DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 18 ^ tehničkom drvu obilujuć, ipak što porađ stagnacije šumske trgovine, što s po manjkanja proraetila, te ikakove željezničke sveze, prodje naći mogle nisu. Zastupstvo imovne obćine pretresujuć u glavnoj jesenskoj skupštini proračun, prihvatilo je povećanje lugara troškom od 1500 fr., a šumarija većim troškom od 1200 for., uz dodatak, da se neustroje dvie pomoćne šumarije, već gornjim troškom dodieli svakoj od sadanjih četiri šumarija uz sistemiziranog vježbenika po jedan iskusni lugar za obavljanje pisarničkih poslova. Radi se tu dakle glede malenkosti od 300 for. koja nije kod proračuna od 50 000 for. ni spomena vriedna obzirom koristi, koja će se postići uredjenjem dviju pomoćnih šumarija. Vidi se s toga i ovdje, da zastupstvo nisu jedino razlozi štednje vodili kod brisanja ovih dviju šumarija, već razlozi posve ini i neopravdani, pa se s toga uprava imovne obćine podpuno nada, da će svoj opravdani predlog potvrdom s kompetentnog mjesta samo uzhitom, te pogledom u bolju budućnost pozdraviti moći! P—c. Tobolac za lugare. Piše Vatr. Rački. Poznato nam je, da se od lugara ili od tehničke pomoćne čeljadi nezahtieva, da je ono vještovito u znanju šumarenja onako, kako je šumar ili upravitelj šumarstva; nu ipak ima privrem. naredba bivšeg ministarstva za narodno gospodarstvo i rudarstvo od 16. siečnja 1850. pod slovom B d. z. 1. svez. I. str. 643 i naredba vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade od 20. rujna 1883. br. 25.336, koje propisuju, da je lugar dužan polagati izpit za da bude namješten u lugarsku službu. Na takovom izpitu ima lugar dokazati, da ima potrebito znanje za podredjenu upravnu službu. Koliko znam, lugari kod imovnih obćina u bivšoj vojnoj krajini, a isto tako i kod državne šumske uprave, te donjekle i kod urbarskih imov. obćina u provincijalu mogu samo onda zadobiti lugarsko mjesto, ako su izpit za lugara položili i usposobljeni. Odtud sliedi, da u našoj zemlji imamo dobrano velik broj lugara, koji su propisani izpit položili, te dokazali, da mogu podredjenu upravnu službu svrstvovati. Ako je tako, onda me nije strah, da ću promašiti svrhu, ako i za nje priredim „tobolac", u kojemu će što šta naći, da jim bude u službi koristno. Predmnjevam, da su si prisvojili podosta znanja, te da će me razumjeti i da će moj tobolac marljivo čitati i proučavati. U koliko bi jim što nejasno bilo, lahko će si pomoći tako, da se obrate na svoga šumara ili drflga, koji će jim ono protumačiti i razčlančiti, što jim je maglovito ili nerazumljivo. Nu za to |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 19 — neka lugar nestoji prekrštenih ruku; neka sam mozga i razmišlja — ta „o trudu žito rodi, o muci grozdovi vise" — stara je naša rečenica. Ovo budi rečeno, da se razumijemo. I. Kako ćeš procjeniti vriednost kolosieka (sitne šume ili sitne gorice),´ ako još nije za sjekiru dozreo? Lugar, koji je izpit položio, znati će jamačno, što je kolosiek ili sitna gorica. U kratko reći ću ja: kolosiek ili sitna gorica narasla je ponajviše iz panjeva (hrekova, patrlja, čapura) posječene šume od listnjača, kud brojimo: dub, bukvu, jasen, jalšu, grab i t. d. Pamti dakle, da samo listnata stabla ili drveta tjeraju opet iz panja ili iz dna novo deblo, ako se posjeku, a ovakovo novo stablo iz panja zove se izdanak ili