DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 34 <-- 34 --> PDF |
, — 550 ™ ^ Bikaciju, Neimajući elastieitet drveta prema okolnostima sn iieuporabivej a pružaju svakako vazda manje sjegiirnosti od drvenilij koje se lasnije smješćujn i gibkošću svojom skladnije iidešuju. Evo nekoja razjašnjenja o koBsttmn. drvenih podvaljaka, potrebitih željeznicam. Samo IX Francnzkoj šest velikih željezničkih družtava konsuinira 10.000 podvaljaka na daii_, a to je više od 3,650,000 kom. na godinu. EaČunajuć da jedno stablo od obične dimensije nemože dati više od 10 podvaljaka, to se više od tisuću liepih stabala odsjece. danomice za podvaljke, nuždne že- ij.ezBJcam u Francuzkoj. U američkih sjedinjenih drir-avah brojka ta je još veća^ CTodimiee potroši se više od 15^000.000 podvaljaka, a to iznaša do 80.000 ha. izsječene šume. Fo prilici do 10,000.000 podvaljaka bit će potrebito.za pruge cielog svieta. Prem faktično trošenje nadmašuje i tu brojku. . ^^Le Bois´^a´ Podklaštrivapje matprog drveća prije sjede. Često biva, da je u ogojah (kulturah) . matoro drveće preostalo kao sjemenjaci, zaštitnici ili tumbasi. U igori (srednja gorica) naći ćemo i takozvano nađraslo drveće (nadstojno). Obično podsjeku se u ogojah ponajprije sjemenjaci i zaštitna drveća, buduć nečine osobita štetu mladiku prigodom obaranja i izradjivanja, ma bili oni više ili manje granati. Ali se Često sbiva, da smo sbog gospodarstvenih obzira prinukani, takova stabla u ogojah poostavljati dulje, nego što bi inaće želili. Što ćemo dakle činiti, ako smo prisiljeni posije takova preostala drve4a ipak izsjeći? Mladik je recimo ponarasao, stabalce do stabalca stoji na gusto, a trebalo bi matoi´o stablovje izsjeći. Sječenao li takovo matoro drveće u gustišu od listače, obično nećemo veliku štetu nanieti mladju, jer ako oboreno matoro stablo i prignječi nježan mkdik, on će se. opet osoviti, čim se uzrok toga s puta ukloni. Ali ipak nastaju pri tom amo tamo čistine, koje moramo i troškom i mukom izpuniti novim mladikon). Ako SU´ troškovi za ovakovo nadopunjivanje veći, nego što je trošak za podklaštrivanje granja od´ matora stablovja, onda će naravno bolje biti, da ovo potonje činimo. Ali je goleme muke s podklaštrivanjem sjemenjaka u mladiku Četinjastom. Moramo li u takovom mladiku preostavše sjemenjake izsjeći, onda nam nepreostaje drugo, nego da sjemenjake prije sječe do gola proklaštrimo i prevršimo. Buduć je takav posao u Četinjačah vrlo pogibeljan za radnike, to treba osobitu pozornost na to imati. Da se radnici osjeguraju od prieteće jim nepogode, treba jim dati takozvane ledenjke (Steigeisen). konop i sjekiru. Ledenjke moraju biti čvrste, od kovana željeza sa čvrstom oputom (uzicom od kože), buduć Često biva, da se inače na oko jake ledenjke prebiju baš onda, kad se pod nogama radnika kod podklaštrivanja hvoje savijati počmu. Za veću sigurnost dobro će biti, ako se na takove ledenjke prikuju još i dvie 3—4 cmt. dugačke ostruge razdaleko jedna od druge i to za to, da težak svoju nogu u deblo Jače zakvačiti može, Oyakove ledenjke valja dobro na noge pričvrstiti jakom oputom tako, da se oputa provuče kroz uškn (rupicu) željezna ciepca (šinje)^ koji je uz sjevanicu noge učvršćen. Sjekira nesmije biti pretežka, a mora imati široku oštricu (sjekalieu) i. krafck: toporište (držalieu). Na. otanka i slaba stabla može se radnik iahko uzpeti, jer može takovo deblo bez muke obima rukama obuhvatiti. Na zamašna i odebela stabla neide to tako lasnd; rm i na takova stabla može se uzpeti, ako se u pomoć uzmu hostve od konopa. Takove liestve treba samo obima rukama živo napeti (nategnuti), uuatražke baciti na hvoje, da gdjegod zapnu, pa tako može svaki radnik na drvo. Ali radnik ima svagda sobom ponieti i jak konopac, s kojim se za pojas i oko stabla svezati može. Stablo se prokiaštruje uvjek ozgor dole, a nikad obratno. Ponajprije neka klaštrilac prevrši vršiku od matora stabla, a onda jake otoke i granje, a kod tog posla neka pazi na pravac, kojioi će odsjecajuće grane pasti da se nebi kakova nesreća |