnoga šumarskoga družtva u Beču; odlikovan pako bje od c. kr. gospodarskoga bečkoga družtva prigodom gospodar.-šumarske izložbe god. 1866. posebnom diplomom za svoje uspješno djelovanje glede izloženja šumskih proizvoda, a na bečkoj svjetskoj izložbi god. 1873. priznala mu je internacionalna jury kolajnu za suradnike. Ovim zaključujemo u kratko životopis obde štovanoga i priznanoga šumarskoga stručara a našega vriednoga sudruga, kličud mu iz dna srca „slav a i lahk a mu bu d i z e m Ij i c a". M. V. Sitnice. Luka Kadić lugar. Dne 24. studenoga 1888. preminu u Štitaru nakon kratkog bolovanja lugar brodske imovne obdine, Luka Kadid. Službovao je punih 10 godina, te bijaše revan, pravedan, a u službi točan lugar, što dokazuje slieđeće: Dne 5. veljače 1888. bijaše podsječen hrast u njegovom srezu i on podje frižkim tragom u potjeru, te dodje u selo Laže; ta se navrati kolegi Josi Schneberger-u, da za ukradeni hrast upita. Opazi ga tu zloglasni Lazar Pavid sa još dva druga, te navale na Kadica da ga ubiju. Kadid pak videdi se u opasnosti svog života, odape svoju kuburu (te se posluži § 54. šumskoga zakona od god. 1857.) i ubi Lazara Pavida na mjestu. Veli se, da je dobio nagradu od gospodarstvenog ureda. Ostavio je iza sebe udnvu, koja de uživati 5 for. mjesečno, kako to pravila mirovinske zaklade lugara brodske imovne obdine propisuju. Lahka mu zemlja i vječna uspomena. J. P. Nov lies ,Xylolit". Lies za izvjestne gradjevine počeli su zamienjivati sa „.\ylolitom". Ovaj umjetni lies ima sve vrline obična drveta, a neima baš ništa loša. Xylolit nije ništa drugo nego velikim tlakom zbijena tvar od drvenih strugotina najbolje vrsti obična drveta, a tvrda je kao kamen. Ova tvorina negori, ma da se najvedoj jari izloži, a od svoje tjelesnine ili zapremine ni najmanje neizgubi, te joj neškodi ni ciča studen, niti vlaga. Sbog tih vrlina može xylolit ođoljevati svim vazdušnim uplivom, što ni jedan obični lies od drveta nije kadar. Osobito je važno još i to, što ga ništa uenapada, a niti nekvari. Prein je xylolit kao tvorina vrlo kruta i čvrsta, ipak se lasno struže, buši i teše. On se može rabiti za podove, za oblaganje zidova i za krovove. Budud je xylolit kao valjano gradivo već i u praksi prokušan, sagradjena je za njegovo pravljenje u velike posebna tvornica u Počaplu kod saksonskog grada Draždjani. Mi bi ga mogli prozvati „drvik", budud je Sulek u svom „rječniku znanstvenoga nazivlja" na str. 1314 „Xyioide" prozvao „drvenae". V. R. Pomelar (listvenica, ariž) neuspieva na dobrom tlu nikad tako bujno kao što uspieva na takovom tlu jela ili smreka. Ali pomelara uzgajati ćemo uspješno na pustom 4 |