pridančić. Ovo budi na brzu ruku rečeno, buduć predmnievam, da svaki lugar zna još i više 0 sitnoj šumi. Nu neće biti suvišno, ako mu u pamet dozovem to, da hrastovi i briestovi tjeraju izdanke iz panjeva dosta dobro sve do 60. god., a grab, bukva, javor, jasen, joha i breza do 40.; jagnjed i vrba do 25. i nerod, lieska i drugo šikarje do 20. godine. Ako bi lugara njegov susjed ili u obće seljanin zaprosio, da mu izvidi njegovu šumicu i da mu savjetuje, bili ju posjeko, da uzgoji nov kolosiek t. j . novu sitnu šumu, onda neka lugar pomnjivo izvidi, koliko je drveće u toj susjednoj šumici staro i kakovo je. Ako je susjedova šuma hrastik izpod 60 ili bukvik, jasenik ili briezik izpod 40 god. star, onda može svomu susjedu mirne duše savjetovati, da on svoju šumicu posječe i nov kolosiek iliti novu sitnu šumicu zagaji i uzgoji. Razumjeva se, da u sječinu nesmije stoka ulaziti; jer poslie nebi imali nikad pravog kolosieka, nego samo šikarje, pošto ogrižen i obrstit izdanak neće nikad u podpuno drvo ponarasti. A baš kolosiek ili sitna šuma najprikladnija je za našega seljaka s toga, što ona sbog svoje kratke obhodnje 1. j. sbog kratke porabne dobe drveća potrajno šumarenje dopušta ne samo u obsežnih, nego i u malenih šumah, kakovih imadu obično naši seljaci, i što kolosiek ili sitna šuma nezahtieva ve- Hku glavnicu. Osim toga neškodi sgrtanje listinca u kolosieku za stelju onako, kako to škodi u krupnoj šumi, pa i odtud može posjednik kolosieka znatnu korist za svoje poljodjelstvo crpsti. Recimo, da je lugar u susjedovom kolosieku pronašao, da je drveće u onoj dobi, u kojoj se netreba bojati, da neće ono, ako se posječe, iz panjeva izdanke ili živice iztjerati, te je susjedu svjetovao, da on sve drveće u kolosieku slobodno posječe. Ali čestiti lugar neće svojim savjetom prestati, nego će svom susjedu u svem i svačem ići na ruku, da on u kolosieku opet novu šumu uzgoji. Moglo bi biti, da ima lugarev susjed i jedan umejak (šuma od manje veličine) na pr. od 2—3 hektara (1 hektar = 0-575 aust. rali ili 57 ara) stare za sjekiru dozrele šume, te mu se nadje sgoda, da ju može dobro unovčiti, jer |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- žo — taj umejak primjerice leži uz vlastelinsku ili imovnu šumu, u kojoj neki trgovac izradjuje kupljena stabla, pa hoće i sva stabla u uraejku kupiti. I zbilja lugarev susjed proda trgovcu sva stabla u uraejku, te mu onaj izplati poprieko 260 for. za svaki hektar. Recimo, da je ta ciena prema ondašnjim prilikam dobra. Ovaj primjer poslužiti će nam kod dalnjeg razmatranja, pa ga s toga dobro pamtiti valja. Ali se može pripetiti, da ima seljaka, koji imaju svoje kolosieke, u kojih je drveće od raznovrstne starosti ili dobe, te bi bili voljni znati, što vriedi u kolosieku nahodeće se drvo, koje ali još za sjekiru dozrelo nije. Znajuć, da je lugar čestit i valjan, te da jim ide svojim savjetom na ruku, obratit će se na njega, da jim i u tom pomogne. Prije, nego što ću s primjeri razjasniti, kako će lugar u takovih slučajih postupati, napomenut ću ono, što lugar prije znati mora. Predmnievajuć, da se radi jedino o tom, da se ima proračunati samo vriednost drvne gromade u kolosieku a ne i vriednost zemljišta t. j . šumišta, svakako valja pronaći razmjer obnovka ili prirasta na drvu. S toga je od potrebe znati, u koliko je dotična vrst drveća do stanovite