DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 10 — starim za gradju sposobnim stabaljem. U te porastline upire do 20.000 stanovničtva oči. Kada se one izrabe, neće još mlade šume dospjeti, i mi ćemo oskudievati na gradjevnom drvetu, a ma sve da je i dokazano, da u cieloj našoj imovnoj obćini više gradjevnog nego gorivnog drveta imade. Oskuđievat ćemo velim zato, jer radi velike daljine pravoužitnici trnjanske šumarije po gradjevna drva u susjednu ceransku šumariju možda neće ići moći Da toj neprilici izbjegnemo, možda je samo jedan način, a možda ih i više imade. Jedan način bio bi taj, da se sadanje brdske šume sjeku čistom sječom a površine pomljadjuju sjetvom crnogorice. Pošto je ali opravdana bojazan, da pravoužitnik niti tada nebude u brda na doznaku išao, to bi uprava skrbiti morala, da nadje trg za materijal dobiven u tih čistih sječah. Zabrane trebalo bi osnovati u najudaljenijih i nepristupnih mjestih, kamo seljak nebi često zalazio. Pa kada bi seljak za 1.5—20 godina liepu četinjastu porastlinu zagledao, i sam svojom inicijativom čuvao bi ju. Sada još rado spominjem na koncu ovoga, da je vriedni upravitelj trnjanske šumarije predložio u ogojnoj osnovi za god. 1888/9. da se zabrana Doljnja Dolea, gdje je uspjeh naravnog pomlađjivanja samo što može bit nepovoljan, posije sjemenom četinjače. Bilo sretno, da Bog da! 0 uspjehu izvjestit ćemo. Iv. St. Stanje šumarskog osoblja kod otočke imovne obcine. Svakomu, koji je zavirio .samo u hrvatski šumarski koledar, mora kod šematizma šumarskog osoblja na prvom mjestu pasti ii oči, pored malog broja osoblja, obseg otočke imovne obćine i njezinih šumskih kotara, koji obseg je samo neznatno manji od skupnog posjeda imovne obćine slunjske I. i II. banske, te kiiževačke, ili obih bogatih slavonskih imovnih obćina brodske i petrovaradinske. Tko si onda još predstaviti može položaj šuma gornje krajine, te odnošaje naroda, taj će se doista pitati morati, kakav način uprave ovdje vlada, po kojem zakonu se vodi i je li iole odgovara služnostim i namjenjenoj zadaći ? Uprava vodi se po istom zakonu i napatcih, koji valjaju za ostale krajiške imovne obćine, vodi se istim miirom i požrtvovnošću, traži se isti i još kompliciraniji rad i odgovornost, nego je to kod dolnjih imovnih obćina, piem joj nisu pružena sredstva, koja potonje imovne obćine imadu. Uz sve to uprava imovne obćine nije duhom klonula, već nastojala u svakom pogledu zadaći svojoj zadovoljiti; što joj je uzprkos svakogodišnjem povećanju agenda i pošlo za rukom, te u tom smieru od svoje višje strukovnoupravne vlasti neimaše nikada prigovora. Tek u posliednjem trenutku, kada je uprava uvidila, da svojoj plemenitoj zadaći na temelju zasada šumarske znanosti i stečenog izkustva prama posto |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 11 jećem zakonu i propisom jedino radi preobterećenja uspiešno odgovarati moći neće; sklonula se je ona, da u slici predstavke stanje i odnošaje imovne obćine visokoj kr. zemaljskoj vladi predoči, te za vremena zamoli naputak i pomoć kao uztuk proti vladajućim odnošajem. Budući predstavka ta sadržaje mnoge podatke, koji će zanimati naše drugove, stručare, s ovimi krajevi i odnošaji još neupoznate, to ju ovdje doslovce priobćujemo. Načelna osnova o povećanju upravnog´i čuvarskog osobja kod otočke imovne obćine. Prije diobe krajiških državnih šuma potezahu krajišnici potrebite šumske užitke iz zajedničkih šuma, u koju svrhu su za sjek i pašu vazda opredieljeni bili selam najbliži šumski predjeli, u kojih se osim užitaka ovih izđavaše i drvo za trgovinu, u kojih predjelih se konačno i ogromne šumske štete dogadjahu. Kroz mnogogodišnju takovu uporabu naravno je, da sn bližnje šume vremenom ne samo izcrpljene, već tako