DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 35 <-- 35 --> PDF |
35 — LIST^KI- Družtvene viesti. P. n. gg. elanovom šumarskoga družtva znanja radi. Umoljavaju ae gg. članovi, da u slučajevih promjene obitališta, isto vazda i odmah prijav e družtve nom u tajniku , da im se prema tome i „Šumarski list" na to mjesto novoopređieljenja šiljati uzmogne, požto se na zakasnjele reklamacije, gledom na ograničenu nakladu lista, nemože uzimati obzir. Gospođa članovi pako, koji žele, da im se dostavi družtvena diploma, neka poštanskom doznaenicom odnosnu pristojbu od 1 for. najdulje do 15. velječe t. g. ća predsjedništvo družtva pošalju. Zakoni i normativne naredbe. Naredba kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 1. listopada 1888. broj 35.650 ex 1888., upravljena na sve političke oblasti u pogledu sastavljenja kaznenih prijava u svrhu izdanja kaznenih odredaba u smislu §§ 409. —411. zakona od 6. srpnja 1888. Po § 409.—411. zakona od 6. srpnja 1888.,* kojim se preinačuju i nadopuiljuju neke ustanovo kaznenoga postupnika (br. 42. Sbornika zakona i naredatia od godine * Izvadak iz zakona od 6. srpnja 1888. (Sbornik br. 42. 1888.), kojim se preinačuju i nadopunjuju neke ustanove zakona od 17. svibnja 1875. o kaznenom postupku. (Sbornik zakona i naredaba br. 30. god. 1875.). § 409. Ako javna koja vlast ili koja od osoba, spomenutih u § 68. k. z. u koliko su po oblasti zaprisežene, učini proti okrivljeniku na temelju vlastitoga svoga uredovnoga opažanja prijavu, da je zakon prekršio, modi ie sudac, ako mu se uzvidi, narediti zatvor najviše od osam dana, ili globu nnjviše od četrdeset forintih, izreći zasluženu kazan bez predhođnoga postupka odredbom kaznenom. Odredbom kaznenom može se podjedno izreći i gubitak predmeta, spadajućih počinitelju, sukrivcu ili dioniku. Odi-edbu kaznenu izdati vlastan je u pravilu saiato upravitelj kotarskoga suda, kojemu predsjednik sudbenoga stola ovu vlast pođieli. § 410. U odredbi kaznenoj ima se navesti: 1. naznaka suda, koji izdaje kaznenu odredbu; 2. ime osobe ili vlasti, koja je prijavu učinila; 3. naznaka osobe, proti kojoj se izdaje kaznena odredba; 4. naznaka čina i propusta, kojim je prekršaj počinjen, uz navod mjesta, vreinena, predmeta, i t. d., u koliko je to za jasnu oznaku učina i za odluku ob odštetnih zahtjevih nuždno ; 5. odredba kazni uz navod ustanove kaznene, na kojoj se osniva, te u slučaju, ako se odredjuje globa, odredba kazni slobode, koja ju imađe zamjeniti u slučaju neutjerivosti; 6. ustanovljenje iznosa odštete, u koliko takovu oštećenik zahtjeva, ter u koliko se dužnost odštete kao što i iznos iste pouzdano prosuditi može ; »´ |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 36 — . 1888.) i koji ie u kriepost stupiti dne 1. siečnja 1889., imađu kazneni sudovi bež vođjenja kakove razprave izdati tako zvanu kaznen u odredb u proti dotičnomu krivcu ako bude odnosna prijava, što ju oblasti i njihovi organi prema ustanovi § 409. istoga zakona podnasaju, onako sastavljena, kako to odredjujc pomenuti zakon. Premda je već u samomu ovomu zakonu (§§. 409. — 411.) dosta jasno kazano i označeno, što sve prijava ta sadržavati ima, da se na nju kaznen a odredb a izdati može, to je ipak kr. vladni odjel za pravosudje, — uvjeren, da de novonavedena institucija kaznen e odredb e samo onda dobrim plodom uroditi, ako budu one oblasti ili oni oblastni organi, na čijih prijava sudovi kaznenu odredbu izdati imađu, valjano shvatili tenor odnosnih zakonskih ustanova, priobčio ovamo dopisom od 14. rujna 1888. br. 10´348. slieđeča načela, kojih se upravne oblasti i njihovi organi napomenuti u § 409. novele, imenito: županijske i kotarske oblasti, gradska i obćinska poglavarstva, oružničtvo, financijalna i carinarska straža, šumarske, brzojavne i iželjezničke oblasti i t. d.. pri sastavljanju i podnašanju prijava držati trebaju, za da na prijavu im budu po sudu doista izdane kaznene odredbe. 1. Prijava, koja imade biti temeljem kaznenoj odredbi, ima se podnicti onomu kr. kotarskomu sudu, u okolišu kojega je kažnjivo djelo počinjeno. 2. U toj prijavi mora´ biti naznačeno ne samo ime i prezime te službeuo svojstvo onoga oblastnog organa, koj je na temelju vlastitoga opažanja učinio prijavu, nego i izrično potvrđjeno, da je dotični organ zaprisegnut. 3. Ako je okrivljenik, sukrivac ili dionik bio zatečen u posjedu takovih predmeta glede kojih se u smislu kaznenoga zakona može izreci gubitak kaznenom odredbom po § 409. k. p. alineja druga, imat će se u samoj prijavi takovi predmeti naznačiti uz navod popriečne vrieđnosti. 4. Osobu, koja je počinila kažnjivo djelo, valja što točnije označiti i to na svaki način imenom, prezimenom, eventualnim prišvarkom, zanimanjem i boravištem, uz navod kućnoga broja. 5. Nužđan je kratak ali točan opis čina ili propusta, s kojega se okrivljenik okrivljuje. Prijava imat će dakle točno opisati, što je okrivljenik počinio ili počiniti propust´o, uz naznaku vremena, kada, m j e s t a, gdje, predm eta, kojim ili na kojem, načina, kako, jedanput ili više puta i t. đ., svakako dakle tako podpuno, da bude sudac u stanju kvalificirati odnosni čin ili propust. 6. U prijavi ima se svaki put staviti izrični zahtjev na odštetu, kad se takova želi polučiti. Iznos takove zahtjevan e odštete ima biti u prijavi sadržan, i točno zasvjedočen potankom naznakom i opisom predmeta, koji su oštećeni, ili odtudjeni. 7, da je okrivljeniku prosto, ako misli, da mu je kaznenom odredbom učinjena krivica, uz rok od osam dana, računajuć od dana dostavljene odredbe, najaviti svoj prigovor proti istoj kod suda kotarskoga pismeno ili ustmeno dati u zapisnik, i ujedno objaviti dokazna sredstva, koja se za njegovu obranu, nasuprot pak da će, ako uz taj rok neprigovori, steći kaznena odredba pravnu moć i da će se proti njemu ovršiti. Kaznena odredba ima se dostaviti svim onim, kojim se dostavlja osuda, nakon obavljene redovite ustmene razprave. § 411. Ako osudjenik uz rok od osam dana najavi prigovor, nastupa redoviti postupak, u protivnom slučaju neće biti pravnoga lieka proti kaznenoj odredbi, nu moći će se, ako postoje uvjeti § 305. br. 1. i 2. dozvoliti povrata u prijašnje stanje. Oštećeniku prosto će biti udariti putem prava građjanskoga, kad se nebude hotio zadovoljiti s izrekom glede odštete. |