dobe na objamu prirasla. Svaka vrst drveća neprirašćuje jednako t. j . svaka vrst drveća nepovećava svoj objam jednako do iste dobe. Pa recimo, da možemo sav dohodak proračunati, koga ćemo dobiti od drva za cielo vrieme, u kojemu ono raste, ipak nebi mi tim sve postigli, što bi morali znati. Svakako moramo izpitati, kako bi se naime mogli ti dohodci drva obzirom na sposobnost drvne porabe unovčiti — to će reći: mi moramo osim toga znati, što će takav dohodak od drva zaista vriediti prama njegovoj pravoj sposobnosti za stanovitu svrhu, za koju ćemo drvo poraditi. Pamtimo, da se jedna i ista vrst drva prama svrhi porabe jednako neplaća, a poznato je još i to, da se i ciena drvu od jednake množine pogledom na starost drveća mienja, a to će reći, da se ciena drva od iste te iste vrsti i množine ravna po tomu, da li je ono od starog ili mladog drveta (stabla) usječeno, te u koju se svrhu poraditi daje. Kod procjenjivanja vriednosti drveća u kolosieku, koji još za sjekiru dozreo nije, nećemo ići na to, da pronadjemo njegov tvaran dohodak t. j . mi nećemo htjeti pronaći, zašto se sve upotrebit može drvo, koje se nahodi u kolosieku, nego ćemo proračunati samo njegovu razmjernu novčanu vriednost u stanovitoj opredieljenoj dobi ili starosti drveća. Stabalca u kolosieku, koja su tekar 1 ili 2 godine stara, neće imati nikakav tvaran dohodak, jer iz tako mladih izdanaka nemožeš ništa načiniti, pošto niesu za ništa prikladna; nu poznato je, da kolosiek, ma bili izdanci 1 ili 2 god. stari, ipak nešto vriedi, te će kolosiek sa 2 god. starimi izdanci u jednakih odnošajih više vriediti, nego kolosiek sa 1 god. starimi izdanci i t. d., a ta vriednost kolosieka raste postupice prama dobi ili starosti drveća sve do one dobe, u kojoj je drveće za sjekiru dozrelo. Ova vriednost nezavisi dakle od množine ili objama drvnog |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 21 — dohodka, koji se nalazi u kolosieku baš u vrieme, u koje procjenjujemo drveće u kolosieku, koji još za sjekiru dozreo nije, nego ta vriednost zavisi od one množine drva, koju bi u kolosieku dobili u onoj dobi, u kojoj da je drveće zaista za sjekiru dozrelo. Zato i nemože biti govora o vriednosti kolosieka, koji u taj čiis nije za sjekiru dozreo, osim u onom slučaju, ako hoćemo znati, što će vriediti drveće u kolosieku nakon buduće izvjestne dobe ili starosti kolosieka. Ova buduća vriednost kolosieka može se naslućivati. Zna se primjerice, da je njeki kolosiek u dobi od 22 god. prodan po hektaru recimo za 40 for. to se može odtud izvoditi, da bi se pod jednakimi uslovi i jeduakimi odnošaji za tu cienu po hektaru mogao prodati i drugi kolosiek, u kojemu je drveće u taj čas samo 3 godine staro, ako bi takovo drveće dobu od 22 godine postiglo. Na temelju te predmnjeve može se vriednost svakoga kolosieka od različite dobe drveća proračunati. Za proračunavanje vriednosti dohodka neka nam služi skrižaljka na str. 22 i 23. Za proračunavanje vriednosti dohodka gore sastavljena skrižaljka osniva se na temelju 4"/o kamatnjaka. Sto se tiče 4"/,, kamatnjaka primjećujem, da se ovo ukamaćenje najbolje sudara sa postupicom obnovka (prirasta) kod kolosieka ili sitne šume, odkud sliedi, da se mlado drveće na temelju 47o kamatnjaka procjenjivati ima, ma da se za proračunavanje vriednosti tla prihvati kakav mu drago kamatnjak. Skrižaljka počima