DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 5B7


je pospješivati stvaranje mješovita nasada jele i bukve, zaštićujuć sad jednu
s,d drugu vrst; napokon na strmih granitnih pećinah poraste pri sjeći prebornoj
naskoro opet šuma. Ovakove kamenite i gole strmine ~~ niurger - nastale su
odtnda, što su se na strmih gorskih obroncih iztriebile šume. Ovaki kameniti
obronci sii´e se sve više, ako se drvo iz bližnjih ^lunah sasvim izveze, a pokrivaju
se pomalo rašćem, ako se bližnje sume ottavljvodi samo preborna sječa.


Na samoj medji Francuzke u visini od 12O0—1300 met., nešto vi^e nego
La BI a ne i La Noire počela je njemačka vlada sumom zasadjivati vogežke
pašnjake (chaumes). S \elikim troškom i brigom zasadjena je Pinus montana
i Pinus cembra. Svako drvo ima s jugo-iztočue strane visok zemljeiii
nasip obložen busenom i kamenjem. Jošte se ne može ništa kazati o tom pokusu.
No po mnienju prof. Boppa bilo bi prirodnije, da se izabere bukva za
pošumljivanje vrhunaca vogežkih. Bukva zaključuje medju rastenja drveća u
Vogozima, koji nemaju ni gorske smreke ni limba. Da bi to bolje bilo, svjedoči
i pošumljivanje Sevena. Na tim gorama bile su šume uništene od ovaca, a
sada i tamo liepo napreduje bukva posijana i posadjena, samo ju valja zaštititi
od vjetra


Kad su pitomci ugledali iztočue obronke Yogezk, kad su ugledali Alsaciju-
Lorenu na granici njemačkoj, prosbori iz njib narodni ponos i oni zapjevaše
u sklad-uom sboru vojničko-šuraarsku pjesmu „Velleda´´


(Lesnoi Žurnal).


Stanje šuma.*


u požeškou) srezu nema mnogo šume, kao što ima po drugim srezovima
u Srbiji. Ali za one koji prate razvitak naše privrede u opšte, biće zanimljivo
da čuju kako stoji i u ovom srezu ´sa šumom.


Pre pedeset godina, ponosio se i požeški srez svojom šumom. Stari ljudi
pričaju, da je i ovde na sve strane bilo šnma kao ono konoplje, i da ti je
milina bila pogledati ih.


A danas? . . - Danas je svuda proredjena, a po negdje nema šume kao
na dlanu,
Satii´anjn šume (h)p]-inelL su najviše naseljenici h Zhitibora, Bosne i
ostalih krajeva. U oskudici zemljo za obradjivanie sekli su goru i krčih, te
pravili nji\e.


Tc-hikii´´- doslovce u IVAŠ drn/tveui organ s tom
nakanom, T J´nlli ZZIZ.^^^J upozm^u sa .tanjem M,ma i šuu.u-eHJa u susje^nr^
kraljevi.; Srbskoj. Moramo raista ?.aliti^ da .e dobar dio 1. nevolje svaljuje ua tamo.njo


-1 - k- .i,v... yi,a-i(^a biti morala, da razboritim snmareDjem uzgoj e
.šumare , kojim bi glavna zactaca oiu mojai , Uredmčtvo.
šume, a no da uebajno motre na- ^ator šuma.


ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 22     <-- 22 -->        PDF

-r- 638 —


Ali 0 novije vreme nastalo je pravo istrebljeBJe šume, naročito opštinske.
Pre se sekla šuma radi ograda njiva i livada, a danas se seku i drva
prodaju na požeškom trgu, pa za novac kupuju kojekakve sitnice bez kojih bi
se moglo biti. — Pojedinci svoje privatne zabrane čuvaju, no i međju njima
se nadje po neka raspikuća^ koja ceo zabran iseče i proda, da se bolje pr jvodi,,
ne radeći ništa.


Osobito od ovo dve tri godine šuma se zatire divljački. Premda imaju
opštinske šumare, ipak svaki se dan tamani opštinska šuma, i breg za bregom,
krš za kršom ostaju sa svim goli Često i ovi šumari seku opštinska
šumuzasvojračun.


Opštenarodna planina Maljen tako isto strada. Svake subote otuda se
dovlače na požeški trg trenice , letv e i ostala japija. Ako se ovom zlu brzo
ne stane na put, ode sva šuma i osta i Maljen go kao prst.


Posleđice od zatiranja šume već se javljaju svake godine: zime su sve
jače, a leta sušnija; vetrovi jači, a čim najmanja kiša padne, onda i najmanji
potoci polete pa čuda počine i upropaste polja. . — Ovo je lepo opisao gosp.
Lj. Kojić u „Težaku" za 1885. god. uvevši za primer samo selo Zeselje.*
Onako kao god Zaselje proći će sva druga sela, ako se ne spreči brzo, i strogo
zatiranje gore.


Valjalo bi postaviti šumara i za srez požeški.** ´


Još je ostala jedina planina u ovome srezu Maljen. Pun je sve same
smrčevine.


I po ograncima Maljena i Kablara ima šume, dalje nigde.


Na ovim ograncima nema smrčevine, nego su tu cer, bjel^ lužnjak,
granice, bukva. Posije ovih najviše ima graba, breze, bresta, lipe itd.


Fo isečenom zemljištu, koje nije obradjivano, mahom raste klekovina. Od
njenog roda peče se rakija, klekovača, koju sam ja opisao, ali vrlo retko u
okolini Požege da ko to čini.


Na mesto upropašćene šume niko novu ne sadi, gdje ima povoljnih uslova,
ona sama niče i raste, ali to je žalosno. 0 veštačkom podizanju šuma niko. i
ne misli.,


Pa i na seču šume slabo se pazi Seče se u svako doba godine, samo
za ćeramicije seče se u jesen.
Šuma se seče i za poljoprivredne alate a i za lisnike za ishranu stoke.
Lisnici se seku odmah po Velikoj Gospodji, u medjuđnevici.
Drvodelja po zanatu ovamo nema. A zemljoradnici sami grade: kace,
kohi, plugove, ralice, saonice, vile, grablje i t. đ.


Češće
se pojavljuju bube na šumi, osobito gundelji. -


Od divljači ima: zecova, lisica, veverica, retko vukova a nikako medveda.


Drag. N. Lapčević.


* Vidi ,,8t.do Zascljo´´ od gosp. Ljubo Kojića ,/rcžak" sveska 8, 1885. godiinj
atrana.
510.
^* Koliko pomasti šumari, sam je Daprcd pokaztic). Ured; ^^Težaka",