DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 40 - Kod kr. državne šumske uprave promaknuti su: šum. kandidat Bela Kaut´fman n na čin kr. šumara II. razreda u Jasenku. Sum. vježbenici II. razreda Milan Staffa, Makso Brausil, Kornel Pitroff i Pavao Dianovszky na čin šum. vježljenika I. i-azreda i to prva dvojica u području kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu, a potonja dvojica u području kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcib, Šum. tebn. dnevnieari Dragutin Pol a ček i Aleksander pl. Kavser na čin šum. vježbenika II. razreda u području kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu. Umro. Franj o Kađič , e. kr. umirov. šumaruik bivše ki´ajiške uprave umro je nakon dugoga težkoga bolovanja u Zagrebu dne 28. prosinca 1888. Smatramo si za osobitu dužnost u kratkom objelodaniti životopis vrlednoga pokojnika, koji si je medju brvatskimi šumari stekao u istinu velikib zasluga za domaće šumogojstvo, a isto tako i za druge grane naše struke. Kadi ć se je rodio god. 1821. u Vinkovcib, a nakon svršenib gvmnazijskih nauka u svom rodnom mjestu bje primljen kao krajiški pitomac u c. kr. šumarsko učilište Mariabrunn kod Beča. Probaviv ondje svoje strukovne nauke kao šuir.ar teoretički i praktički, imenito za tada propisanu praksu u Hinterbriihlu kod glasovitoga c. kr. dvorskoga lovca Gyllona, bude 1. veljače 1843. imenovan šumarom kod bivše gradiške krajiške pukovnije. 1. veljače 1851. bje promaknut na čin 0. kr. Waldbereitera kod bivšega titeljskog krajiškoga bataljuna, a u istom svojstvu premješten 1. lipnja 1855. k bivšoj krajiškoj varaždinskoj križevačkoj pukovniji u Belovar, gdje ga nadje preustrojstvo krajiške šumarske struke god. 1859., te tim povodom bude obzirom na njegov obče priznati neumorni rad u šumarskoj struci promaknut na čin c. kr. nadšumara I. razreda. Za svojega sedamgodižnjega službovanja kod križevačke krajiške pukovnije stekao si je vriedni pokojnik za šumarsku kulturu velikib zasluga, što svjedoče krasne mlađe i srednje porastline, koje su prigodom segregacije državnib šuma pripale križevačkoj imovnoj občini. Kadi ć je umio pravodobno provadjati proredjivanja u zaraslib mlađih šumali i tim znatno povisiti prirast porastlina, u kojem ga je radu, viđiv sjajnog uspjeba, kriepko podupirao tadanji pukovnik a zapovjednik križevačke krajiške pukovnije Josip barun F i 1 i po v i ć - Pb i 1 i p p s b er ž k i, koji je pokojnika svakom prigodom znao iztaknuti kao uzor šumara. 1. veljače 1862. im^-novan je Kadi ć šumaruikom kod bivšeg krajiškoga šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu. I za to doba radio je uspjeSn.) u svojoj struci, naročito njegovom inicijativom postavljeni bijahu posebni taksatori za provadjanje uredjenja šuma ii pojedinih krajiških pukovnijah. U obče kada se je radilo o kakovih važnijih šumarskih pitanjih, to je vazda morao biti Kadi ć pri ruci, da priteče u pomoć svojim stručarskim savjetom. Godine 18G7. 1. listopada bje pokojnik premješten k otočkoj krajiškoj pukovniji. I ovdje mu se otvori široko polje rada, bud s unovčenja prastarih šuma onđješnjih, bud imenito s kultura na krasu, jer je baš Kadić udario temelj pošum ljenju primorskoga krasa, što zađosta svjedoče sjajni dokazi u Senjskoj draži i u drugih stranah. Kada su se poveli bili prigovori o veleprodajah u slavonskih šiimah u Pošavju,. tu se je odmah pozvao pokojnik u dotično povjerenstvo, da svojim stručarskim savjetom u pomoć bude. Iztaknuti nam je nadalje i to, da je Njegov o e. i k r. apostolsko Veličanstvo naš cesar i kralj prigodom Svojega pre višnjeg a boravljenja mjeseca ožujka 1869. u Senju preblagostivno odlikovati udostojalo Kadi ć a, podieliv mu osobno zlatni krst za zasluge s krunom za njegov obće priznani rad u šumarskoj struci. Godine 1873. bje pokojnik premješten u istom svojstvu k ogulinskom šumarskom uredu, ter koncem iste godine podje u mir, pošto mu je supruga u Ogulinu naglom smrću umrla. Kadić se je oženio godine 1844. s Marijom rođjenom Osvadić, čestitom suprugom i uzor majkom, a iz toga braka potiču dva sina, Franjo, kr. kot. predstojnik |