DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 546 --,


vackog 1 vuk, sto čini nkiipno 4 niedjeda, ^>() vukova, 386 lisicn, 33 đivljili
mačaka i 79 kuna.


Zatražena nagrad a izpkdeua je i to: tx županiji ogulinskoj 59 for.; u žup.
zagrebačkoj 38 for, ; u žup, požežkoj 25 for. 50 nvč. ; u županiji ličko-krbavskoj
330 for. 50 iiov5. ; u žup. sriemakoj 40 for. 50 nve.; u županiji virovitičkoj 8 fr. ;
u žup. belovarskoj 14 for.; za grad. poglav. petnnjsko´3 for.; za grad. poglavarstvo
brodsko 2 for, 50 nvč. 5 za grad. poglav, kostajničko 8 for. i napokon za gradsko
poglav. mitrovačko 5 for.^ što Čini ukupno 540 for. V. E.


Kad ćeš naći lisicu u jazbini (u rupi)? Njeki lovac Bohm piše 0 tom u
j,D. JSger Zeiturig", da je lisicu najlaglje naći u jazbini za vrieme gonitbe, t. j .
kad se lisica puja. Da li je laKko naći lisicu u jazbini po zimi, zavisi to od toga, da
li je jazbina u vedoj gusti od listnjaca ili od četinjača. Lisica bo raf^je prebiva u
gusti od Četinjača^ nego u takovoj od listnjaČa, jer je u prvoj sigurnija od progona.
Isto tako s većom voljom kopa ona jazbinu u pjeskovitom tlu, a manje u ilovatom;
jer si ona kod mokra vremena ilovačom svoju mješinu (kožu) zakalja. Obično nači če
se lisicu prije u takovoj jazbini, u kojoj su prohodi plitki, a redje u takovoj jazbini,
u kojoj je prohod strm. I na ulaz prohoda valja paziti, da li je naime taj ulaz razit
ili strm, buduć lisica više ljubi prvi, nego drugi ulaz. Lisica se rado uvlači u jazbinu
za vrieme kakove oluje ili ako prvenac snieg zakiha jedan dan prije, te će ju lovac
sigurno u jazbini naći — samo nesmije biti blizu gusta, buduč ona onda u takovoj
svoje zaklonište traži. I u ožujku, kad se lisica brije t. j . kad dlaku mienja, nači ju
je lahko u jazbini kod maglovita ili kišovita vremena, jer je sbog tanje dlake vrlo
osjetljiva na takovih dnevih u mjesecu ožujku.


Osobne viestL


Imenovaioje. Dosadanji privr. mjernik kod petrovaradinske imovne obč. Jova n o vid imenovan je definitivno u istom svojstvu sa sistemizovanimi berlvi.


Sitnice-


Ilspieh lugarskog državnog izpita. Kod kr. žup. oblasti u Ogulinu obdržavan
je dne 24. i 25. listopada t. g. nižji državni izplt za lugarsko. i pomočno tehničko,
osoblje područja modruško-rieeke županije pod predsjedništvom kr. žup. šuinarskog
izvjestitelja, izpitni povjerenici pako bijahu : kr. šumar Ivan Jerbić i šum. taksator
oguL imov. obćiiie Slavoljub Kozjak.


K izpitu pripušteno je 10 kandidata , nu jedan odstupio je radi bolesti.
Od izpitanih 9 kandidata položili su taj izpit: 1 sa veoma sposobnim uspjehom,
5 sa sposobnim, đočim sn 3 reprobirana. ´


U službi stojeći šumari nemogu se ovlastiti za zemljomjere. Kr. županijska
oblast u Zagrebu predložila je nedavno kr. zem. vladi, molbu nekoga kotar.
šumara za podieljenje prava za obavljanje zemljomjerskih poslova. — Kr, zem. vlada
odjel za unut. poslove, obnaŠla je u riešenju spomenute molbenice istu odbiti, s razloga,
što je opaženo, da k o t. gumari obavljaju<5i zemljomjern. praksu u
obće zanemaruju svoje službene poslove i dužnosti.


