DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 541 Sijače tačke za sjetvu hrastovog žira. Od Josipa Etitagera. Poznato je, da se u Hrvatskoj i Slavoniji znatne šumske površine sadnjom hrastovog žira uzgajaju, osobito pako u šumah imovnih obćina bivže vojne krajine; poznato je nadalje, da mnoge posjednike šuma a i oUim od vraća" šumske sječine uzgajati najviše to, jer je ogoj s velikim troškom skopčan; te s toga pripuste prirodi, da jih sama goji i tako ostanu zapuštene i potomstvu bez vriednosti. Kako da se toj nevolji doskoLi, pošlo mi je za rukom pronaći „sijače tacke^´ kojim će biti moguće ogojne radnje s malim troškom i razmjerno u kraćem vremenu obaviti; od kojih lik evo donašam -^z^ Kako se iz ovog lika lasno razabrati može, imaju sijače tačke oblik običnih ručnih tačka (kolica) s dvie ručice; 5 u popriek učvršćenih letvica, koje jih spajaju, dugačke su 170 cmt, \isina kotača 30 cm. oplate (obloge) na kotaču 7 cm. visoke isto tako i široke, a prama obodu u..svod oštro do po! centmet zarubljene, da se kotač prigodom vožnje lahko u tlo udubi i žliebastu brazdu kao za plugom ostavi. Spreda na tačkah medju prvim dvim letvicam, koje su na širje razmaknute nego ostale, utisimt je sandučić, visok 40 cmt. ozgor u širini 34 cm., na podini za jednu četvrtinu uži, duljina sandučića je od širine tačka, da se može medju prednje dvie letvice umetnuti i učvrstiri, da kod vožnje amo tamo ne khma. Preko sredine sandučića u pravcu prama kotačića pribita je tanka daščica od 8 cm. širme i od njene duljine na trećini pod (a) 4*5 cm. širine provrtana: jednak provrt hm biti u istom pravcu od dvie trećine niže na sandučića, kroz koja se limena ciev (b) od 45 cumet duljine i 4 cm. šupljine, ozgor kroz provrt daščice i sandučića proturi, (ista |
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 542 — ciev ima biti na vrhu sa malim Ijevcićem providjena, da kroz provrt daščice nepropane), i doljni kraj cievi niže sredine na oštrac kotača dodje napried, da kad radnik tačke podigne sandučić se prema kotaču nagne, počem i ciev strmo dodje stajati, kroz koju žir nefaljeno u brazdu kotača pane. Prije nego li se sijače tačke rabiti poemu, naspe se žir u sandučić, zatim, rudnik sjedne na tačke strag sandučića, razširi noge lievo i desno i podupre se s njimi na stajala (c), koja su s oba krnja ´^pređ na tačke pribita. Drugi radnik primi taČke za ručice, i tura pred sobom malim korakom, gdje žir namjeravamo sijati, dočim na tačkah sjedeći vadi žir iz sanduka i meće jedan za drugim u ciev, koji pada u brazdu. Dubljina brazde, koju kotac u zemlju utisne, zavisi od vlažnosti tla i tereta, kojeg tačke nose; prigodom turanja tačke mogu u duljini od jedne bvati 3 — 4 žira kroz ciev u brazdu pasti; i to zavisi, da li hoćemo gusto ili riedko sijati, po tom ima se radnik jedan i drugi uputiti. Vozilac tačka ima se, koracajuć napried, brazde držati, koja se sredinom tačka nalazi i padnuvši žir ugaziti, što mu je sasvim lasno obaviti, osobito ako je u opancih, tim manje brazdu promašiti može. \ Što se same sjetve tiče, to se sijaće tačke prama ostalim dosađanjim načinom sbilja s velikim probitkom uporabiti mogu, kao što sam se kod jesenskog sadjenja žira praktično osvjedočio Imenito opazio sam sliedeće: 1. Žir posadi se normalno u zemlju i ima veću sigurnost, da će uspjeti, jer svaki žir padne u dubljinu brazde; pa makar i mnogi prigodom sadnje ostao nepokriven, to će se brazda nakon padše kiše razkvasiti i žir stisnuti, jer se uviek u sredini brazde nadje, gdje je najuža, i tim je žir s oba kraja već u zemlju utisnut. 