DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 26 — Šume u Švedskoj. Prije nego što počinerao karakterisovati današnje stanje švedskih šuma, bit 6e zgodno, da kažemo rieč dvije o šumarstvu švedskom u prošlosti — da se malo osvrnemo na istoriju švedskoga šumarstva. Do početka XVII. vieka nije bilo u Švedskoj nikakova nastojanju oko šuma. Istom god. 1638. bila je u parlamentu izražena bojazan za budućnost švedskih šuma. Tečajem od više nego 200 god., harali su seljaci užasno šume, smatrajući ib kao elementarnoga neprijatelja, od kojega im se valja po što po to osloboditi. Poslie prepiraka u parlamentu god. 163S. bude iste godine osnovana Uprava (Riks6kfwerjamastarsembetet) državnih šuma. God. 1645. i 1647. izdala je ta uprava nekoliko naredaba, što su se ticale šumskoga gospodarstva. Nove naredbe shedile su u XVII. i XVIII. vieku, no budući da je broj šumarskih tehničara, koji bi nadzirali izpunjavanje predloženih naredaba , bio nedostatan, to su seljaci i nadalje palili i krčili šume kao i prije. Videći Karlo XI. da takova organizacija nije ni od kakove koristi, ukine tu Upravu šuma i zamijeni ju sa četirim činovnicima, koji bi bili dužni, da upravljaju šume u sporazumku s gubernatorom provincije u dotičnim okružjima. Tako je bilo do god. 1780 , kada je bila osnovana služba glavnoga načelnika ili nadzornika nad šumami. Takav red postojao je samo do god. 1824. a zatim, do osnutka današnje uprave nije bilo specijalnih naredaba za upravljanje šuma. God. 1836. i 1838. nastojalo se medju ostalim i o tom, da se poveća osoblje šumarske uprave. Izrail Adolf Štrem trudio se više od svih, da uvjeri švedsku vladu i narod, kako je potrebno, da se osnuju šumarska gospodarstva na postojanih načelih. On se je ponajviše brinio za osnutak kraljevskoga šumarskoga zavoda u Štokholmu, koji je bio otvoren godine 1828. Promijena šumarskoga osoblja 1836. god. takodjer je plod nastojanja Stremovih. Štrem umre 24. oktobra 1856. Centralna šumarska uprava bila je ustrojena u Švedskoj zakonom 21. januara 1859. (Skohstjrelse). God. 1880. sastojala je ta administracija ili šumarski departemenat od glavnoga direktora triju načelnika ili predstojnika odjela i stanovitoga broja državnih i dobrovoljnih šumarskih činovnika. Šumarski departemenat upravlja svimi onimi šumami, kojih je podpuni vlastnik država, kao i onimi, nad kojimi imade država pravo nadzora. Šumarska administracija treba da se brini i pazi na izvršivanje šumskih lovskih zakona; ona nadzire sve šumarske učevne zavode i one šumarske mjernike, koje pošilja centralna uprava na službu k pojedinim privatnim posjednikom šuma. |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 27 — . Da se ta zadaća postigne, razdieljena je Švedska na 9 administrativnih nadzornićkih okružja. 1. Okružje Narrbotten 2,668.000 hektara. 2. „ Vestrobotten ... . 988.900 3. „ Emtland 167.730 4. „ Norland južni .... . 317.678 5. „ Bergslagen gornji . . . 276.376 „ 6. „ Iztočno srednja Švedska . 