rekuć devastirane. Provedenom diobom ustrojena je imovna obćina otočka koncem god. 1879., koja je u posjed svoj primila 137.658 ralih raztrešene, većim dielom prehrane, medju timi 57.222 rali u pravom smislu devastirane šumske površine. Kr. šumski erar pridržao si je 97.221 rali cielovite većim dieloro ne taknute šumske sastojine, dočim je opustošene kraške predjele predao pod upravu i čuvanje posebno ustrojenog kralj, nadzorničtva za pošumljenje krasa u Senju. U ovako težkih i slabo nade obećavajućih okolnostih počela se imovna obćina ustrojavati, postaviv najnuždnije osoblje, potrebito za upravu i čuvanje tog ogromnog, ali razmjerno malo vriednog i unosnog šumskog posjeda. Tek nakon njekoliko godina ustrojstva imovne obćine, počela je ista slobodnije disati, jer joj se financijalno stanje u toliko poboljšalo, da se je položaj njezin bez žrtve pravoužitnika smatrati mogao osiguranim. I doista pravoužitniei malo koje imovne obćine mogahu se tolikom blagodati podičiti, jer oni ne samo da šumsku pašu, stelju i ogriev bezplatno uživaju, već oni pače i gradjevno drvo dobiju dielom bezplatno, dielom uz posve sniženu cienu, koja ciena za cielu imovnu obćlnu godišnje jedva hiljadu forintih iznaša. Naputkom A. i B. zakona od godine 1881. uredjen je katastar i gospodarstvo imovne obćine nakon ponovno provedene prociene šuma. Kod provedbe ove, upravi kao vazda bijaše u prvom redu pred očima dobrobit pravoužitnika, te je katastar i samo zašumljenje izpalo po pravoužitnike mnogo povoljnije, nego što to pravoužitniei samih slavonskih bogatih imovnih obćina izkazati mogu. Ne samo, da su pravoužitniei time prama dolnjim imovnim obćinam dobili mnogo veću kompetenciju, već je i udaljenost njihovih sječina zašumljenja mnogo povoljnija, od prije navedenih imovnih obćina. Uredjenjem gospodarstva postignut je ujedno uspjeh taj, da imovna obćina iz redo\itih sječina ne samo sve potrebe pravoužitnika prama kompetenciji |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 12 — njihovoj i nadalje bezplatuo potrajno namirivati, već i troškove uzdržavanja imovne občine bez žrtve pravoužitnika podmirivati mogla bude. Takovo uredjenje primilo´ je i cielokupno zastupstvo imovne obćine malom primjetbom, a visoka kr. zem. vlada u cielosti potvi´dila; pak je s toga bilo opravdane nade, da će se imovna obćina mirno uz podporu oblastih i štovanje zakona od strane naroda dalje razvijati. Žalibože nada ta neobistini se na dugo, jer se tomu sustavu i uredjenju već prve godine (I880.) oprieše narod, a i same njeke oblasti. Od to doba postalo je upravo abnormalno stanje, jer se sječe bez ikakovog reda i dozvole svigdje, samo ne ondje, gdje se drvo odkazuje. Sječe se izvan redovitih sjekova, sječe se bezpovlastno za kućnu, a i trgovačku porabu; sječe se napokon mnogo bez ikakove koristi jedino uslied upute i osvete na vrhuncu svome cvatuće denuncijacije bezznačajnih individua. Odmjerenom kompetencijom, koja, kako je jur naprvo spomenuto, prama samim slavonskim imovnim obćinam dvostruku množinu iznaša, mogao bi pravoužitnik ovdje, okaniv se razsulosti drva na dozvoljeno sabiranje ležike, te bolje zadružno gospodarstvo podpuno izlaziti; a imovne obćine drvni prihod bio bi potrajno osiguran. Nu tomu opet nije tako, jer se uz sve do sada poprimljene mjere ležikom poslužuje jedva mali postotak pravoužitnika, koji bi mogao kazati, da si je još za povoljnog vremena ležiku sakupio u ili izvan šume, te koji se nezanaša na drvo nepovlaštenim načinom pribavljeno. Ležika medjutim ostaje i gnjije u šumi, a namješta se haračenjem najbližih mladih sastojina. U ovu rak - ranu posve raztrovanih zadruga dolazi još ta, da se članovi zadruge ciepnju bez ikakovog obzira na pravoužitnički katastar. Mala oprieka medju članovi