DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 13 —
Svaki plemeniti rad šumara, kao i šumske gojitbe ostanu već u početku
ugušene. Narod akoprem do skrajnosti pokvaren, uvidja sam nastojanje tog
jedinog narodnog blaga, te upravo na jagmu nastoji nepovlaštenim načinom još
dio iz šume ugrabiti. I onaj, koji se je prije bavio gospodarstvom svojim, te
imao osigurano stanovište, vidiv što drugi na očigled oblastih nekažnjeno radi,
zapustio je sada gospodarstvo svoje i bacio se na oštećivanje najliepših sastojina.


Upravo sastojine one, koje imadu služiti za uzdržavanje imovne obćine i
sgrada pravoužitničkih harače se tako nemilice, da se financialni položaj imovne
obćine, koji do sada bijaše povoljan, uzdrmati mora. A pravo je upravo čudo,
da onakove sastojine, kakove je imovna obćina od erara prigodom diobe primila,
mogu tolikim užitkom još odgovarati; gdje narod od šume pače i one užitke
traži, koje šumarska struka i prosvietljeni sviet vandalizmom naziva.


Uprava imovne obćine ove činjenice prama predpostavljenim oblastim nije
nikada tajila, već je o tom više puta bojazan izrazila, pače i odgovornost od
sebe odbila, što je donjekle pomoglo, da su upravne oblasti prve molbe vazda
na strogo vršenje zakona i propisa pridržane. U tom pogledu molila i izvješćivala
je upra^a imovne obćine često kotarske oblasti, ali jedno i drugo
osta samo na papiru, jer u koliko su se razprave podnesenih prijavnica donjekle
i pospiešile, kazan ostala i šumska odšteta nije našla dalnjeg uredovanja.


Uvidjajuć postupak taj, koji samo na pomnožavanje šteta do skrajnosti
demoralizovanog pučanstva djelovati mora, uprava imovne obćine pridržala je
lugarsko osoblje na revniju službu, uslied čega je broj šumskih prijavnica
odmah porasao.


Na pomnožavanje prijavnica nije samo to toliko djelovalo, koliko sama
popustljivost oblastih, jer je dokazano, da su lugari i prije tog svoju napornu
službu dosta požrtvovno vršili.


Uslied popustljivosti ove pofeli su šumski prekršaji od god, 1882. počamši
naglo rasti. Na ovaj način imaše imovna obćina godine 1882. prijavnica 4200
komada, godine 1883. 6400 komada, godine 1884. 7000 kom,, godine 1885.
8500 kom,, god. 1886. 12.174 kom., dočim će ove godine doći jamačno na


15.000 komuda.
Ovo je doista material, koji je bez posebnog uticanja morao pobuditi pazku
upravnih oblasti, kada će evo već ove godine pojedina šumarija otočke imovne
obćine doseći onaj broj šumskih prekr^aja, koji broj izkazuje cielokupna obćinska
šumarska služba susjedne nam kraljevine Dalmacije za god. 1886.!
U istinu je pako broj prekršaja takovih mnogo veći, jer lugarsko osoblje
kod tolike navale, lukavosti pučanstva i ogromnih srezova nedolazi u položaj
na svakom prekršaju krivca zateći, uslied čega nastaju izkazi nepoznatih krivaca,
koji predstavljaju još veću vriednost od prijava poznatih krivaca. Množina drva
nepovlaštenim načinom posječenog, mora se priznati, da iznaša bar toliko, koliko
redovito odkazatog Ovdje se s toga netroši samo godišnji prirast, već se sama