s 10-godišnjom obhođnjom, te svršuje sa 40-godišnjom obhodnjom, koja je običajna kod sitne gorice. U početku kod svakog stupca nalaze se dvie ništice, a to znači, da svaki niz ili čislo jedne obhodnje s onom godinom počima, u kojoj je sječina do gola okrčena, te takova sječina niti po dobi ili starosti, niti po zbiljnoj vriednosti išta vriedi. Kao dohodak takove sječine izražava se sa lOOO, a s toga moramo kod svake svote proizvoda tri decimalne točke odrezati, kao što ćemo to prigodom proračunavanja opaziti. U prvom stupcu skrižaljke naznačena je doba t. j . godine ili starost pudmladka (mladikovine), a u drugom stupcu naznačeni su stalni činbenici, koje ćemo za proračunavanje trebati. Svaki odgovarajući stupac gornje skrižaljke predočuje cielu obhodnju šume od toliko godina, koliko jih je gore na ćelu naznačeno bez obzira na posebnu vriednost dohodka tla t. j . šumišta samog. S toga ćemo lahko proračunati po gornjoj skrižaljki vriednost dohodka njekog kolosieka sa 24-godišnjom obhodnjom, ako za to odgovai-ajući stupac potražimo. Ali prije nego što ćemo se poslužiti sa rečenom skrižaljkom, moram primjetiti, da se kod proračunavanja vriednosti dohodka od šumskog tla uzima samo nečist i dohodak, bez da se štogodj za godišnje troškove odbije, buduć se ovaj godišnji trošak može uvažiti samo kod proračunavanja vriednosti tla, pošto se takav trošak smatrati ima kao njeki teret, koji obterećuje tlo ili šumište posjeda. |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 22 A Proračunavanje vriednosti dohodka od sitne gorice Kod 10 K)d 12 Kod 14 Kod 16 Kod 18 Kod 20 Kod 22 Kod 24 godišnje godišnje godišnje go dišnje godišnje godišnje godišnje godišnje obhodnje obhodnje obhodnje obhodnje obhodnje oblK)dnje obhodnje obhodnje C8 c« c8 =« OJ OJ a; ta. > > š-Š^ a" ^0 t> > > .!-(š « t-t 7iK=^ >o "TS »U => i^ —šZ cS n^Z N*M C3 ^ >0 N n SI * ^ tSJ « S a >tj NI >o tsi >0 = -a rS 5 ´S -3 -S -4J -ta -ta -ta -ta ^-3 -ta -ta ´3:^-g ´3 :^ -La OJ 3r«-2 ´3:2 J 3:a-S ´3-^ -S O 2 o o "3 H J<1 O p O 0 3 § « 0 0 F5 (D (D 03 rt -(-3 ttt raja -ta -ta -ta co cc -ta a: Oi VJ f» III III m m 1 0 00 0 CG Oi 00 0 00 0 00 0 00 0, 00 0 00 1 83 1 67 1 55 1 46 1 1 39 1 34 1! 29 1 26 2 170 2 186 2 112 2 93 2! 79 2 69 2´ 6 2 62 3 260 3 208 3 171 3 143 3; 122 3 105 3 1 91 3 80 4 364 4 2=3 4 232 4 196 4´ 166 4 143 4 124 4 109 5 451 5 361 5| 296 6 248 5; 211 5 182 5 1 158 5 139 6 553 6 442 6, 363 6 804 6^ 259 6 223 6, 194 6 170 7 658 7 626 7 } 432 7 362 7 308 7 265 7 ; 231 7 202 8 7ri7 8 613 8 604 8 4´/2 8 i 369 8 309 8 269 8 236 9 881 9 704 9, 578 9 485 9 i 413 9 356 9| 309 9 271 10 799 10 656 10 650 10 468 10 403 10 ! 361 10 307 11 897 11 737 11 618 11 i 626 U 463 111 394 11 345 12 821 12 688 12 j 586 12 505 12, 438 12 385 13 909 13 762 13 648 13 558 13 485 13 426 14 888 14 713 14 614 14 534 14 468 15 918 15 781 15 672 15 586 16 512 16 j 861 16 733 16 637 16 568 17 ´ 924 17 796 17 692 17 606 18 861 18 749 18 666 19 929 19 808 19 708 20 869 20 762 21 933 21 818 22 876 23 937 iiknp. 4177 1 5()3(! 