174.543 „ 7. „ Zapadno srednja Švedska 105.175 , 8. „ Slazand 142.705 9. „ .Tužno 27.894 Svako je okružje podčinjeno odjelnomu šumarskomu nadzorniku, koji je dužan živjeti u svojem rajonu i odgovoran je za sve svoje djelovanje centralnomu nadzorničtvu Ova su okružja opet podieljena na pomanje kotare (revir), kojima upravljaju Jagmastar-i, koji su podčinjeni okružnomu nadzorniku. Ploština ovih revira varira izmedju 1376 i 328.000 hektara, prama tomu, da li se revir sastoji iz šuma neposredno podčinjenih šumarskoj administraciji ili iz takovih, nad kojima imade samo pravo stanovite kontrole; u prvom je slučaju dužan šumar davati račun o većoj ili manjoj eksploataciji. Svako okružje obsiže od 1-14 šumarskih revira. Šumaru je podčinjena šumska straža, koja sastoji od 1—16 ljudi, kojima je dužnost, da predusretnu i iztraže prestupke šumskih i lovskih zakona, te da ih prijavljuju. Šumarski nadzornik nadzire djelovanje šumara, on odobrava putem revizije na licu mjesta predstavljene po šumarih račuue, on daje račun, u koliko se obdržavaju zakoni i naredbe šumarske administracije, koje se tiču šume i lova, a u slučaju, kada opazi odstup od tih naredaba i zakona, odredjuje sam shodne mjere. Šumarski je nadzornik dužan revizovati šumarske škole u svojem okružju najmanje jedanput u godini i dužan je o njihovom stanju dati račun šumarskomu departamentu. Šumar (Jagmastare) dužan je djelovati u svojem reviru po naredbama šumarske administracije; po utvrdjenom planu vodi on eksploataciju onih šuma, koje su podčinjene neposredno brizi države, i za sve šume svojega revira daje svake godine račun o ploštini njihovoj, stanju, eksploataciji itd., a kod toga primiećuje sva fakta, koja po njegovom mnienju zaslužuju osobitu pozornost. Na zahtjev centralne administracije dužan je šumar sastaviti projekt ustrojstva i u onim šumama svojega kotara, gdje država imade samo pravo nadzora. Glavna je zadaća šumarova pošumljivanje pustih mjesta i čistina; on je dužan nastojati, da se posiečeno drveće iz šume izveze, on treba da biljeguje drveće kod prieborne sječe itd. U onim revirima, gdje imade šumarskih škola, rukovodi šumar sam s pomoćnikom praktične vježbe. |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 28 <-- 28 --> PDF |
28 Šumarska straža dužna je, da zapriečuje obilazeći šumu siečenje šume i u obće svaki samovoljni pokušaj okoristiti se šumom; isto tako bdije straža nad lovskim zakonom. Kada se počini šteta,, obaviešćuje šumarski stražar (lugar) o tom šumara i sudjeluje kod pretraživanja krivca. Šumska straža dužna se je bezuvjetno pokoriti nalogom šumara. Kod šumarskoga departamenta u Štokholmu imade šest šumarskih tehničara, koje plaća država s naslovom šumarskih inžinira Ovi su inžiniri za to, da ih vlada daje pojedinim privatnicima, koji žele dozvati si specijalistu za ustrojenje, upravljanje i eksploataciju svojih šuma. Privatni posjednici šuma, koji sudjeluju kod šumarskoga zavoda, oslobodjeni su od zemaljskoga poreza. Šumarsifi mjernik dužan je svake godine dati račun šumarskomu departamentu 0 svojim radnjama. Njekoja izmedju 26 ekonomičkih družtava u raznim krajevima Švedske imadu u sebe ovakovih specijalista. - Sadjenice raznih vrsti drveća odstupaju se, koliko je moguće iz državnih razsadnjaka bezplatno ili uz umjerenu cienu. Šumarska uprava izdaje naredbe za ustrojenje sušionice sjemena na državni trošak, gdje bi privatni posjednici šuma mogli dobiti sjemena. Takove su sušionice ustrojene uz nekoliko šumarskih škola i nekoja državna šumarstva, no one mogu samo u maloj mjeri zadovoljavati potrebama i to samo bližjim posjednicima šuma. Neka ekonomička družtva odpuštaju bezplatno sjemenje posjednicima manjih šuma, a druga opet razpisuju svake godine nagrade za zasadjivanje šuma. Napokon vlada i ekonomička družtva želeći unapriediti šumarstvo privatnih posjednika šuma, ne štede uičesa, da se razširi specijalna naobrazba i da se izdavaju popularna izdanja ekonomičkih knjiga. Kraljevski