Kako nam je god. 1888. šunaa urodila? U koliko smo se sa više strana
uvjeriti mogli, nisu šume u našoj domovini ove godine baš urodile. Da je to dosta
štetno djelovalo u narodno gospodaretv. pogledu, imenito ondje, gdje se žirovina rabi
u svrhu tovljenja svinji, razumije se samo po sebi.


Hraa t je u prolječu liepo ocvao i plod se baš izdašno razvio bio, nu usljed
elementarnih nepogoda postade pušljiv, te odpade več u kolovozu. Iet:o to možemo. i




ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 31     <-- 31 -->        PDF

\ — 647 —. ´
0 bukvi re6l- bukvice ocipadose ve^ početkom mjeseca rujna pnšljive na tlo Ove
dvije, vrsti drveia sa u glavnom n miših šumah zastupane. ^ ^ ^ ´^^
Od ostalih vrsti pako spomenuti nam je ovo:
Pitomi kesten ponio ie uoravo dohm - na f,-^„ i. ru ^ ,
jedna litra po 3-4 novč ´´ ^ " ´ " ´ *´^" -g«ba6kom p.-odavak se


Javor, klen, gr^b, pajasen i lipa rodili su obibo sjemenom, jasen
srednje; b r e zovo, sjeme osušilo se na stabl« prije, nego li je dozrielo;´ oraba bilo
je jako malo, a ljesk a nije baš ništa rodila. ´


Od četinjaea spomenuti nam je jelo, smreku i bor, da su samo mjestimice
i to slabo urodile šeŠarkami,


Šumsko vo6e a to: divlje jabu ke i kruške, đrenlć i brekinje dobro sti
poBiele, dočun trnjin a (kukinja), koje više, po grmedih rastu, ove godine baš niSta
nije bilo. Malin e i jagod e su kao skoro svake godine dobro urodile.


Konačno nam je još opaziti, da se je mnogo vrganja i ostalih vrsti gljiva
na trgu u Zagrebu tečajem ove godine vidjalo, koje su seljaci iz bližnje okoline u
grad na prodaju donašalJ. . - * ..


Šumske misli i lovačke priče.


Nenosi li ploda stablo, Lišće, što na stablu visi ´
Na kora ptice gni-ezđa viju; Zime radi dolje pada; . ^
Misli, da to drvo raste Stoje bilo ures krošnje,


Da se njime ljudi
griju. Ima gnojit žilje sada. "´´´
-
, Nedržim se šujeverja .
Višnjem hvala na tom daru; .. .
j,Malbeur" ipak uviek imam
Ako sretnem ženu staru, J. E/
Šum e u Europi . „Journal officiele" priobčio je nedavno vrlo zanimive podatke
0 šumah u Europi. Evo nekoliko tih podataka. Prvo mjesto po bogatstvu Šume zauzima
evropska Rusija^ n njoj ima 541,963.700 hektara; u Germaniji šume ima; 54,052.^00
liektara; u Francezkoj 52,840.100; u Španiji 49,724.400 ;. u Švedskoj 44,281.800;
n Turskoj, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini 33,405.200; u Hrvatskoj i Ugarskoj
32,311.400- uNorvežkoj 31,819.500; u Engleskoj 31,495.100; u Austriji 30,002,000;
u Italiji 29,632.200; u Kumunjskoj 13,140.100; u Portugaliji 8,962,600; u Grgkoj
6,468.800; u Srbiji 4,859,000;. u Švajcarskoj 4,139.000; u Danskoj 3,956.700; u
Holandiji 3,496.800; u Belgiji ima 249.500. Prema ovom u pogledu absolutne količine
šuma evropska Kusija bogatija je od Germanije deset puta, a Germanija je bogatija
od sviju evropskih država. To, istina, zavisi od veličine samoga teritorija, premda
i u tom- pogledu Eusija, k državam najbogatijim sumom, izuzev jedino Švedske,, u
Ikojoj, je 397o svega zemljišta pokriveno šumom,. U. Rusiji ima 38´Vo zemljišta pod
šumom. Za ovom dolaze: Austrija sa 32^/o ; Hrvatska i Ugarska sa 29% ; Norvežka
sa 24«/(, itd. Od svijuh evropskih država najsiromašnija je Englezka (47(,). Sto se
tiče količine šume po stanovničtvu prvo mjesto zauzimlje Norvežka, gdje dolazi po
4´,32 hektara na jednog stanovnika; dalje ide Švedska sa BSA hektara. Kusga sa
3-37 hektara U večih ostalih državab ne dolazi ni .pol hektara na stanovnika, a samo
u Spaniji, Hrvatskoj, Ugarskoj i Srbiji dolazi nešto višeod polovine hektara (0-52
do 0-58 hektara). Najsiromašnija je u ovom pogledu opet Englezka, gdje dolazi svega:
0´036 hektara na jednog stanovnika; .