zadruga vodi odmah do toga, da se iste, ako su inače po zakonu i razdieljene, ciepaju potajno do be?krajnosti, makar bio posjed i izpod najmanje izmjere. Time nastaju nove sgrade, nova ložišta, koji svi gradjii i ogriev prama postojećem zakonu i sustavu nepovlastno iz imovne šume vuku. Ovakovi članovi posliednji su udarac po imovnu obćinu, jer oni od kompetencije odmjerene po zakonu neuživaju služnosti, već bi se po pravu smatrati mogli kao nepravoužitnici. Taj postupak diobni prakticira se medjutim ad intinitum, a da za njeg često ni sam obćinski ured ili njegov stariešina nezna. Ovaj dio može se kazati nepravoužitnika razgranio se je u bivšem otočkom okružju već tako daleko, da on crpi iz imovne šume istu množinu šumskih dohodaka, koju crpe zakonito zašumljeni pravoužitnici. Kada se k tomu uzme još od stoljeća običajno kresanje stabala za hranu blaga i nastor, kao što i ine proizvode, koji nisu neobhodno potrebiti i negovoreć ob oštećivanju šuma u svrhe trgovačke i 0, čestih šumskih požarih; onda strukovnjak odnošaji timi svimi upoznat, mirnom dušom vrieme opredielili može, kada će ovdje nastati oni odnošaji, koji se već dugo na primorskom krasu vide. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 13 — Svaki plemeniti rad šumara, kao i šumske gojitbe ostanu već u početku ugušene. Narod akoprem do skrajnosti pokvaren, uvidja sam nastojanje tog jedinog narodnog blaga, te upravo na jagmu nastoji nepovlaštenim načinom još dio iz šume ugrabiti. I onaj, koji se je prije bavio gospodarstvom svojim, te imao osigurano stanovište, vidiv što drugi na očigled oblastih nekažnjeno radi, zapustio je sada gospodarstvo svoje i bacio se na oštećivanje najliepših sastojina. Upravo sastojine one, koje imadu služiti za uzdržavanje imovne obćine i sgrada pravoužitničkih harače se tako nemilice, da se financialni položaj imovne obćine, koji do sada bijaše povoljan, uzdrmati mora. A pravo je upravo čudo, da onakove sastojine, kakove je imovna obćina od erara prigodom diobe primila, mogu tolikim užitkom još odgovarati; gdje narod od šume pače i one užitke traži, koje šumarska struka i prosvietljeni sviet vandalizmom naziva. Uprava imovne obćine ove činjenice prama predpostavljenim oblastim nije nikada tajila, već je o tom više puta bojazan izrazila, pače i odgovornost od sebe odbila, što je donjekle pomoglo, da su upravne oblasti prve molbe vazda na strogo vršenje zakona i propisa pridržane. U tom pogledu molila i izvješćivala je upra^a imovne obćine često kotarske oblasti, ali jedno i drugo osta samo na papiru, jer u koliko su se razprave podnesenih prijavnica donjekle i pospiešile, kazan ostala i šumska odšteta nije našla dalnjeg uredovanja. Uvidjajuć postupak taj, koji samo na pomnožavanje šteta do skrajnosti demoralizovanog pučanstva djelovati mora, uprava imovne obćine pridržala je lugarsko osoblje na revniju službu, uslied čega je broj šumskih prijavnica odmah porasao. Na pomnožavanje prijavnica nije samo to toliko djelovalo, koliko sama popustljivost oblastih, jer je dokazano, da su lugari i prije tog svoju napornu službu dosta požrtvovno vršili. Uslied popustljivosti ove pofeli su šumski prekršaji od god, 1882. počamši naglo rasti. Na ovaj način imaše imovna obćina godine 1882. prijavnica 4200 komada, godine 1883. 6400 komada, godine 1884. 7000 kom,, godine 1885. 8500 kom,, god. 1886. 