6866 ´´ 6672 7453 1 8209 8940 9(!48 1 |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 23 (k( )losie ka) , koja još za sjekiru dozrela nije. Kod 26 Kod 28 Kod 30 Kod ^2 Kod 34 Kod 36 Kod 38 Kod 40 godišnje godišnje godišnje g-odišnje godišnje godišnje godišnje godišnje obhodnje oblioflnjo obhodnje obhodnje obhodnje obhodnje obhodnje obhodnje (?3 rt 03 C8 O > > O S C3 .S CS > MZ ´U i: ŠZ > > > o tSJ u m ´S -^ -2 m o O p p p t-l o p J-i ^ OJ OJ ^ o- OJ f/3 rC: ,C3 p rt a? W3 05 0 00 0 00 0 00 0 00 0 00 0 00 0 00 0 00 1 23 1 20 1 18 1 16 1 14 1 13 1 12 1 11 2 46 2 41 2 36 2 33 2 29 2 26 2 24 2 22 3 70 3 62 ,", 56 3 50 3 45 3 40 3 36 3 33 4 96 4 85 4 76 4 68 4 61 4 55 4 49 4 45 5 122 5 108 5 97 5 86 5 78 5 70 5 63 5 57 6 150 6 133 (; 118 6 l;i6 6 95 85 6 77 6 70 (> 7 178 7 158 7 141 7 126 7 113 7 102 7 92 7 83 8 208 8 184 8 164 8 147 8 132 8 119 8 107 8 97 9 239 9 212 9 189 9 169 9 152 9 136 9 123 9 111 10 271 10 240 10 214 10 191 10 172 10 155 10 140 10 1-J6 11 304 U 270 240 11 215 11 193 11 174 11 157 11 142 n 1-2 339 12 301 12 268 12 240 12 215 12 194 12 175 12 158 13 37.i 13 333 13 296 13 265 13 238 13 214 13 193 13 175 U 413 14 366 14 326 14 292 14 262 14 236 14 213 14 193 15 452 15 401 15 357 15 319 15 287 15 258 15 233 15 211 IG 493 16 437 16 389 16 318 16 312 16 281 16 254 16 230 17 535 17 474 17 428 17 378 17 339 17 305 17 276 17 249 18 579 18 513 18 457 18 409 18 367 18 380 18 298 18 270 19 624 19 554 19 493 19 441 19 396 19 357 19 322 19 291 20 672. 20 596 20 531 20 475 20 426 20 384 20 346 20 313 21 721 21 640 21 570 21 510 21 458 21 412 21 a72 21 336 22 773 22 685 22 611 22 546 22 490 22 441 22 398 22 360 23 826 23 733 23 653 23 584 23 524 23 472 23 426 23 385 24 882 24 782 24 697 24 623 24 559 24 504 24 455 24 411 25 940 25 833 25 743 25 (564 25 596 25 537 25 485 25 438 26 887 26 790 26 707 26 634 26 571 26 515 26 466 27 942 27 840 27 751 27 674 27 (507 27 548 27 496 28 891 28 797 28 715 28 644 28 581 28 526 29 944 29 845 29 758 29 683 29 616 29 557 30 894 30 803 30 723 30 652 30 590 31 946 31 849 31 764 31 690 31 624 32 898 32 808 32 729 32 660 33 948 33 853 33 770 33 697 34 900 34 813 34 735 35 949 35 857 35 775 36 90:* 36 817 37 950 37 860 38 905 39 951 10331 10990 11628 12241 12832 13402 13950 ~H476 1 |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 24 <-- 24 --> PDF |
, - 24 - Kušajmo saila sve ovo, što rekosmo, s primjeri razjasniti. Prvi primjer. Za rijeki kolosiek, koji je sada tekar 9 godina star, opredieljena je obhodnja od 20 godina t. j . taj kolosiek imao bi se tekar u 20 godini posjeći i unovčiti Ako bi taj kolosiek u toj dobi posjekli i unovčili, dobili bi recimo za svaki hektar 260 for Ali mi bi htjeli znati, koliko vriedi sad taj kolosiek, u kojemu je mladik tek 9 godina star? U tu svrhu rabimo skrižaljku pod A., te postupaj ovako: Najprije potraži na čelu stupca skrižaljke 20-godišnju obhodnju, te u prvom bližnjem stupcu brojku 9 t j . prema gornjem primjeru starost kolosieka. Uz tu brojku 9 naći ćeš u stupcu 20-godišnje obhodnje stalni čimbenik . . 355 te ga pomnoži sa . . . 260, t. j . sa vriednošću hektara kod 20-godišnje obhodnje, dakle: 355 X 260 = 92 for. 30 nvč., a to će reći, da bi mladik u kolosieku, koji je sad 9 godina star, vriedio samo 92 for. 30 nvč. U provedenoj množitbi ima se u proizvodu 3 mjesta odrezati prema onomu, što sam već jednoč 0 tom na drugom mjestu spomenuo. Drug i primjer . Njeki kolosiek, koji je sad samo 1 godinu star, dati će u 30 godini t. j . kad se u toj dobi posječe, recimo 300 for., koliko vriedi 1 hektar sada? Uzmi iz skrižaljke za 30-godišnju obhodnju odgovarajući stalni čimbenik, a taj je 18, te pomnoži ovaj broj sa 300 naime: 