šumarski zavod u Štokholmu imade zadaću, da svojim pitomcima podade, koliko je moguće, podpunu teoretičku i praktičku naobrazbu u svem, što se tiče u obće šumarstva. On stoji pod neposrednom kontrolom centralne šumarske administracije, koja takodjer postavlja osoblje: direktora i profesore. Tečaj predavpnja sastoji iz ovih predmeta: obradjivanje šume, šumarsko graditeljstvo, uzgoj i čuvanje šume, šumski zakoni i zakoni o lovu, šumska tehnologija, politička ekonomija, računovodstvo, taksacija i uredjenje šuma, klimatologija, nauka o tlu, kemija, fizika, šumska botanika, fiziologija bilja, ornitologija, entomologija, lovstvo, streljanje i crtanje. Naobrazba je u Švedskoj bezplatna i traje dvie godine. Svaka se godina dieli na dva semestra orama predmetima zanimanja. Zimski semestar traje od početka oktobra do konca maja, s tronedjeljnim praznicima o božicu. Cieli prvi semestar sprovedu djaci u zavodu u Štokholmu. Šumarski zavod smješten je u državnoj zgradi, koja je sasma udobno uredjena prama svojoj potrebi. Ova sgrada imade pored auditorija, muzeja i laboratorija, u kojima je sve potrebno za predavanja jošte stanove za djake. Njih imade na broju svake godine do 35; u tom broju imade obično nekoliko Norvežana i Pinlandljana. |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 — Pred zgradom šumarskoga zavoda prostim se prostrani razsađnjaei, pokusno polje, strieljana i t. d. Ljetni semestar, koji počinje 1 juna, sastoji izključivo od praktičniji vježba u državnih šumah u pojedinim krajevima zemlje. Pod nadzorom iskusnih specijalista obavljaju djaci sve one radnje, što će im kasnije biti nuždne i kojih si poznavanje mogu podpuno valjano steći samo praksom i životom u šumi Poslie dvogodišnjega tečaja podvrgavaju se djaci javnomu izpitu — to je nuždan uvjet za polučenje diplome. Osim izpita u obsegu gore navedene naučne osnove, iraade svaki slušatelj samostalno sastaviti plan ustrojstva kakove šume, koju mu za to odredi direktor zavoda. U takovom planu imade slušatelj potanko obraditi pitanje o obnovljenju izsječenih šuma, o pošumljivanju pustih mjesta i čistina, što je uz oštru klimij Švedske dosta uaporno. U planu treba da se navedu svi razlozi, zašto je zgodnije za ovaj ili onaj kraj ovakav ili onakav sistem gospodarenja, za što je ovdje probitačnija sječa do gola, a ondje prieborna sječa i i. d. Da se dakle u Švedskoj postigne šumarska diploma, zahtieva se, kako se iz svega toga vidi, ozbiljan izpit. Takav sistem specijalne naobrazbe dao je već liepih rezultata, pa je težko gdje naći vrstnijih šumara u poznavanju svoje struke, nego što su to švedski jagmastari . Laskavu svjedočbu daje našim đrugovom u Švedskoj englezki list Of fore str y, koji ih naziva „pravim žentelmenima", koji spajaju u sebi visok stupanj teoretičke naobrazbe i ujedno podpuno praktično poznavanje svoje struke. Izmedju ovih jagmastar a biraju se bolji za službu onih 9 okružnih nadzornika. Oni koji žele stupiti u taj švedski šumarski zavod (Kingliga Skogsinstitutet) , treba da zadovolje ovim zahtjevima: 1. da ne budu mladji od 18, i ne stariji od 28 godina, 2. da su strogo liečuički pregledani, 3. da polože izpit u onom obsegu znanja, koje se može postignuti na srednjim učilištima, koja davaju pravo polazka u sveučilište, 4. da prodju tečaj elementarne šumarske škole ili da se upoznadu s praktičnim šumarstvom i mjerenjem kod kojega šumara po odredbi centralne administracije. U posljednjem je slučaju dužan kandidat dati