DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 11 jećem
zakonu i propisom jedino radi preobterećenja uspiešno odgovarati moći
neće; sklonula se je ona, da u slici predstavke stanje i odnošaje imovne obćine
visokoj kr. zemaljskoj vladi predoči, te za vremena zamoli naputak i pomoć
kao uztuk proti vladajućim odnošajem.


Budući predstavka ta sadržaje mnoge podatke, koji će zanimati naše
drugove, stručare, s ovimi krajevi i odnošaji još neupoznate, to ju ovdje doslovce
priobćujemo.


Načelna osnova o povećanju upravnog´i čuvarskog osobja kod
otočke imovne obćine.


Prije diobe krajiških državnih šuma potezahu krajišnici potrebite šumske
užitke iz zajedničkih šuma, u koju svrhu su za sjek i pašu vazda opredieljeni
bili selam najbliži šumski predjeli, u kojih se osim užitaka ovih izđavaše i drvo
za trgovinu, u kojih predjelih se konačno i ogromne šumske štete dogadjahu.


Kroz mnogogodišnju takovu uporabu naravno je, da sn bližnje šume
vremenom ne samo izcrpljene, već tako rekuć devastirane.


Provedenom diobom ustrojena je imovna obćina otočka koncem god. 1879.,
koja je u posjed svoj primila 137.658 ralih raztrešene, većim dielom prehrane,
medju timi 57.222 rali u pravom smislu devastirane šumske površine.


Kr. šumski erar pridržao si je 97.221 rali cielovite većim dieloro ne
taknute šumske sastojine, dočim je opustošene kraške predjele predao pod
upravu i čuvanje posebno ustrojenog kralj, nadzorničtva za pošumljenje krasa
u Senju.


U ovako težkih i slabo nade obećavajućih okolnostih počela se imovna
obćina ustrojavati, postaviv najnuždnije osoblje, potrebito za upravu i čuvanje
tog ogromnog, ali razmjerno malo vriednog i unosnog šumskog posjeda.


Tek nakon njekoliko godina ustrojstva imovne obćine, počela je ista slobodnije
disati, jer joj se financijalno stanje u toliko poboljšalo, da se je položaj
njezin bez žrtve pravoužitnika smatrati mogao osiguranim.


I doista pravoužitniei malo koje imovne obćine mogahu se tolikom blagodati
podičiti, jer oni ne samo da šumsku pašu, stelju i ogriev bezplatno uživaju,
već oni pače i gradjevno drvo dobiju dielom bezplatno, dielom uz posve sniženu
cienu, koja ciena za cielu imovnu obćlnu godišnje jedva hiljadu forintih iznaša.


Naputkom A. i B. zakona od godine 1881. uredjen je katastar i gospodarstvo
imovne obćine nakon ponovno provedene prociene šuma.


Kod provedbe ove, upravi kao vazda bijaše u prvom redu pred očima
dobrobit pravoužitnika, te je katastar i samo zašumljenje izpalo po pravoužitnike
mnogo povoljnije, nego što to pravoužitniei samih slavonskih bogatih
imovnih obćina izkazati mogu. Ne samo, da su pravoužitniei time prama dolnjim
imovnim obćinam dobili mnogo veću kompetenciju, već je i udaljenost njihovih
sječina zašumljenja mnogo povoljnija, od prije navedenih imovnih obćina.


Uredjenjem gospodarstva postignut je ujedno uspjeh taj, da imovna obćina


iz redo\itih sječina ne samo sve potrebe pravoužitnika prama kompetenciji