12.174 kom., dočim će ove godine doći jamačno na 15.000 komuda. Ovo je doista material, koji je bez posebnog uticanja morao pobuditi pazku upravnih oblasti, kada će evo već ove godine pojedina šumarija otočke imovne obćine doseći onaj broj šumskih prekr^aja, koji broj izkazuje cielokupna obćinska šumarska služba susjedne nam kraljevine Dalmacije za god. 1886.! U istinu je pako broj prekršaja takovih mnogo veći, jer lugarsko osoblje kod tolike navale, lukavosti pučanstva i ogromnih srezova nedolazi u položaj na svakom prekršaju krivca zateći, uslied čega nastaju izkazi nepoznatih krivaca, koji predstavljaju još veću vriednost od prijava poznatih krivaca. Množina drva nepovlaštenim načinom posječenog, mora se priznati, da iznaša bar toliko, koliko redovito odkazatog Ovdje se s toga netroši samo godišnji prirast, već se sama |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— u glavnica znatno načimlje, a jer se time i glavnica umanjuje, umanjuje se i prirast, kojim umanjenjem glavnica postupice pada. Sama provedba tolikih prekršaja u bilježnicu i kazneni registar kod imovne obćine gospodarstvenog ureda iziskuje godišnje do 30.000 brojeva, a računajuć ostalo uredovanje samo 10.000 brojeva, izkazuje se broj agenda s 40.000 godišnjih. A da su to zaista agende, koje mnogo truda i vremena iziskuju, proizlazi već od tuda, što imovne obćine gospodarstveni ured preko 30.000 stranaka na samoj dužnoj šumskoj naknadi u zaostatku vodi i od godine na godinu prenaša. Material je to toli ogroman, da treba promišljanja dok se samo predstavi, dočiiu u naravi upravo nenadvladiv izgleda, jer su ove prostorije gospodarstvenog ureda njime kao kakovo skladište zakrčene. Ovo sve imade voditi pet činovnika bez ikakovog dnevničara, od kojih pet činovnika su dvojica većim dielom vanjskom službom zabavljena. Nemanje obterećene su i same šumarije pisarničkim poslom i negovoreć o vanjskom kompliciranom tehničkom službovanju, gdje ppet za nadzor srezova i čuvarskog osoblja preostaje vrlo malo, često ništa vremena. Usuprot svemu tomu nije se sa nikoje strane upravi imovne obćine dosele prigovor učiniti mogao, do li pomnožanju šumskih šteta, u kojem pogledu je imovne obćine uprava svoju dužnost vazda prijavami učinila. Dalnji koraci glede prij.vljenih prekršaja i uztuka proti tomu, stvar je jedino eksekutive, jer se uprava imovne obćine u tom pogledu prama pučanstvu nalazi nemoćna i svezanih rukuh. Glede čuvara šumskih poprimila je uprava imovne obćine već od prije najstrožije mjere, čim je postigla, da ih je odpustom i odstupom izišlo u ovo kratko vrieme iz imovne službe 80"/oi a imovna obćina je u položaju sada takovom, da lugara valjanog već ni dobiti nemože. Od svih tih odpuštenih lugara samo je jedan sudbeno kažnjen, dočim su ostali odpušteni radi propusta službene dužnosti, kojoj radi ogromnih srezova, opačine, lukavosti i osvete pučanstva udovoljiti najboljom voljom nemogahu, jer kada se uzme, koje se naporno službovanje i odgovornost od lugara u ovo doba traži, te kakovu nagradu on uz najrevnije službovanje za to dobiva, pa kakovu zaštitu on od oblastih uživa; onda je naravno, da se ljudi usuprot svestrano proglašenih natječaja za ota mjesta neotimlju. Kod bolje uredjenih odnošaja moralo bi se iziskivati, da i lugarsko osoblje, stupajuć u službu, bude donjekle upućeno, u koju svrhu poprimili bi činovnici imovne obćine bezplatno podučavanje takovih kandidata kroz zimsko doba, kada bi se tečaj takav u Otočcu otvorio i kada bi u obće za taj tečaj zauzetih kandidata bilo. Iz ovog svega dade se zaključiti, da je samo požrtvovnošću uprave imovne obćine do sada mnogo učinjeuo, koja požrtvovnost napokon malaksati Jiiora, kada se promotri, kojim načinom narod požrtvovnost ovu odvraća i koliko su do sada eksekutivne upravne oblasti u prilog imovne obćine uradile. