DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 30     <-- 30 -->        PDF

-^6
vrstih drveća i njim odgovarajućemu tlu, 4. poznavanje životinja koristnih ili
štetnih po sumu, poznavanje životinja važnih za lov, 5. počela šumarstva,


6. palenje ugljena i dobivanje pepeljilie (Pottasche), 7. računovodstvo, 8. strie-
Ijanje i lov. Broj je učenika na svakoj školi oko 12, na svih osam po prilici
100. Osim toga pružaju elementarnu šumarsku naobrazbu dva viša i 27 nižih
ratarskih škola.
Prama sveukupnoj površini zemlje (8040 geograf, milja) Švedska je najšumovitija
zemlja u Evropi, U srednjoj i južnoj česti sačinjavaju šumu 37´´/o,
u sjevernoj, izuzevši Laplandiju, 687o ukupne površine. A čitava Laplandija
ne računajuć tundra, ledenjaka, blatS, i jezera predstavlja tako rekavši neprekinutu
masu šuma. Budući da nema točnih popisa, može se ploština švedskih
šuma opredieliti približno sa 18 milijuna hektara, neračunajuć prostranih
pašnjaka, koji su često pokriti šumama. Oko 85"/o ukupne površine šuma pripada
privatnim posjednikom, a 15°/,, stoji pod upravom državne šumarske
administracije, kamo spadaju šume obćinske, kamenita i gorska mjesta i ostalo
zemljište, koje je opredieljeno za pošumljivanje.


Ovamo spadaju:


1.
Državni parkovi, zvierinjaci i umjetni nasadi na
pjeskovitom tlu 1,884.317 hektara.
2. Šume, koje su u zakupu i koje će poshe izmjerenja
doći u podpuno vlastničtvo države .... . 1,167.000 „
3. Šume seoskih obćina
278.550
4. Šume crkv., od kojih dohodci idu u korist svećenstva 299.581 „
5. Šume predane samo na neko vrieme za porabu
obćinama 158.057 „
6. Šume predane na porabu rudnikom i pilanam . 284-592 „
7. Šume pripadajuće javnim zavodima
b2.336 „
8. Šume, koje obćine drže u zakupu 764.567 „
Ukupno . ~~. 4,869.000 hektara.
Po službenih podatcih za 1881. godinu narasao je broj šuma na
5,416.611 hektara.
Ploština šuma, koje stoje pod državnom upravom, raste godimice: izkupljivanjem
u zakup danih šuma i kupovanjem od privatnih posjednika, na što
se godimice troši oko 300.000 fran. Racionalno gospodarenje vodi se u veoma
malo privatnih šuma, državne šume stoje u tom pogledu mnogo više, ovdje se
nastoji, da se gospodarenje digne na onaj stupanj, koji zahtieva suvremena
tehnika, premda je i ovdje željeti jošte boljega.


Specijalne odredbe nisu obvezatne za privatne posjednike šuma u Švedskoj,
uz neke samo iznimke. Tako je prekomjerno siečenje šuma na otoku Gotlandu
izazvalo vladinu zabranu prodaje šuma. U gorskom pojasu u Nozabottenu zabranjen
je izvoz drveća za pilenje, koje je u visini od 3´5—4 met. tanje od
22 cm. U pokrajini Norlandiji dozvoljava se prodaja šuma samo onda, ako je
šumu pregledao prije državni šumarski inžinir.