račun o svim svojim radnjama i svjedočbu od šumara, da je uspješno radio, da može samostalno načiniti nacrt i da se je dovoljno upoznao s praktičnim gospodarstvom. U raznim mjestima Švedske ima šest nižih šumarskih škola na državni trošak i dvije na trošak države i gospodarskih družtava. U ovim se školama bezplatno podučavaju djeca lugarš,, koji žive na selu, a tamo si i mladići, koji žele stupiti u šumarski zavod, stiču potrebito praktično znanje. Sve takove škole utemeljene su ili u državnih šumah ili u njihovoj blizini. Svaka je škola smještena u državnoj zgradi, koja imade osim svih potrebnih učevnih prostorija takodjer i stanova za učitelje i učenike. Šumarski okružni nadzornik imade viši nadzor nad timi školama, on predsjeda i kod odpustnih izpita. Obuka traje od početka oktobra do 15. juna s ovim programom: 1. aritmetika i počela geometrije, 2. sastavljanje nacrtž,, 3. nauka o mjestnih |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 30 <-- 30 --> PDF |
-^6 vrstih drveća i njim odgovarajućemu tlu, 4. poznavanje životinja koristnih ili štetnih po sumu, poznavanje životinja važnih za lov, 5. počela šumarstva, 6. palenje ugljena i dobivanje pepeljilie (Pottasche), 7. računovodstvo, 8. strie- Ijanje i lov. Broj je učenika na svakoj školi oko 12, na svih osam po prilici 100. Osim toga pružaju elementarnu šumarsku naobrazbu dva viša i 27 nižih ratarskih škola. Prama sveukupnoj površini zemlje (8040 geograf, milja) Švedska je najšumovitija zemlja u Evropi, U srednjoj i južnoj česti sačinjavaju šumu 37´´/o, u sjevernoj, izuzevši Laplandiju, 687o ukupne površine. A čitava Laplandija ne računajuć tundra, ledenjaka, blatS, i jezera predstavlja tako rekavši neprekinutu masu šuma. Budući da nema točnih popisa, može se ploština švedskih šuma opredieliti približno sa 18 milijuna hektara, neračunajuć prostranih pašnjaka, koji su često pokriti šumama. Oko 85"/o ukupne površine šuma pripada privatnim posjednikom, a 15°/,, stoji pod upravom državne šumarske administracije, kamo spadaju šume obćinske, kamenita i gorska mjesta i ostalo zemljište, koje je opredieljeno za pošumljivanje. Ovamo spadaju: 1. Državni parkovi, zvierinjaci i umjetni nasadi na pjeskovitom tlu 1,884.317 hektara. 2. Šume, koje su u zakupu i koje će poshe izmjerenja doći u podpuno vlastničtvo države .... . 1,167.000 „ 3. Šume seoskih obćina 278.550 4. Šume crkv., od kojih dohodci idu u korist svećenstva 299.581 „ 5. Šume predane samo na neko vrieme za porabu obćinama 158.057 „ 6. Šume predane na porabu rudnikom i pilanam . 284-592 „ 7. Šume pripadajuće javnim zavodima b2.336 „ 8. Šume, koje obćine drže u zakupu 764.567 „ Ukupno . ~~. 4,869.000 hektara. Po službenih podatcih za 1881. godinu narasao je broj šuma na 5,416.611 hektara. Ploština šuma, koje stoje pod državnom upravom, raste godimice: izkupljivanjem u zakup danih šuma i kupovanjem od privatnih posjednika, na što se godimice troši oko 300.000 fran. Racionalno gospodarenje vodi se u veoma malo privatnih šuma, državne šume stoje u tom pogledu mnogo više, ovdje se nastoji, da se gospodarenje digne na onaj stupanj, koji zahtieva suvremena tehnika, premda je i ovdje željeti jošte boljega. Specijalne odredbe nisu obvezatne za privatne posjednike šuma u Švedskoj, uz neke samo iznimke. Tako je prekomjerno siečenje šuma na otoku Gotlandu izazvalo vladinu zabranu prodaje šuma. U gorskom pojasu u Nozabottenu zabranjen je izvoz drveća za pilenje, koje je u visini od 3´5—4 met. tanje od 22 cm. U pokrajini Norlandiji dozvoljava se prodaja šuma samo onda, ako je šumu pregledao prije državni šumarski inžinir. |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 31 <-- 31 --> PDF |