Kirgižka sadža. Syrrhaptes paradoks, Sandhubn. Usljeđ po.iva prof. M. Medife
i poziva Brusine ođ poSetka svibnja o. g., kao što usljed okružnice fcr.. zem. vlade od
10, srpnja o. g. br. 25112, sabrana je liepa građja .a ovogodišnju provalu ,sad.«),
Krgli amo neshodn« kovanicu „kekeriSka".) - Već je štampana rasprava u „aias.




ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 32     <-- 32 -->        PDF

^_ 548 ™-


Biku hrv. naravoslovnoga družtva", koji ce za koji dan ugledati svjetlo. Tko želi
imati tu razpravu o provali te azijske ptice u našoj domovini^ može ju bezplatno dobiti
od pisca. — Osim toga je narodni zooiožki muzej dobio 4 eksemplara ove vrsti, i to
jedan od prof. Medica iz Zemuna i tri iz Dalmacije, premda žalibog nije nijedan u
dobrom stanju. Sad nam pak sti/e od predsjednika austrougarskoga odbora za motrenje
pCtea selica Viktora vit. Tschusi-a pk SchmidbofPena objava, da´ su se sadže na novo
pojavile na povratku iz zapadne Europe, da su vidjene u Stolnom Biogradu u Ugarskoj,
pa da je sva prilika, da de proći kroz Hrvatsku i Slavoniju. — Molimo dakle ponovno,
da se sve opazke i slučajno ubijene ptice ^ripošalju ravnateljstva narodnoga
zooložkoga mu2;eja u Zagrebu,


Jova ili jalša. Ovo drvo ljubi vlažno ili vugljivo tlo, u kojemu neima mnogo
željezne sadržine ili kiselina, a neraste baš najbolje na ilovatom tlu. Drvo jovino rabi
se za žliebove od zdenaca i za druge vodne gradjevine, jer dugo traje. Na suhom
raztoče ga crvi. Gori za trećinu lošije od bukova drva, a jovovo drvo rabe stolari,
tokari i bačvari. Kod proredjivanja tauja johovina daje pritke i kolce za hmelj. Jovovina
netrpi mnogo od zarieznika, te joj samo pupovlje i list napada johov crvić i buha
jošanica, ali to drvu neškodi,


