DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 3t Nu
buđui da de po statističkih podatcih glavni kontingent onih kažnjivih Sina,
radi kojih će se modi izdati kaznene odredbe, nedvojbeno staviti tako zvane šumske
kradje, to se u pogledu istih napose spominje sliedeće :


Izkusilo se je, da se proti odredbam kaznili sbog šumskih kradja ni po postojećem
postupki nije sa strane osudjeiiika, prekomjerno udaralo prizivom. Prizivi ulažu
se obiCno samo sbog prekomjernih odštetnih zahtjeva. S toga je opravdana bojazan, da
6c se suvišan posao zadavati sudovom, ako šumarsko osoblje liude prekomjerno cienilo
ošteeeno odnosno, otudjeno šumsko vlistničtvo; što se osobito često dogadj;i, ako se
ogrievno drvo taksira kao tehničko ili ako se šumski p iedjel krivo označi kao branjevina.


Neima bo dvojbe, da ću se osobe, koje budu kaznenom odredbom osudjene na
prekomjernu odštetu, poslužiti prigovorom, :\ tim će se osujetiti svrha, za kojom je
zakonarstvo težilo uvedenjem institucije kaznen e odredbe . Šumska uprava svakako
imađe od kaznenih odredaba tu veliku korist izćekivati, da neće šumarsko i lugarsko
osoblje gubiti mnogo službena vremena putovanjem k sudu i prisustvovanjem kod razprava.
S toga i interesi šumskoga vlastnićtva zahtjevaju, da se previsokim taksiranjem
odštetnih zahtjeva neda povoda prigovorom, koji će svaki put uvjetovati razpis javne
razprave, uz intervenciju šumarskoga ili lugarskoga osoblja.


Priobdujuć s toga načela ta upravnim oblastim znanja 1 ravnanja radi, prilaže
se ova okružnica u dovoljnom broju iztisaka, od kojih će dva otiska za
vlastitu porabu pridržati, s ostalimi pako providiti će urede i organe, koji su zvani,
da podnašaju sudovom prijave kažnjivih čina, napose kažnjiva oštećenja tudjega vlastnićtva,
te će jili podjedno uputiti, da se pri sastavljanju i podnašanju odnosnih svojih
prijava točno drže ovih načela.


Ovu okružnicu ima kr. županijska oblast svakoj kotarskoj oblasti i obćinskomu
poglavarstvu u dva primjeraka, a krajiškim imovnim obćinam u petnajst primjercih
dostaviti.


Sa drvarskog tržišta.


Uspjeh prodaje drva u državnih šumah. Ivr. šumski ured u Otočcu prodao
je kod dne 10. rujna 1888. obdržavaue dražbe Antunu Devčiću iz Senja sliedeće
drvne etate i to:


a) Preostatak 10-godišnjeg bukovog etata sjekoreda A I. Mezina Ruja brložke
kr. šumarije, sastojećeg s: od priliko od 10.550 m´´ ciepkog dr\ctii uz cienu od 2 for.
80 novč. po m´´ i od prilike od 53.972 prostorna met. ogrievnih drva uz cienu od
53 nvč. za I. vrst, 40 novč. za drugu i 30 nvč. za treću vrst; zatim


b) preostatak 10-godišnjeg drvnog etata sjekoreda X IV. Duga Staza škaračke
kr. šumarije, sastojećeg se od prilike od 36.267 m´´ tehničko sposobne jelovine i
smrekovine uz popriečnu eienu od 1 for. 85 nvč. po m´´ I. i II. kategorije dimenzija,


t. j . za stabla do 45 cent. debljine na gornjem kraju i za njihove vrške do 26 cent,
na gornjem kraju; pak onda
c) preostatak 10-godišnjeg bukovog etata sjekoreda A V. Crni Vrh babinpotočke
kr. šumarije, sastojećeg se od prilike od 2739 m´* bukovine za ciepanje i za tvorivo
uz cienu od 1 for. 30 nvč. po m^ za ciepanje i od 1 for. po m´´ za tvorivo-, nadalje


d) u istom sjekoredu preostatak lO-godišnjeg etata, sastojećeg se od prilike od


3.560 m* jelovine i smrekovine za tvorivo uz popriečnu cienu od 2 for. po m´^ za
prvu i drugu kategoriju dimenzija;
e) preostatak 10 godišnjeg bikovog etata sjekoreda A V´II. Rapain Palež babinpotočke
kr šumarije, sastojećeg se od prilike od 5.927 m ´ bukovine za ciepanje i


tvorivo uz cienu od 1 for. 30 nvč. po m´´ za ciepanje i od 1 for po m´ za tvorivo ;
fj preostatak 10-godišnjeg bukovog etata sjekoreda A IV. Bieli Vrh bivše koreničke
kr. šumarije, sastojećeg se od prilike ođ 10.600 m´ bukovine za ciepanje i za