^ 31 Ova posiiednja naredba vriedi za sve posjednike šuma, spadali oni u koju mu drago kategoriju. Ovakove ograničujuće mjere bile preduzete na predstavke obćina i njihovih zastupnika u parlamentu. Ovakove predstavke o ograničivanju prava privatnih posjednika šuma stale su se posljednih godina sve više množiti. Švedska se može razdieliti na tri pojasa s gledišta različnosti rastenja drveća. Južni, koji obuhvaća pokrajinu Skaniju, Galland, Bleking i dio pokrajine Smeljand, okarakterisovan je razprostranjenjera bukve. Srednji pojas, koji obuhvaća srednju Švedsku do južnoga toka rieke Dala, okarakterisovan je razprostranjenjem raznih vrsti hrasta. Najveći, sjeverni pojas, zgodan je samo za crnogoricu i brezu, koja može podnieti oštru klimu. U najjužnijih krajevih sačinjavaju šume samo 10—15°/« ukupne površine zemljišta, što jedva zadovoljava mjestnim potrebama. Bukva (fagus sylvatica) sačinjava najveći dio koristpnosnih šuma. Posječena stabla kalaju se na polutke i odpravljaju zatim na mjesta, gdje se trguje ribom, na Norvežku obalu za gradnju bačava, u kojih se odprema sledj i druga riba. Osim toga upotrebljava se bukovina i u drugih granah obrta, no najveći dio bukovine upotrebljava se na mjestu za gorivo ili se ođvaža u danske luke takodjer kao drvo za gorivo. Seljaci južne Švedske nepropuštaju i nadalje siekući upravo bez obzira skupu bukovu šumu, koje već i onako razmjerno nije tako mnogo. Na krajnom jugu susreće se grab (Carpinus betulus), koji se upotrebljava za sitniji obrt i domaće sprave. Imade takodjer i jasena, jalše i topole, no ove vrsti drveća ne tvore ovdje ni u najmanjoj mjeri čistih nasada Za vremena ratova izmedju Švedske i Danske u XVI. i XVII. stoljeću, bijahu ove šume gotovo posvema opustošene požarima, pa se je i današnjega dana sačuvao trag toj nesreći. Imade i danas prostranih mjesta pokritih zakržljalim grmljem i vrieskom (resuljom, Heidekraut), i jao si ga nesretnomu putniku, koga ovdje stigne bura ili noć nasried pustoši, gdje nema nijednoga drvca, po kojem bi se mogao orientirati ili naći zaklonište od bure i zime. Englezki turist, koji je lično izkusio težkoću takovoga putovanja, u vatrenih izrazih uzuosi slavu i zasluge onoga, koji bi barem nekoliko stabala uz put zasadio. U Švedskoj se je već mnogo radnja poduzelo za pošumljivanje, te se već rezultati tih radnja opažaju na mnogih mjestih, na pr. nekoliko milja daleko od grada Halmštadta, na obalah Kattegata, gdje je vriesak ustupio mjesto boru na površini od nekoliko stotina hektara. No najznamenitiji je primjer, koji se desilo vidjeti englezkomu putniku, jest u podpunom smislu rieči bezplodna pustoš od nekoliko tisuća akra (akar [acre] = po prilici 0´5 hekt.), udaljena 15 milja od malenoga manufakturnoga grada Borasa. Kako se u mjestu govori „težko bi bilo gavranu preko nje preletjeti". Ne gledeć na posvema slabo tlo, |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 32 — pokrita je sada ta bivša pustoš prekrasnom dvađesetgodišnjom borovom šumom. Sav se je trošak iza nekoliko godina obilno naplatio. U srednjem i sjevernom dielu gospoduju bor (pinus sjlvestris) i omorika (Abies excelsa), u nekih mjestih kao čisti nasadi, u nekib pomiešane s brezom (betula alba). Uz južni tok rleke Dala iniade znatnih hrastovih (quercus robur) šuma. Na malenom otoku Vissingso na jezeru Vetterskom imade takova šuma u ploštini od 1000 akra (acre). Ariš (larix europea) i jela (abies pectinata) uvedena je amo u većoj mno žini, i ?ada se je već podpunoma aklimatizovala. Na istom otoku Vissingso. (koji je u ostalom pozornosti vriedan s toga, što na njem prebiva rod Brage, koji se može nazvati švedskimi Medici, koji su si stekli velikih zasluga, kojim pripada takodjer prievođ istorije i tradicije drevne Islandije) nešto sjevernije na Ombergu kao što i na Džurgardu kod Štokholma nalaze se nasadi ariša u veoma liepom rastu. Isto tako uspješno, nu u manjem razmjeru kultivirao se je .Weyhmouthov bor sjevero amerikanski (pinus strobus), austrijanski bor ,i limba (pinus cembra), koji uspjevaju na ruskom sjeveru i na južnih Alpah. Na sitnom piesku južne Švedske raste uspješno pinus inops. Do najnovijega vremena, jošte pred 30—40 godina, bilo je u srednjoj i sjevernoj Švedskoj kod seljaka veoma razprostranjen) krčenje. Šuma se je sjekla do gola, a poslie, kad se je posušila, sve se najedanput sažgalo. Zatim se je pepeo razbacao, ovdje više ondje manje, i tu se je onda sijala zob. Bez ikakovoga gotovo truda dobivala se je obilna žetva. Ako je tlo bilo dublje, sijali bi još jedanput, pa bi ostavili tako dugo na ugaru, dok se krčevina nebi prirodnim putem ošumila borom ili brezom. Nu u većini slučajeva iztrošio bi oganj i usjev na toliko hranitbenu snagu tla, da je poslie toga bilo tlo vrstne proizvoditi samo vriesak i borovicu, koji su toliko razprostranjeni u južnoj Europi. Neizmjerni je gubitak bio uzrokovan praksom takovoga gospodarenja i samo s velikim trudom pošlo je šumarskoj upravi za rukom, da učini tomu kraj. Sve šume švedske predstavljaju s malimi iznimkami i izuzevši ona mjesta gdje se prakticira odrezivanje vršaka i granja za hranu blagu, visokostablene sume, no to se postepeno umanjuje. U Skaniji najjužnijoj pokrajini Švedske sade se ponajviše vrbe. Sječa do gola provadja se samo u neznatnih razmjerih u privatnih šumah pokrajina Svelanda i Gotlanda, a u svih državnih (računajuć ovamo sve kategorije šumž,, koje su pod upravom državnom) samo na prostoru od 300.000 hekt. Prieborna je sječa u obće gospodujuća. U Nolandu, gdje ima većih šuma, može se sjeća do gola provadjati samo blizu gradova. Uzrok je tomu to, što su mjesta riedko naseljena, a žitelji se zanimaju izvozom i razpiljivanjem drveta, a za taj posao treba samo krupnih sortimenata. Obhodnja uzimlje se od 100—140 godina kod krupne šume, od 60—80 godina za ono drvo od kojega se pali ugljen. U šumah, u kojih se provadja prieboina sječa ne uzi |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 33 maju se nikakove mjere za pomladjivanje šume, ovdje u obće gospoduje način pomladjivanja šuma mladicami. U državnih šumah vode se za to razsadnici na površini od 2000 hekt. svake godine. Suma se jošte umjetno sadi i sije u gorskih krajevih, gdje su mlade šume za dobivanje ugljena, pak te mlade šume nisu jošte dospjele do nošenja sjemena, i zato se mora posegnuti ovdje za umjetnim pošumljivanjem. Dobitak cd švedskih šuma nemože se točno opredieliti, budući da imademo samo približne brojeve za količinu drva, što se upotrebljava na mjestu. Drva za grijanje zavoda i stanova troši se svake god. 26,911.000 m.^ Drva za gradnju i obrt 2,282.000 „ Dakle se na godinu troši na mjestu ukupno . . . 29,193.000 m.