Jova je prikladna za uzgoj kolosleka i za srednju goricu (igoru), buduć ona sve
do 50 god. živice iz panja izbija. Vlastnik šume im^ti će unosan dohodak, ako on
jalšike sa 20 — 30 godišnjom obhodnjom šumari; jer čim se jošiku vrbovi sušiti počmu,
valja ga odmah sjeći, posto je najveću obhodnju dostigao. Sjeći, valja u ožujku, a po
smrzljavini može se jošik samo onda sjeći, ako u jošiku s proljeća voda dugo leži.
Kod sječe ima se paziti, da se panjevi gladko prama sjevernoj strani podsjeku, jer će
živici (izbojci) bolje i kriepcije´ iz panjeva izbiti, a ima se i sjeČina odmah od leževine
pročistiti. Obično ostavlja se na 1 hektaru 40—60 sjemeujaka, koje valja kod buduće
sječe odmah izsjeći, a na njihovo mjesto postavljaju se drugi mladji sjemenjaci. Cretov
jalšik treba osušit t- j . odvodit, a na to potrošen novac nadoknadit će veći prirast na
drvu, Jova raste u. mladosti vrlo bujno, a već u 6 godini daje liep dohodak od proredjivanja.
Nu kod proredjivanja ima se oprezno- postupati,´jer preriedak jošik nevalja.
Bolje je, da se jošik malo po malo ali često proredjuje, a ne u jedanput previše.


Jova se može do 6 godine valjano presadjivati, a bolje će biti, da se presadi
ponješto dublje, nego što je prije presađuje rasla. Lahko ju je i iz sjemena odgojiti.
Za biljevištC; valja odabrati u šumi prikladno mjesto sa tlom, koje ima crnice zemlje
i koja je ponješto vlažna i zaštićena od sunca; jer biljke stradaju inače od žege i
mraza. Lihe ponačine se 1 met. široke, te se onda sjeme posije, a po površini takove
Hhe tuca se kakovim Širokim drvcem gladko i snažno, te se vodom zalije. Lihe se
ponješto sa pjeskom ili rahlom zemljom pospu, da bude sjeme jednako pokriveno. Lihe
moraju se dok kličuice neprobiju zallevati svake večeri, ako nebi kiše bilo, te sa kićera
pokrivati, da se tlo vlažno uzdrži-. Ako kličnlce pregusto izbiju, onda jih valja kao
jednogodišnje biljke presaditi. Na cretovitom tlu dobro je, ako se jovove biljke sade \i
burnije, jer će one inače često´ od studeni postradati. Najsigurnije biti će, ako se
biljke kod presadjivanja na 20—25 cmt. podrežu, te će brzo nadoknaditi ono, stojim
je tim postupkom oduzeto. Najprikladnije vrieme za presadjivanje biti će proljeće pa
sve do one dobe, do koje žapočme drugo drveće listati. V. B.


Ba bukvica nepbzebe preporuča Merz u „Eorst. Zeitschrift" neka se na
južnih obroncih ponačine popriečni jarčići. Ovakovi jarčići (šamčići) ispune se sami sa
zemljom i opađajućim listom. U proljeću opadajuće bukvice spuštaju se slime od sebe
sve dublje u tlo i prije prokiijaju, nego inače, a neće ni prozebsti.


Berba u- Franeeakoj. Francuzki ministar poljodjelstva Viette, izviestio je Bi).
listopada t: gV u ministarskom vieču, držanom pod predsjedanjem predsjednika republike,
o ovogodišnjoj berbi u Francuzkoj. U svemu rodilo je vina 40 mil, bectoiitara.




ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 33     <-- 33 -->        PDF

--549


Od H. , In-oja spada B .nilicn lu.toHtara na gavđski, 8 na horaUAi a iH


2 na
Izkaz u podr„

nerazpravljen.h sn,nsk,U p..ekr3aja .a vrion.e od 1. «iefnja do 30. lipnja 1888


o .
0(1 1. Kiećnja Ukupni noTčani S «^ ~ ci c3
C3 r—1


´/I
7—1 ´-0


o do 1. yr))BJa iznos doKudjonih
. o


188´^. ukupno
*Q rt


co
c -^J^


3
C3´^


OD ™ "^


Kralj, kot


OJ C V,


r-i *^ o
o


,---( ´"^ PM
*´´"´ rt ^ rv u


.a


o — o iH C2


oblast.


