DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 19 — neka lugar nestoji prekrštenih ruku; neka sam mozga i razmišlja — ta „o trudu žito rodi, o muci grozdovi vise" — stara je naša rečenica. Ovo budi rečeno, da se razumijemo. I. Kako ćeš procjeniti vriednost kolosieka (sitne šume ili sitne gorice),´ ako još nije za sjekiru dozreo? Lugar, koji je izpit položio, znati će jamačno, što je kolosiek ili sitna gorica. U kratko reći ću ja: kolosiek ili sitna gorica narasla je ponajviše iz panjeva (hrekova, patrlja, čapura) posječene šume od listnjača, kud brojimo: dub, bukvu, jasen, jalšu, grab i t. d. Pamti dakle, da samo listnata stabla ili drveta tjeraju opet iz panja ili iz dna novo deblo, ako se posjeku, a ovakovo novo stablo iz panja zove se izdanak ili pridančić. Ovo budi na brzu ruku rečeno, buduć predmnievam, da svaki lugar zna još i više 0 sitnoj šumi. Nu neće biti suvišno, ako mu u pamet dozovem to, da hrastovi i briestovi tjeraju izdanke iz panjeva dosta dobro sve do 60. god., a grab, bukva, javor, jasen, joha i breza do 40.; jagnjed i vrba do 25. i nerod, lieska i drugo šikarje do 20. godine. Ako bi lugara njegov susjed ili u obće seljanin zaprosio, da mu izvidi njegovu šumicu i da mu savjetuje, bili ju posjeko, da uzgoji nov kolosiek t. j . novu sitnu šumu, onda neka lugar pomnjivo izvidi, koliko je drveće u toj susjednoj šumici staro i kakovo je. Ako je susjedova šuma hrastik izpod 60 ili bukvik, jasenik ili briezik izpod 40 god. star, onda može svomu susjedu mirne duše savjetovati, da on svoju šumicu posječe i nov kolosiek iliti novu sitnu šumicu zagaji i uzgoji. Razumjeva se, da u sječinu nesmije stoka ulaziti; jer poslie nebi imali nikad pravog kolosieka, nego samo šikarje, pošto ogrižen i obrstit izdanak neće nikad u podpuno drvo ponarasti. A baš kolosiek ili sitna šuma najprikladnija je za našega seljaka s toga, što ona sbog svoje kratke obhodnje 1. j. sbog kratke porabne dobe drveća potrajno šumarenje dopušta ne samo u obsežnih, nego i u malenih šumah, kakovih imadu obično naši seljaci, i što kolosiek ili sitna šuma nezahtieva ve- Hku glavnicu. Osim toga neškodi sgrtanje listinca u kolosieku za stelju onako, kako to škodi u krupnoj šumi, pa i odtud može posjednik kolosieka znatnu korist za svoje poljodjelstvo crpsti. Recimo, da je lugar u susjedovom kolosieku pronašao, da je drveće u onoj dobi, u kojoj se netreba bojati, da neće ono, ako se posječe, iz panjeva izdanke ili živice iztjerati, te je susjedu svjetovao, da on sve drveće u kolosieku slobodno posječe. Ali čestiti lugar neće svojim savjetom prestati, nego će svom susjedu u svem i svačem ići na ruku, da on u kolosieku opet novu šumu uzgoji. Moglo bi biti, da ima lugarev susjed i jedan umejak (šuma od manje veličine) na pr. od 2—3 hektara (1 hektar = 0-575 aust. rali ili 57 ara) stare za sjekiru dozrele šume, te mu se nadje sgoda, da ju može dobro unovčiti, jer |