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 15 — N´eće li se s toga pospješiti razširenje krasa i osigurati pučanstvu ovom onaj mali komadić zemlje, koji će mu taj kras zasuti; moraju se ovdje odmah poprimiti radikalna sredstva, izvršba kojih se svakim časom odvlake otegoćuje, a trag nenaknadivih posljedica ostavlja. Uz strogu izvršbu bar postojećeg šumskog zakona i inih propisa upravne oblasti kako stoje učinile bi svoje; nu nije tako sa upravom imovne obćine. Kada uprava imovne obćine i nebi bila toli komplicirana, to ipak ona na površini od 137.658 ralih sa deset činovnika i CO lugara uspješno djelovati uz najstrožiju izvršbu zakona mogla nebi. Uz nadšumara i procienitelja, koji većim djelom vanjsku službu vrše, preostaju u gospodarstvenom uredu samo tri činovnika, koji bi uz jednog dnevničara još bili dovoljni, kada bi se posao oko šumskih prijavnica prenio poput kr. državne šumske uprave na šumarije, a ubiranje šumskih naknadbina povjerilo stalnom ovrhovoditelju imovne obćine. Uz pomnožanje samo jednog zapisnika, šumarije bi mnogo brže posao oko šumskih prijavnica obavljale, jer su u bližem doticaju oblasti, nego gospodarstveni ured, koji u tom predmetu fungira samo kao prelazni ured. Na cielom posjedu imovne obćine ustrojene su četiri šumarije, kojih svaka ima upravljati 26 000 do 47.000 rali razštrkane šumske površine; dočim odbiv kontrolne lugare, na srezkog lugara poprieko odpada 2600 ralih. Posjed ovaj bio bi ogroman i u najboljem terainu i inih najpovoljnijih okolnostih, a nekmo li kod prije opisatih, jer površina jedne šumarije kod pisarničkih agenda od preko 6000 brojeva ovdje iznaša toliko, koliko u povoljnijem terainu površina ciele imovne obćine na pr. slunjske, prve ili druge banske. Kako onda šumar uz toliki pisarnički posao još vanjsko službovanje na toj ogromnoj površini obaviti može, ostavljamo prosudjivanju mjerodavnih krugova i negovoreć o službi lugarskog osoblja. To su jur uvidile i druge imovne obćine, pa su prama tomu osoblje svoje okolnostim primjereno povećale, koja žrtva doista već u kratko vrieme očekivanim plodom uroditi mora. U tu svrhu spomenuti ćemo samo proračun gjurgjevačke imovne obćine za godinu 1887., a brodske za godinu 1886., koje kod manje komplicirane manipulacije i inih povoljnjih okolnostih posjeduju svaka nješto više, nego što je tek polovica posjeda otočke imovne obćine. U samom gospodarstvenom uredu gjurgjevačke imovne obćine imade sedam činovnika, dočim šumarije izkazuju osam činovnika i 56 lugara. Na šumariju odpada tu poprieko 15.400 rali, a na lugara 1375 rali. Kod brodske imovne obćine u samom gospodarstvenom uredu sjedi deset činovnika i pisara, dočim četiri šumarije imadu osam činovnika, četiri nadlugara ili vježbenika šumarska, te 52 lugara. I ovdje na šumara poprieko odpada 13.500 rali, a na lugara 1423 rali. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 16 <-- 16 --> PDF |
^ u -^ Godišnji troškovi uprave i čuvanja po rali pokazuju se po tom kod gjurgjevačke imovne obćine s 43 nvč., kod brodske s 58 nvfi., a kod otočke pako s 22 novč. Neuzev dakle ni na beriva tamošnjih činovnika i službenika obzir, nastaje ovdje takovo nerazmjerje, koje doista u nijednoj struci, na temelju istog zakona organiziranoj, nepostoji. Osoblje dakle, koje je sada kod otočke imovne obćine namješteno, moglo je udovoljiti donjekle dužnostim svojim pred 50 godina, ali sada to i uz podvo- stručenje prama slavljenim zahtjevom u stanju nije. Još šumskim zakonom od 7. veljače 1860. bijaše za upravu šuma bivše otočke pukovnije normirano devet šumarija, koje su službovanje svoje vodile iz ključivo na onih šumskih površinah, koje sada imovna obćina uživa, jer sadanje državne šume bijahu za onda prašume, u koje osim zvieri živo biće zalazilo nije. Diobom šuma zapao je imovnu obćinu otočku posjed, kako je već naprvo iztaknuto, od 137.G58 rali, a kr. državnu šumsku upravu od 97 221 rali; dakle imovnu obćinu posjed od okruglih 40.000 rali veći, tom ipak razlikom, da je imovna obćina dobila razštrkane šume u blizini sela, što obzirom na