DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
_. 524 ---, ^ ´ sa rastenjem stabljadi u duljinu, a jenjava tekar onda, kad se krošnje više nedotieu. Ova borba raste dakle \i Bjekom razmjeru prama rastenju stabljadi u duljinu. Za to je proredjivanje upravo sbog ove borbe od potrebe, te prema tomu mora i ono biti razmjerno prema većem ili slabijen) razvitku porastline* Odtud sliedi, da ćemo s prvine slabije proredjivati, ter prema rastenju stabljadi u duljinu postupice sve jače, a na koncu obhpdnje biti će i proredjivanje sve to red je. Proredjivanje ravna se dakle po rastenju porastline. U blagom podnebju, a na jakom tlu, gdje stabljad žustro poraste i gdje se medjusobno protiskuje, treba sa proredjivanjem skoro započeti, a proređjivajmo ondje na brzo od vremena do vremena. Na. mršavom tlu^ u prostom ili košljivom položaju, na strmina i kod zimzelenog drveća proredjujmo često i rano, ali razmjerno malo, jer je u tom slučaju borba izraeđju zavladajućeg i za.ostaiog (nedorastlog) drveća nejednaka, te još neodlučujuća. 5. Slabo ili jače proredjivanje zavisi takodjer od nas s^mih ili od cilja ili namjere, to će reći: da li ćemo odgajati porastlinu, da dobijemo drvo za gradivo, za lies, za ciepanje ili za gorivo i napokon za kojekakvi sitniž. Proredjujmo slabo, ako namjeravamo odgojiti drvo za lies i za gradivo, buduć ćemo tim uskoriti rastenje stabljadi na podiiž. . 6. Proredjivanje ravna se i prema jačem ili slabijem razvoju krošanja stabljadi t j . prama sklopu krošanja, a ne prama prostoru, što no ga stabljad zaprema. 7. Proredjivanje obaviti ćemo i ondje, gdje je iz jednog panja više pridamaka poraslo, te ćemo kržljavije pridanke posjeći, da tim đrngi pridanci dovoljan prostor zapremati mogu. 8. Čim je porastlina gušća i čim smo ju kasnije započeli proredjivati, tim opreznije ćemo ju u buduće proredjivati, buduć takova porastlina može od raznih nepogoda postradati. 9. Kad ćemo početi proredjivati, kad ćemo proredjivanje opetovati i u koliko ćemo proredjivati nezavisi samo od stojbine i od vrsti đrvljadi, nego i od vriednosti drva i od troškova za izrađjivanje istog, to će reći od čistog dohodka. Često se proredjivanje ni neobavlja, prem je korist takovog po-, stupka suviše poznata, a to s toga, što su troškovi za proredjivanje gdje gdje veći, nego što je dobitak od drva. Imenito biva to u dalekih šumah, u kojih se nebi izplatilo poradjivanje i vožnja drva. Ovdje, se obično započima s proredjivanjem tek ondaj kad se je veća množina drva ponakupila, a kupac se našao, koji tanju vrst đrvljadi za svoj posao treba. Mladi bukvici, proredjuju se obično na dobrom tlu onda, ako su stabalca oko 21 cmt. a na srednjem tlu oko 15 cmt. debela na dolnjem promjera, što bude oko 40—50 godina. Poslie se po drugi put proredjuju i to tako, da se izsjeku sva stabla, koja su u rastenju zaostala. Nakon takova proređjivanja prirašćuju znatno ona stabla, što su zaostala, te opet u 60 godini obavimo takovo proredjivanje, buduć je potrebito, da stabla zapreme veći prostor, a pri |