´´ U okruglom broju 29 milijuna ni. Izvoz drva. o kojem imamo točnije podatke, bio je zadnjih deset godina ovakav : 1. Na jarbole, okrižice (na jarbolu), brodno orudje, brvna i grede kod željeznih cesta 514.024 m.´ 2. Na debele hrastove i druge vrsti drveća planke, stalke za topove (Laffete) i čamce 2,291.460 „ Na podporne balvane u rudnicih 194.147 „ Na klinove 96.594 , Na drvo za gorivo . .. . 69.00.5 „ . Na sitni obrt i ostalo / . . . 27.770 Ukupni godišnji izvoz . 3,193.000 m. Za novac od 118,603.000 fran., što s onih 29,193.600 m.´*, što se na mjestu troši, iznosi svotu od 224,287.000 fran., računajuć cienu posljednjemu za 50"/n jeftinije od odgovarajućih sortimenata izvanjske trgovine. Ovamo treba jošte pribrojiti cienu proizvoda, kao što su potaša, drvetni mlaz. čadja, drvetna masa, smola, katran, tcrpentinovo ulje i žigice. Koliko se toga u nutrašnjosti troši, nije poznato, no izvoz u inozemstvo računa se na 3,128.000 fran. Dodamo li jošte vriednost šumskih pašnjaka, koja se računa na 2 milij. franaka, godišnji proizvodi švedskih šuma mogu se ocieniti na 229.365.000 fran. Rekli smo malo više, da se u Švedskoj na mjestu potroši 29,193.000 m.* drva, a izvozi se 3,193.000, ukupno 32,386.000 m´. Od toga ukupnoga proizvoda sačinjavale su državne šume g. 1881 samo 983,182 m.´´ u vriednosti od 3,270.000 fran. Na administraciju šuma troši se na godinu 30´7"m od sveukupnoga dohodka, ostaje dakle vladi čistoga dobitka 2,260.800 fran. Osoblje, koje stoji pod državnom šumarskom administracijom, sastoji iz: Okružnih nadzornika 9 Šumari 85 Šumskih pazitelja (lugara) ... . 397 3 |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 34 Osim tog starijih nadzornika .. . 3 Šumara extra statum .... . 54 Izvanrednih činovnika šumarske stiaže 178 Ukupno ~ \ mf Tržišta današnje šumske trgovine u Švedskoj možemo ovako razporedati po veličini izvoza: Velika Britanija i Irska . 1,600.000 m´´. Francuzka 525.000 » ´ Danska ........ 305.000 Njemačka 200000 Belgija 175.000 Nizozemska 125.000 Ostala i pomanja tržišta . . 263.000 „ Šumarstvo kao opredieljena grana narodnoga gospodarstva u Švedskoj podiglo se u zadnjih 25 god. Mnogo treba jošte uraditi, da se uzmogne dignuti do one visine, na kojoj ono stoji u drugim državama evropskim. Obilje šuma (oko polovine čitave površine Švedske), koje se neeksploatiraju poradi nedostatka Lesta, podaje ovdje osobiti karakter uspjesima šumarenja. Švedska vlada pošilje često svoje tehničare u inozemstvo, da se usavrše, pak se može kazati, da gospodarstvo u obće ni u čem oezaostaje. Prieborna sječa, koja je upravo nuždna u mnogim krajevima, osobito u Norrlandu, provadja se sistematički po nekoj osnovi. No najviše se trudi ovdje oko toga, osobito u državnim šumama, da se poprave putevi transportni. Tako se osobito, negledeć na znatnu duljinu cesta za izvoz drva, koje se svake godine grade i u državniia i u privatnim šumama, mnogo troši na poboljšavanje plovljenja na riekama, kojima su obale pokrite velikim šumama. Ovakove se gradnje često spajaju sa žhebovima, koji su više puta dugi do 3000 met. i po kojim se drvo odvadja silom vode, ili se jednostavno kotrlja niz naklonjenu plohu. Znatno su se poboljšali zavodi za mekaničko izradjivanje drveta, gdje su vodom tjerani strojevi zamienjeni parnim strojevima. Proizvodi topolovih šibica (žigica) čini jednu od najra.zvijenijih grana obrta; pilane tvornice stolarske i parketske, iz kojih se proizvodi izvažaju u iiajg(}alj,enije zemlje, mogu se ponositi svojom zasluženom glašovitošću. „Lesnoj Žurnal". |