DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 11 jećem zakonu i propisom jedino radi preobterećenja uspiešno odgovarati moći neće; sklonula se je ona, da u slici predstavke stanje i odnošaje imovne obćine visokoj kr. zemaljskoj vladi predoči, te za vremena zamoli naputak i pomoć kao uztuk proti vladajućim odnošajem. Budući predstavka ta sadržaje mnoge podatke, koji će zanimati naše drugove, stručare, s ovimi krajevi i odnošaji još neupoznate, to ju ovdje doslovce priobćujemo. Načelna osnova o povećanju upravnog´i čuvarskog osobja kod otočke imovne obćine. Prije diobe krajiških državnih šuma potezahu krajišnici potrebite šumske užitke iz zajedničkih šuma, u koju svrhu su za sjek i pašu vazda opredieljeni bili selam najbliži šumski predjeli, u kojih se osim užitaka ovih izđavaše i drvo za trgovinu, u kojih predjelih se konačno i ogromne šumske štete dogadjahu. Kroz mnogogodišnju takovu uporabu naravno je, da sn bližnje šume vremenom ne samo izcrpljene, već tako rekuć devastirane. Provedenom diobom ustrojena je imovna obćina otočka koncem god. 1879., koja je u posjed svoj primila 137.658 ralih raztrešene, većim dielom prehrane, medju timi 57.222 rali u pravom smislu devastirane šumske površine. Kr. šumski erar pridržao si je 97.221 rali cielovite većim dieloro ne taknute šumske sastojine, dočim je opustošene kraške predjele predao pod upravu i čuvanje posebno ustrojenog kralj, nadzorničtva za pošumljenje krasa u Senju. U ovako težkih i slabo nade obećavajućih okolnostih počela se imovna obćina ustrojavati, postaviv najnuždnije osoblje, potrebito za upravu i čuvanje tog ogromnog, ali razmjerno malo vriednog i unosnog šumskog posjeda. Tek nakon njekoliko godina ustrojstva imovne obćine, počela je ista slobodnije disati, jer joj se financijalno stanje u toliko poboljšalo, da se je položaj njezin bez žrtve pravoužitnika smatrati mogao osiguranim. I doista pravoužitniei malo koje imovne obćine mogahu se tolikom blagodati podičiti, jer oni ne samo da šumsku pašu, stelju i ogriev bezplatno uživaju, već oni pače i gradjevno drvo dobiju dielom bezplatno, dielom uz posve sniženu cienu, koja ciena za cielu imovnu obćlnu godišnje jedva hiljadu forintih iznaša. Naputkom A. i B. zakona od godine 1881. uredjen je katastar i gospodarstvo imovne obćine nakon ponovno provedene prociene šuma. Kod provedbe ove, upravi kao vazda bijaše u prvom redu pred očima dobrobit pravoužitnika, te je katastar i samo zašumljenje izpalo po pravoužitnike mnogo povoljnije, nego što to pravoužitniei samih slavonskih bogatih imovnih obćina izkazati mogu. Ne samo, da su pravoužitniei time prama dolnjim imovnim obćinam dobili mnogo veću kompetenciju, već je i udaljenost njihovih sječina zašumljenja mnogo povoljnija, od prije navedenih imovnih obćina. Uredjenjem gospodarstva postignut je ujedno uspjeh taj, da imovna obćina iz redo\itih sječina ne samo sve potrebe pravoužitnika prama kompetenciji |