DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
--EK pnpcrila. Otoke i debije imzgranc- treba prije u razmaku od 8-l S cmt podaleko od debla zarova^^.ti, te prema obilježenom rovanu o^gor sjekirom odsjeći. Kod toga posla ima se paziti, da se padaju^!.« grane i okresiiio nieđjn dole ležeće hvoje stabla zapletu jer se tim pospješ, daluje .jećenje, hvoja, a tim se i uianja šteta 5ini na podmladkui nala.ećem se pod matorim stablom. Zaostajući dulji čaporci na matorom .tablu služe i radniku, da se la,G:lje na njih nogama držati mo/.e, a štite i stablo od suvi^^ne zasjeke sa sjekirou.. j ^ ^jy^^^^^ Forst-Zeitung." V. U, Škopenje žira. Kada žir u proljeće proklija i ako mu se jedan dio klice odreže, nazvao sam taj postupak „žir Skopiti". Ta misao ponuka me iztražiti n koliko ce nuždno biti klijanom žiru klicu razmjerno odre^,ati, da se prinuka biljka, da klicu u pokrajne žile razgrani, te da bude moguće odrasle brastove sadnice uspiehom presaditi, jer kod presadjivanja brastovih sadnica ne samo Sto jim se osjetljiv. Toga radi riedko se s odraslim! sadnicami presadjivanje predazima, akoprem u šumarskih knjigali mnogo se o presadjivanju hrastovih sadnica piše, kako se ima s njima postupati. To se pako u praksi uspiehom ne postizava, te bi se imala na njegu hrasta veća pozornost obratiti, jer hrast nije samo za tehničku i gorivnu porabu, već je i plodonosno stablo kao i voćka, koje mno.sc^^ vriedi za kućno gospodarstvo. Pokus sa škopitim žirom poćeo sam kad se je priroda u bilinstvu pojavila, a to bijaše 15- ožujka t. g. U tu svrhu imao sam od prošle jeseni ubranoga žira, koji sam preko zime u podrumu u vlažnoj s pjeskom pomješanoj zemlji sačuvao, ter je usljed toga i proklijao. U praedialnoj Šumi ^Borongaj" g\ biskupa Franje fxašparića priredio sam valjano sjeminište, gdje sam škopljeni žir u jamice redom posadio i pokus na sliedeći način ućinio: U 1 red posadili 30 žira sa i cmt. odrezanom kljieom ; u 2. red 30 žira s 2 etnt.j u 3 red 30 žira s 3 cmt., u 4 red 30 žira s 4 cmt.j u 5 red 30 žira s 5 cmt. odrezanom kljieom, a u 6 red posadih 30 žira, na kojim nisam kljicu ništa rezao. Podjeđno posadio sam 30 žira, koji nije bio proklijao, inače podpnno jedar, od kojega sam mu samo vrh u dužini od 6 milmet. odrezao, da se osvicdoćira, u kojoj će dužini biljka prama onom na kljici škopljenom žiru svoje žiljc razvijati. Kezultat navedenoga pokusa bijaše sasma povoljan, jer je posijani žir do jednog nikao i biljke se normalno razvile, kao od žira kojega nisam škopio. Samo je onaj žir sasma izostao, na kojem sam vrške do 6 mmt. odrezao. Kako su brastove biljke od škopljenog žira žilje u pojedinom redu razvile, koje sam 15. listop. t. g. iz sjeminišta on´m redom digao, kako sam ih sadio, opazio sam sliedeće: Normalno posadjeni žir to jest, koji nije nkopljen, stavljam za mjerilo ostalih u pogledu na dužinu izrasle kljiee (žile), ua prvo mjesto; a ta je pružila samo jednu razmjerno debelu kljieu (žilu) u dužini od 35 cmt. 8 1 cmt. odrezanom kljieom imala je biljka žilu od 26 cmt. dugačku i obraslu si.^ali žilica y ´-2 cm. dužine odrezanom kljieom imala je biljka dvie glavne žile u duljmi od 19 cm. na kojih bijaše i sisaljb žilica. S 3 cm. odrezanom kljieom imala je biljka tri pokrajne žile, od kojih najdulja bijaše 15 cm d´^gn, i sve imadošo sisale žilico. S 4 cmt. odrezanom kljieom imala je biljka tri razgranjene žile u dužmi od 10 cm. i obilno sa sisalimi žilicami obrašćena. |