´"^ ^ -$


O
p3


a
^ S 1—1 a ^ ^ ^^ a ^ rO ^


O
O +J >^3 r^


li
o o r^ a.^ ´^


ms -^ r:^


o
*" > o ^ v-i C


o
bi: t>
§ i


o O ,f2
for. nč. for.
Eo


nč, for n.
1 1 Zagreb. iTa 5(;-2 2G0 475 819 68 --—


119 32
!!3 ´ 2 Karlovac --^ 452 326 134 1216 04 5 45 (;44 — —


16
´o S Stubica -´ 16 Si 40 7 423 65 ni — — 16


o
4 Samobor -Ili (?i) 58 801
iG 48 40 — 102 43|54 3
:3 5 Jaska 100 376 266 80 818 98


U6 — 224 194 04 31
B Pisarovina — 924 mi 271 1158 96 ~ — 21 58´54 y
7 Sisak 2 417 357 60 1081 14 10 — 102 450 75 122


o
8 Vel. Gorica 27 628 557 71 2797 16 — — 496 250 96 28
-^
9 Dugoselo- 4 18 17 5 446 23 -— 84 2´5 36 6
^10 Sy. Ivan 8 25 22 3 1370 88 — 437 135 66 5


A.
Ukupno - ´ 354 3402 2551 1122 10464 20 220 45 2313 1398 8o 261
_.




fl
cd 12 Glina 576 3976 32i)8 1264 5765 21 — — 279 3568 14 10


I—i
O
13 Vrginmost G6 2785 2819 32 3763 83 5 -I 1879 5 — 51


>


o->
Kostajnic-a 288 3244 2609 923 1918 —
—— — -5218 58 26 11


1] 14
12361 4209 16455 I 30 7884 3757i81 83


B.
Ukupno 1949 14621
I


I


45 10224 5156 66 344


Sveukupno 2303 18023 14912 5331 225


mm m


Željezni ili drveni podvaljci. Njeke francezke novine u velike hvale željezne


podvaljke. Nu ipak stalno je, da u miesto učvrstiti solidnost željeznica i osjegurati
redovit proinefc, žcij<.zfu podvaljci obratno će pospješiti neurednost i poremetiti komu39




ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 34     <-- 34 -->        PDF

, — 550 ™ ^


Bikaciju, Neimajući elastieitet drveta prema okolnostima sn iieuporabivej a pružaju svakako
vazda manje sjegiirnosti od drvenilij koje se lasnije smješćujn i gibkošću svojom
skladnije iidešuju.


Evo nekoja razjašnjenja o koBsttmn. drvenih podvaljaka, potrebitih željeznicam.
Samo IX Francnzkoj šest velikih željezničkih družtava konsuinira 10.000 podvaljaka na
daii_, a to je više od 3,650,000 kom. na godinu.


EaČunajuć da jedno stablo od obične dimensije nemože dati više od 10 podvaljaka,
to se više od tisuću liepih stabala odsjece. danomice za podvaljke, nuždne že-
ij.ezBJcam u Francuzkoj.


U američkih sjedinjenih drir-avah brojka ta je još veća^ CTodimiee potroši se više
od 15^000.000 podvaljaka, a to iznaša do 80.000 ha. izsječene šume.
Fo prilici do 10,000.000 podvaljaka bit će potrebito.za pruge cielog svieta.
Prem faktično trošenje nadmašuje i tu brojku. . ^^Le Bois´^a´


Podklaštrivapje matprog drveća prije sjede. Često biva, da je u ogojah
(kulturah) . matoro drveće preostalo kao sjemenjaci, zaštitnici ili tumbasi. U igori (srednja
gorica) naći ćemo i takozvano nađraslo drveće (nadstojno). Obično podsjeku se u ogojah
ponajprije sjemenjaci i zaštitna drveća, buduć nečine osobita štetu mladiku prigodom
obaranja i izradjivanja, ma bili oni više ili manje granati. Ali se Često sbiva, da smo
sbog gospodarstvenih obzira prinukani, takova stabla u ogojah poostavljati dulje, nego
što bi inaće želili. Što ćemo dakle činiti, ako smo prisiljeni posije takova preostala
drve4a ipak izsjeći?