2. Moći je žir sa sijaćih tačkah gusto i na riedko sijati, koji će i razmjerno u brazdi jedan od drugog biti odaljen, a gdje se žir na čistini sije, moći je u pravca brazde izvesti, ako se vozilac tačka pravca drži. 3. Sa sijaćimi tačkami moći je po šumi izmedju stojećih stabto i ležećih klada lasno provijugati ´se. 4. Oba radnika neće se kod sadnje sa sijaćimi tačl^ami umoriti, jer kad vozilac tačka sustane, izmjeni ga onaj na tačkah sjedeći,! radnja tako neće zapinjati, za sijača može se i dečak od 12 godina upotrebiti. 5. Sijaće tačke vriediti će mnogo osobito ondje, gdje se radnici u pravo doba sjetve nemogu dobiti i gdje su skupi.^ ´ 6. Moći je sa sijaćimi tačkami veće površine u kratko vrieme posaditi, što mnogo vriedi, jer je moguće jesenske sjetve prije nastupa zime dovršili; pošto su dva radnika jednimi tačkami kadri za jedan dan dvie rali čistine u redu i gusto posijati. 7. Sa sijačimi tačkami prištedi se mnogo na sjemenu i radnicih, uzmimo, da bi na 48 cm. u razmaku žir u brazdu sijali, to bi na jedan ral, ako bi brazde 3 stope u razmaku stajale, iznašalo jednu prugu od 3200 hvat. duljine, a za to bi trebali nješto više od jednoga vagana žira^ racunajuć na jedan vagan |
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 543-po prilici 10,000 kom. žira; dočim za sadjeBJe žira pod inotiku računam obično pet vagana žira na jedan ral i deset radnika. Da se sjetva sa sijaćimi tackami valjano obavi, potrebito je vlažno tlo, u koje kotač lasno prodre i brazdu od 4-G cm. duboku za sobom ostavi, odveć vlažno tlo nije dobro, jer bi se za kotac primalo ili duboko: u tlo ubrazdilo. U takovom slučaju bi radnik pred sobom tačke težko vozio; takodjer smeta sitno granje i trešće, gdje ga u sječinab mnogo leži, jer se nebi moglo s kotačem u tlu brazditi; inače nebi bilo za sijaće tačke drugih zaprieka, buđuć se predpostavlja, da se pomenute tačke samo u ravnici s u?piehom upotrebiti mogu, gdje se i onako većim dielom hrast sadi i uzgaja, dočim se iste na strminah i kamenitom zemljištu upotrebiti ne mogu. Po liku i opisu može si svaki sijaće tačke predočiti, jer je konstrukcija jednostavna, da iste svaki kolar po uputi načiniti može. Kotač može biti iz hrastova drva iz jednog komada načinjen, koji će svrsi odgovarati kao i onaj sa´špicami i naplatom obijen; u ostalom će si praktičan šumar lahko sam udesiti, kako će takove tačke za sadjenje žira priugotoviti dati. Kad bi se sijaće tačke u praksi u obće uvele, o čem nedvojim, jer će po mojem mnienju prije ili posije do toga doći, to će si svaki vlastnik šume, komu je do toga stalOj da sječine čim prije uzgoji, sijaće tačke na čim jeftiniji način nabaviti. Spomenuti mi je još i to, da se može kotač i od željeza u tvornici naručiti, koji bi svakako praktičniji bio, nego li onaj od drveta, jer bi mnogo trajniji bio, a obzirom na to nebi više stajao, nego li drveni. Konačno mi je još opaziti, da bi se uvedenjem sijaćih tačaka za sadnju žira u raznih predielih u velike pospiešilo uzgajanje šum^ umjetnim načinom, jer bi se tim prištedili znatni troškovi, a kulture bi se mogle u mnogo kraćem vremenu izvesti, što je dakako od najveće važnosti za svakoga posjednika šuma! GLi I S ´-L´-A-JČ!^^ Dražtvene viestL Sjednica upravljajueega odbora. Dne 8. studenoga t g. držao je upravljajući odbor brv.-skv. šunmrskoga družtva svoju ^ redovitu sjednicu pod predsjedanjem P. n. gg. predsjednika M. Dursta, ter u prisutnosti podpredsjednika M. Vrban.ea i A. Soretida i odbornik-a J. Ettingera, K. FisehbacK H. Grunda, F. Z Kester6anka I. Kolara, G. Kvausa i V. Ra6ki-a. Zapisnik od .adnjc .jedn.ceupravlj^ odbora, od 30. lipnja t. g. bje ovjerovljen. Zatim bude preduzeto čita.je njek.h na dru.tvo pr. pjeiib dopisa,´ter ob istih ´ shodno učinjeno. Glede zakljac^aka <^^^^f-^^^^^´^´^ štine, obdržaCane u Mitroviei due 28. i sHedećih dana n^jeseca kolovo.a t. g. povek «« se potrebiti dogovori, da se prama istim takodjer potrebito uprdiei. |