18 300 što čini 5400 te ako od proizvoda odrežeš tri mjesta dobit ćeš 5 for. 40 nvč., a to će reći, da hektar, koji bi kod 30-godišnje obhodnje vriedio 300 for., vriedi samo 5 fr. 40 novč., ako je prama gornjem primjeru samo 1 god. star. Treć i primjer . Imademo 4 hekt. kolosieka. Na prvom hektaru mladik je 10 god. star, na drugom hektaru 15 god , na trećem hektaru 16 godina, a na četvrtom 25 god. Sva 4 hektara imala bi se posjeći i unovčiti tekar kod 30-godišnje obhodnje, to će reći, kad bude mladik 30 god. star, te će onda svaki hektar dati korist od 400 for. Pita se što ukupno vriedi drvo sad a na svakom pojedinom hektaru u onoj dobi, kako je pojedince gore naznačena? Najprije potraži u skrižaljci prama gornjem primjeru stalni čimbenik od 30-godišnje obhodnje za 10, 15, 16 i 25 godinu, te ćeš naći za 10-godišnju dobu 214 » J-^ ») JI 00 t . n 16 „ „ 389 „ 25 „ „ . . . . 743 te sbroji i dobit ćeš 1703 kao proizvod. Sad pomnoži ovaj proizvod od 1703 sa 400 što čini 681200 |
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-25 --^ *k te od ovog proizvoda ođreži 3 mjesta, dobit će onda 681.200 ili 681 fr. 20 nč., a to će reći, da sva 4 hekt. prama gore naznačenoj starosti mladiksTvriede sad 681 for. 20 nvč. Iz gornjega računa labko se uvidja, da je stalni čimbenik za svaku pojedinu dobu izvadjen iz skrižaljke, te da su onda svi stalni čimbenici sbrojeni i proizvod sa 400 i)oninožen, a to učinismo s toga, da nemoramo svaki pojedini stalni čimbenik t. j . 214, 357 ... . pomnožiti posebice sa 400, te tekar onda sve pojedine proizvode vriednosti sbrajati. Četvrt i primjer . Imamo 4 hektara kolosieka od različite vrstnoće, ali sva četiri hektara imati će se za 24 god. posjeći. 1. Mladik od prvog hektara sad je 4 godine star, a dobit ćemo za njega 300 for.; 2. drugi je 10 god. stai´, a za 24 god. dobit ćemo za njega 240 for. 3. treći je 17 god. star, a za 24 god. dobit ćemo za njega 280 for. 4. i napokon na 4 hektaru mladik je 22 god. star, a za 24 god. dobit ćemo za njega 200 for. Koliko vriede sva četiri kolosieka sada ? Iz skrižaljke izvadit ćemo najprije prama pojedinim godinam starosti mla dika odgovarajući stalni čimbenik iz onoga stupca, u kojemu je obhodnja za 24 godine zabilježena, te onda sa dotičnom vriednošću pomnožiti i u proizvodu tri mjesta odrezati, dakle: 1. Za 4 god. odgovara stalni čimbenik 109 X 300 = 32´70 for. 2. za 10 g. odgovara stalni čimbenik 307 X 240 -= 73-68 n 3. za 17 g. odgovara „ „ 606 X 280^ = 169´64 n 4. „ 22 „ „ „ „ 876 X 200 = == 175-20 n ukupno 451:22 for. Odtud sliedi, da sva 4 hektara sad a vriede 451´22 for. Pet i primjer . Njeki posjednik šume ima 20 hektara kolosieka, za kojega je opredieljena 20-godišnja obhodnja t. j . ovakav kolosiek sjeći će se tekar onda, kad bude 20 god. star. Nu posjednika razne okolnosti sile, da on taj kolosiek već sada posieče, a poznato mu je, da bi mogao za svaki hektar dobiti najmanje 260 for., ako bi mladik za sjekiru dozreo bio, pita vriedi mladik u kolosieku na 20 hektara? U tu svrhu potraži iz skrižaljke kod 20-godišnje obhodnje odgovarajući. stalni čimbenik za cielo 20-godišnje razdobje, a taj je 8209, te pomnoži ovaj broj sa 260 for., dakle 8209X260 = 2134 for, 34 novč. a odtud sliedi, da bi posjednik za kolosiek, koji je 20 hektara velik, mogao dobiti sad ukupno 2134 for. 34 novč. (Nastaviti će se.) \ |