podmirenje pravoužitničkih potreba i nebijaše inače moguće, dočim je kr. državna šumska uprava dobila navali manje izvržene cielovite sastojine. Neuzimajuć u obzir mnogobrojnim osobljem ustrojeni kr. šumarski ured, razredjen je gornji posjed na šest šumarija, kod kojih poprieko na pojedinu okruglo 16.000 rali dolazi, dočim je broj lugara isti kao kod imovne obćine čuvarijom od poprieko 1600 rali. Pa akoprem razmjer vrlo povoljan, to se ipak i ista uprava preobterećenjem posla i oštećivanjera šuma tuži, gdje imade pojedinih imovnih lugara, kojih sam broj prijavnica nadmašuje broj prijavnica cie.le kr. državne kotarske šumarije Iz ovo njekoliko primjera očevidno je, da uprava imovne obćine baš s neopravdanog obzira štednje trpi i strada. Štednja ta neopravdana je s toga, što ova prouzrokuje mnogo veće štetonosne posljedice, koje se tako lahko u kratko vrieme izpraviti nedadu. Gospodarstveni ured koliko je i nastojao sukcesivno tomu zlu godišnjimi proračuni doskočiti, naišao je kod zastupstva na oprieku, jer dosta zastupstva sastoji iz onakovog elementa, koji ide za tim, da ie osoblje umanji, a pojedincem slobodan djelokrug, ako i nepovlaštenim načinom, u zajedničko imovno dobro prepusti, i jer je konačno samo zastupstvo često oko devastacije šuma imovne obćine osobno interesovano. Ovdje s toga nepreostaje ino, već udariti drugim sigurnijim putem, te bez oklievanja šumarije na šest povisiti, a povisiti šumarsko osoblje bar za SO´/o. Šumaru dodieliti svakomu za obavljanje pisarničkih poslova po jednog vježbenika, te povodom toga prenesti rukovanje šumskih prijavnica poput kr. državne šumske uprave šumarijam, uslied koje ustanove odteretio bi se gospodarstveni ured, koji bi onda mogao uspješnije izvanjskim službovanjem vladati. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 17 <-- 17 --> PDF |
~ 11 — Ovim ustrojenjem dobile bi šumarije od 21.000 do 25.000 rali, a lugar poprieko 1600 rali. Proračun imovne obćine ustrojem tim narasao bi svakalio za 10.000 for. godišnjih, koja žrtva je prama očekivanom uspjehu tako neznatna, da ju imovna obćina po njezinih dosadanjih sredstvih podnositi može; dočim će uz sadanji sustav njezin položaj jedva i manji proračun podnositi moći. Uz ovo povišenje troškova iznašali bi troškovi ukupne uprave i čuvanja kod otočke imovne obćine po rali na godinu 30 novč. Onda tek mogla bi uprava imovne obćine zajamčiti stalan uspjeh, predpolažuć, da se podnesci njezini po oblastih prama zakonu i propisom razsudjuju, i da iste oblasti radikalnimi sredstvi pokvareno pučanstvo na pravu stazu dovesti uznastoje; jer nebude li toga, preustrojstvom ovim uprava imovne obćine doduše povećati će svoj broj šumskih prijavnica, ali oštećivanje šuma može stegnuti i odvratiti jedino eksekutiva, dočim uprava imovne obćine u tom pogledu ostaje svezanih ruku. Ovo je svakako predlog samo u kratko izbačen, kojemu, poprimi li se u načelu nakon izpitanja na licu mjesta, sliediti će pasebna osnova o troškovih, zaokruženju šumarija i čuvarija, kao i o obavlanju pridieljenih agenda. U koliko je predlog taj glede pomnožanja osoblja posve opravdan iz prije navedenih neodgodivih razloga, razjasnjuje i sam članak 19. zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćina u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini. Predlog ovaj napokon neteži u ničem za poboljšanjem dosta čedno dotirane šumarske uprave, već ide jedino za tim, da se gospodarstveni ured glede šumskih prijavnica donjekle odtereti, šumarije pako, kao i čuvarije privedu približno bar u onaj stadij, u kojem su ostale imovne obćine, te u kojem stadiju mogle bi svoju dužnost prama postojećem zakonu vršiti, za svoj rad savjestno odgovarati, a imovnoj obćini kao svom službodavcu u svako doba