DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
^_ 548 ™- Biku hrv. naravoslovnoga družtva", koji ce za koji dan ugledati svjetlo. Tko želi imati tu razpravu o provali te azijske ptice u našoj domovini^ može ju bezplatno dobiti od pisca. — Osim toga je narodni zooiožki muzej dobio 4 eksemplara ove vrsti, i to jedan od prof. Medica iz Zemuna i tri iz Dalmacije, premda žalibog nije nijedan u dobrom stanju. Sad nam pak sti/e od predsjednika austrougarskoga odbora za motrenje pCtea selica Viktora vit. Tschusi-a pk SchmidbofPena objava, da´ su se sadže na novo pojavile na povratku iz zapadne Europe, da su vidjene u Stolnom Biogradu u Ugarskoj, pa da je sva prilika, da de proći kroz Hrvatsku i Slavoniju. — Molimo dakle ponovno, da se sve opazke i slučajno ubijene ptice ^ripošalju ravnateljstva narodnoga zooložkoga mu2;eja u Zagrebu, Jova ili jalša. Ovo drvo ljubi vlažno ili vugljivo tlo, u kojemu neima mnogo željezne sadržine ili kiselina, a neraste baš najbolje na ilovatom tlu. Drvo jovino rabi se za žliebove od zdenaca i za druge vodne gradjevine, jer dugo traje. Na suhom raztoče ga crvi. Gori za trećinu lošije od bukova drva, a jovovo drvo rabe stolari, tokari i bačvari. Kod proredjivanja tauja johovina daje pritke i kolce za hmelj. Jovovina netrpi mnogo od zarieznika, te joj samo pupovlje i list napada johov crvić i buha jošanica, ali to drvu neškodi, Jova je prikladna za uzgoj kolosleka i za srednju goricu (igoru), buduć ona sve do 50 god. živice iz panja izbija. Vlastnik šume im^ti će unosan dohodak, ako on jalšike sa 20 — 30 godišnjom obhodnjom šumari; jer čim se jošiku vrbovi sušiti počmu, valja ga odmah sjeći, posto je najveću obhodnju dostigao. Sjeći, valja u ožujku, a po smrzljavini može se jošik samo onda sjeći, ako u jošiku s proljeća voda dugo leži. Kod sječe ima se paziti, da se panjevi gladko prama sjevernoj strani podsjeku, jer će živici (izbojci) bolje i kriepcije´ iz panjeva izbiti, a ima se i sjeČina odmah od leževine pročistiti. Obično ostavlja se na 1 hektaru 40—60 sjemeujaka, koje valja kod buduće sječe odmah izsjeći, a na njihovo mjesto postavljaju se drugi mladji sjemenjaci. Cretov jalšik treba osušit t- j . odvodit, a na to potrošen novac nadoknadit će veći prirast na drvu, Jova raste u. mladosti vrlo bujno, a već u 6 godini daje liep dohodak od proredjivanja. Nu kod proredjivanja ima se oprezno- postupati,´jer preriedak jošik nevalja. Bolje je, da se jošik malo po malo ali često proredjuje, a ne u jedanput previše. Jova se može do 6 godine valjano presadjivati, a bolje će biti, da se presadi ponješto dublje, nego što je prije presađuje rasla. Lahko ju je i iz sjemena odgojiti. Za biljevištC; valja odabrati u šumi prikladno mjesto sa tlom, koje ima crnice zemlje i koja je ponješto vlažna i zaštićena od sunca; jer biljke stradaju inače od žege i mraza. Lihe ponačine se 1 met. široke, te se onda sjeme posije, a po površini takove Hhe tuca se kakovim Širokim drvcem gladko i snažno, te se vodom zalije. Lihe se ponješto sa pjeskom ili rahlom zemljom pospu, da bude sjeme jednako pokriveno. Lihe moraju se dok kličuice neprobiju zallevati svake večeri, ako nebi kiše bilo, te sa kićera pokrivati, da se tlo vlažno uzdrži-. Ako kličnlce pregusto izbiju, onda jih valja kao jednogodišnje biljke presaditi. Na cretovitom tlu dobro je, ako se jovove biljke sade \i burnije, jer će one inače često´ od studeni postradati. Najsigurnije biti će, ako se biljke kod presadjivanja na 20—25 cmt. podrežu, te će brzo nadoknaditi ono, stojim je tim postupkom oduzeto. Najprikladnije vrieme za presadjivanje biti će proljeće pa sve do one dobe, do koje žapočme drugo drveće listati. V. B. Ba bukvica nepbzebe preporuča Merz u „Eorst. Zeitschrift" neka se na južnih obroncih ponačine popriečni jarčići. Ovakovi jarčići (šamčići) ispune se sami sa zemljom i opađajućim listom. U proljeću opadajuće bukvice spuštaju se slime od sebe sve dublje u tlo i prije prokiijaju, nego inače, a neće ni prozebsti. Berba u- Franeeakoj. Francuzki ministar poljodjelstva Viette, izviestio je Bi). listopada t: gV u ministarskom vieču, držanom pod predsjedanjem predsjednika republike, o ovogodišnjoj berbi u Francuzkoj. U svemu rodilo je vina 40 mil, bectoiitara. |