DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1889 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 10 —


starim za gradju sposobnim stabaljem. U te porastline upire do 20.000
stanovničtva oči. Kada se one izrabe, neće još mlade šume dospjeti, i mi ćemo
oskudievati na gradjevnom drvetu, a ma sve da je i dokazano, da u cieloj našoj
imovnoj obćini više gradjevnog nego gorivnog drveta imade. Oskuđievat ćemo
velim zato, jer radi velike daljine pravoužitnici trnjanske šumarije po gradjevna
drva u susjednu ceransku šumariju možda neće ići moći


Da toj neprilici izbjegnemo, možda je samo jedan način, a možda ih i
više imade. Jedan način bio bi taj, da se sadanje brdske šume sjeku čistom
sječom a površine pomljadjuju sjetvom crnogorice. Pošto je ali opravdana bojazan,
da pravoužitnik niti tada nebude u brda na doznaku išao, to bi uprava skrbiti
morala, da nadje trg za materijal dobiven u tih čistih sječah. Zabrane trebalo
bi osnovati u najudaljenijih i nepristupnih mjestih, kamo seljak nebi često
zalazio. Pa kada bi seljak za 1.5—20 godina liepu četinjastu porastlinu zagledao,
i sam svojom inicijativom čuvao bi ju.


Sada još rado spominjem na koncu ovoga, da je vriedni upravitelj trnjanske
šumarije predložio u ogojnoj osnovi za god. 1888/9. da se zabrana Doljnja
Dolea, gdje je uspjeh naravnog pomlađjivanja samo što može bit nepovoljan,
posije sjemenom četinjače. Bilo sretno, da Bog da!


0 uspjehu izvjestit ćemo. Iv. St.


Stanje šumarskog osoblja kod otočke imovne obcine.


Svakomu, koji je zavirio .samo u hrvatski šumarski koledar, mora kod
šematizma šumarskog osoblja na prvom mjestu pasti ii oči, pored malog broja
osoblja, obseg otočke imovne obćine i njezinih šumskih kotara, koji obseg je
samo neznatno manji od skupnog posjeda imovne obćine slunjske I. i II. banske,
te kiiževačke, ili obih bogatih slavonskih imovnih obćina brodske i petrovaradinske.


Tko si onda još predstaviti može položaj šuma gornje krajine, te odnošaje
naroda, taj će se doista pitati morati, kakav način uprave ovdje vlada, po
kojem zakonu se vodi i je li iole odgovara služnostim i namjenjenoj zadaći ?


Uprava vodi se po istom zakonu i napatcih, koji valjaju za ostale krajiške
imovne obćine, vodi se istim miirom i požrtvovnošću, traži se isti i još
kompliciraniji rad i odgovornost, nego je to kod dolnjih imovnih obćina, piem
joj nisu pružena sredstva, koja potonje imovne obćine imadu.


Uz sve to uprava imovne obćine nije duhom klonula, već nastojala u
svakom pogledu zadaći svojoj zadovoljiti; što joj je uzprkos svakogodišnjem
povećanju agenda i pošlo za rukom, te u tom smieru od svoje višje strukovnoupravne
vlasti neimaše nikada prigovora.


Tek u posliednjem trenutku, kada je uprava uvidila, da svojoj plemenitoj
zadaći na temelju zasada šumarske znanosti i stečenog izkustva prama posto