Mladik je recimo ponarasao, stabalce do stabalca stoji na gusto, a trebalo bi
matoi´o stablovje izsjeći. Sječenao li takovo matoro drveće u gustišu od listače, obično
nećemo veliku štetu nanieti mladju, jer ako oboreno matoro stablo i prignječi nježan
mkdik, on će se. opet osoviti, čim se uzrok toga s puta ukloni. Ali ipak nastaju pri
tom amo tamo čistine, koje moramo i troškom i mukom izpuniti novim mladikon). Ako
SU´ troškovi za ovakovo nadopunjivanje veći, nego što je trošak za podklaštrivanje
granja od´ matora stablovja, onda će naravno bolje biti, da ovo potonje činimo.


Ali je goleme muke s podklaštrivanjem sjemenjaka u mladiku Četinjastom. Moramo
li u takovom mladiku preostavše sjemenjake izsjeći, onda nam nepreostaje drugo,
nego da sjemenjake prije sječe do gola proklaštrimo i prevršimo. Buduć je takav posao
u Četinjačah vrlo pogibeljan za radnike, to treba osobitu pozornost na to imati.


Da se radnici osjeguraju od prieteće jim nepogode, treba jim dati takozvane
ledenjke (Steigeisen). konop i sjekiru. Ledenjke moraju biti čvrste, od kovana željeza
sa čvrstom oputom (uzicom od kože), buduć Često biva, da se inače na oko jake ledenjke
prebiju baš onda, kad se pod nogama radnika kod podklaštrivanja hvoje savijati
počmu. Za veću sigurnost dobro će biti, ako se na takove ledenjke prikuju još i dvie
3—4 cmt. dugačke ostruge razdaleko jedna od druge i to za to, da težak svoju nogu
u deblo Jače zakvačiti može, Oyakove ledenjke valja dobro na noge pričvrstiti jakom
oputom tako, da se oputa provuče kroz uškn (rupicu) željezna ciepca (šinje)^ koji je
uz sjevanicu noge učvršćen. Sjekira nesmije biti pretežka, a mora imati široku oštricu
(sjekalieu) i. krafck: toporište (držalieu).


Na. otanka i slaba stabla može se radnik iahko uzpeti, jer može takovo deblo
bez muke obima rukama obuhvatiti. Na zamašna i odebela stabla neide to tako lasnd;
rm i na takova stabla može se uzpeti, ako se u pomoć uzmu hostve od konopa. Takove
liestve treba samo obima rukama živo napeti (nategnuti), uuatražke baciti na
hvoje, da gdjegod zapnu, pa tako može svaki radnik na drvo. Ali radnik ima svagda
sobom ponieti i jak konopac, s kojim se za pojas i oko stabla svezati može.


Stablo se prokiaštruje uvjek ozgor dole, a nikad obratno. Ponajprije neka klaštrilac
prevrši vršiku od matora stabla, a onda jake otoke i granje, a kod tog posla
neka pazi na pravac, kojioi će odsjecajuće grane pasti da se nebi kakova nesreća




ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 35     <-- 35 -->        PDF

--EK


pnpcrila. Otoke i debije imzgranc- treba prije u razmaku od 8-l S cmt podaleko od
debla zarova^^.ti, te prema obilježenom rovanu o^gor sjekirom odsjeći. Kod toga posla
ima se paziti, da se padaju^!.« grane i okresiiio nieđjn dole ležeće hvoje stabla zapletu
jer se tim pospješ, daluje .jećenje, hvoja, a tim se i uianja šteta 5ini na podmladkui
nala.ećem se pod matorim stablom. Zaostajući dulji čaporci na matorom .tablu služe i
radniku, da se la,G:lje na njih nogama držati mo/.e, a štite i stablo od suvi^^ne zasjeke
sa sjekirou.. j ^ ^jy^^^^^ Forst-Zeitung." V. U,