čist račun polagati. Otočac, 15. prosinca 1887. Pošto je predstavka ta tekom ovog ljeta po visoke kr. zem. vlade izaslaniku na licu mjesta sa svimi tegobami izpitana, a napose ustanovljeno, da kod kr. kotarskih oblasti leži preko dvadeset hiljada do konca svibnja 1888. podnesenih šumskih prijavnica nerazpravljenih, a sami zaostatci na pravomoćno dosudjenih šumskih naknadbina se danomice nagomilavaju, to je gospodarstveni ured u podpunom osvjedočenju prihvata i potvrdjenja već proračunom za god. 1889. prešao na sukcesivno uredjenje ovih abnormalnih odnošaja. U tu svrhu skrbljeno je u proračunu za godinu 1889. za uredjenje dvijuh pomoćnih šumarija sa šumarskim! pristavi i povećanje najnuždnijeg čuvarskog osoblja sa pet lugara, koje oboje veći trošak godišnje samo 3000 for. iznaša. U tom smjeru imao je gospodarstveni ured svakako dobrobit, a i potrebitu štednju imovne obćine pred očima, skrbeć s druge strane za podpuno pokriće unovčenjem svojih drvnim skladištim bHžnjih redovitih sječina, dočim će za podpuno i racionalno uredjenje svojih šumarskih odnošaja stupiti tek nakon unovčenja odaljenijih zaostalih i tekućih redovitih sječina, koje prem na 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 18 ^ tehničkom drvu obilujuć, ipak što porađ stagnacije šumske trgovine, što s po manjkanja proraetila, te ikakove željezničke sveze, prodje naći mogle nisu. Zastupstvo imovne obćine pretresujuć u glavnoj jesenskoj skupštini proračun, prihvatilo je povećanje lugara troškom od 1500 fr., a šumarija većim troškom od 1200 for., uz dodatak, da se neustroje dvie pomoćne šumarije, već gornjim troškom dodieli svakoj od sadanjih četiri šumarija uz sistemiziranog vježbenika po jedan iskusni lugar za obavljanje pisarničkih poslova. Radi se tu dakle glede malenkosti od 300 for. koja nije kod proračuna od 50 000 for. ni spomena vriedna obzirom koristi, koja će se postići uredjenjem dviju pomoćnih šumarija. Vidi se s toga i ovdje, da zastupstvo nisu jedino razlozi štednje vodili kod brisanja ovih dviju šumarija, već razlozi posve ini i neopravdani, pa se s toga uprava imovne obćine podpuno nada, da će svoj opravdani predlog potvrdom s kompetentnog mjesta samo uzhitom, te pogledom u bolju budućnost pozdraviti moći! P—c. Tobolac za lugare. Piše Vatr. Rački. Poznato nam je, da se od lugara ili od tehničke pomoćne čeljadi nezahtieva, da je ono vještovito u znanju šumarenja onako, kako je šumar ili upravitelj šumarstva; nu ipak ima privrem. naredba bivšeg ministarstva za narodno gospodarstvo i rudarstvo od 16. siečnja 1850. pod slovom B d. z. 1. svez. I. str. 643 i naredba vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade od 20. rujna 1883. br. 25.336, koje propisuju, da je lugar dužan polagati izpit za da bude namješten u lugarsku službu. Na takovom izpitu ima lugar dokazati, da ima potrebito znanje za podredjenu upravnu službu. Koliko znam, lugari kod imovnih obćina u bivšoj vojnoj krajini, a isto tako i kod državne šumske uprave, te donjekle i kod urbarskih imov. obćina u provincijalu mogu samo onda zadobiti lugarsko mjesto, ako su izpit za lugara položili i usposobljeni. Odtud sliedi, da u našoj zemlji imamo dobrano velik broj lugara, koji su propisani izpit položili, te dokazali, da mogu podredjenu upravnu službu svrstvovati. Ako je tako, onda me nije strah, da ću promašiti svrhu, ako i za nje priredim „tobolac", u kojemu će što šta naći, da jim bude u službi koristno. Predmnjevam, da su si prisvojili podosta znanja, te da će me razumjeti i da će moj tobolac marljivo čitati i proučavati. U koliko bi jim što nejasno bilo, lahko će si pomoći tako, da se obrate na svoga šumara ili drflga, koji će jim ono protumačiti i razčlančiti, što jim je maglovito ili nerazumljivo. Nu za to |