Škopenje žira. Kada žir u proljeće proklija i ako mu se jedan dio klice odreže,
nazvao sam taj postupak „žir Skopiti".
Ta misao ponuka me iztražiti n koliko ce nuždno biti klijanom žiru klicu razmjerno
odre^,ati, da se prinuka biljka, da klicu u pokrajne žile razgrani, te da bude
moguće odrasle brastove sadnice uspiehom presaditi, jer kod presadjivanja brastovih
sadnica ne samo Sto jim se velika, ima se nešto i krošnje obrezati, sto sve brast nepodnaša, jer je u tom odveć
osjetljiv. Toga radi riedko se s odraslim! sadnicami presadjivanje predazima, akoprem u
šumarskih knjigali mnogo se o presadjivanju hrastovih sadnica piše, kako se ima s njima
postupati. To se pako u praksi uspiehom ne postizava, te bi se imala na njegu hrasta
veća pozornost obratiti, jer hrast nije samo za tehničku i gorivnu porabu, već je i
plodonosno stablo kao i voćka, koje mno.sc^^ vriedi za kućno gospodarstvo.
Pokus sa škopitim žirom poćeo sam kad se je priroda u bilinstvu pojavila, a to
bijaše 15- ožujka t. g. U tu svrhu imao sam od prošle jeseni ubranoga žira, koji sam
preko zime u podrumu u vlažnoj s pjeskom pomješanoj zemlji sačuvao, ter je usljed
toga i proklijao.
U praedialnoj Šumi ^Borongaj" g\ biskupa Franje fxašparića priredio sam valjano
sjeminište, gdje sam škopljeni žir u jamice redom posadio i pokus na sliedeći
način ućinio:
U 1 red posadili 30 žira sa i cmt. odrezanom kljieom ;
u 2. red 30 žira s 2 etnt.j
u 3 red 30 žira s 3 cmt.,
u 4 red 30 žira s 4 cmt.j
u 5 red 30 žira s 5 cmt. odrezanom kljieom, a
u 6 red posadih 30 žira, na kojim nisam kljicu ništa rezao.
Podjeđno posadio sam 30 žira, koji nije bio proklijao, inače podpnno jedar, od
kojega sam mu samo vrh u dužini od 6 milmet. odrezao, da se osvicdoćira, u kojoj
će dužini biljka prama onom na kljici škopljenom žiru svoje žiljc razvijati.
Kezultat navedenoga pokusa bijaše sasma povoljan, jer je posijani žir do jednog
nikao i biljke se normalno razvile, kao od žira kojega nisam škopio. Samo je onaj žir
sasma izostao, na kojem sam vrške do 6 mmt. odrezao.
Kako su brastove biljke od škopljenog žira žilje u pojedinom redu razvile, koje sam


15. listop. t. g. iz sjeminišta on´m redom digao, kako sam ih sadio, opazio sam sliedeće:
Normalno posadjeni žir to jest, koji nije nkopljen, stavljam za mjerilo ostalih u
pogledu na dužinu izrasle kljiee (žile), ua prvo mjesto; a ta je pružila samo jednu
razmjerno debelu kljieu (žilu) u dužini od 35 cmt.


8 1 cmt. odrezanom kljieom imala je biljka žilu od 26 cmt. dugačku i obraslu


si.^ali žilica
y ´-2 cm. dužine odrezanom kljieom imala je biljka dvie glavne žile u duljmi od
19 cm. na kojih bijaše i sisaljb žilica.
S 3 cm. odrezanom kljieom imala je biljka tri pokrajne žile, od kojih najdulja


bijaše 15 cm d´^gn, i sve imadošo sisale žilico.


S 4 cmt. odrezanom kljieom imala je biljka tri razgranjene žile u dužmi od


10 cm. i obilno sa sisalimi žilicami obrašćena.