DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 536 — Kasadi bora u Eaou F Etape osnivaju se na sjetvi Na hektar se uzima 7 klg, ^je^lena» Zemlja se izore plugom, a sjeme se postavi u brazde, jer se u ujima saruva više vlage. Kada boru bude 20 go važnosti. Tim se učini da gnoj ostane u tlu. da ga ne izpere kiša; zatim vlaga ostaje u gornjim slojevima i ne prociedi se tako brzo u podtlo. U sjeni bora nalazi jela, koja i onako ljubi sjenu, jošte dosta svetla za svoj razvitak- Pod Raon r Etape imade četrdesetljetnih nasada bora, a u tim je nasadima dvadesetgodišnja jela upravo krasno razvijena, tvoreći, rekao bi, dragi nasad pod zaštitom bora. Daljna je zadaća šumara, da sačine B:iješovit nasad smreke i jele. Ponajprije treba polagano proredjivati smreku, da se uzmogne podići jela i dostići smreku, a zatim treba u starijim nasadima provadjati gospodarstvo nizke šume, da se postigne novi pomješani podmladak smreke i jele. Jela se u nasade smreke i sadi i sije. Tisuća sadjenica može se posaditi uz trošak od 12—14 franaka. Materijal za sadjenje uzima se iz šume, gdje je jela bila posijana. Sijanje je veoma jednostavno — siju se češeri na ranije s jeseni (u septembru), priredjena mjesta od L0 kvadratnih centmt. Na tim se mjestima odstrani busen, a u jeseni se postavi na svako po jedan češer. Kada se s proljeća počinju jelovi češeri razsipavati, tada su pazitelji šumski dužni porazbacati sjemenje po mjestu. Mjesto zatim naskoro pokriju gusto nikle jele i eto nam razsadnika, odakle možemo uzimati jele za sadjenje i zaštićivanje tla. Da se na ovakav´ način zasije jelom jedan hektar, treba potrošiti po prilici 30 franaka, U šumi obćine Remberviller s svraća na se pozornost odjel šume Q uart en reserve. Ovdje treba osamdesetljetni nasad bukve pomješan s hrastom više svjetla, proredjivanja. Na neplodnom pješčanom vogežkom tlu treba proredjivanje provadjati pametno i oprezno. Ako se previše proriedi, šuma postane presvjetla, tlo se pokrije vrieskom (resuljom) i podivlja. Ovdje se kod proredjivanja sječe samo u g njeta vaj uću bukvu tako, da tlo ostaje uvjek u sjeni. Pod onim bukvama, što ostaju, izbije gusti bukov podmladak, koji na ovom neplodnom pjeskovitom tlu igra ulogu mladoga nasada za zaštitu tla. Tako se ovdje već odavna prakticira ovakovo proredjivanje, koje predlaže Borggreve i koje je pobudilo toliku sensaciju medja njemačkimi šumarima. Do četerđesetih godina gospodarilo se je u Vogezima sječom prebornom, no odtada preuze sve više i vi^e mah gospodarstvo nizke šume, koje preporuča Hartig. U isto vrieme počelo se opažati, da je u pojedinim šumama sve više i više burom polomljena drveća. Tako je u jednom foret de Champ za posljednih deset godina bilo prodano burom polomljena drva 40% čitave drvene mase. God. 1876. biio je u tom zaselku od 20OO hektara burom polomljeno 90.000 kubmet. drva. Po mnjenju prof. Boppa treba u otvorenim obroncima V´ogeza veoma oprezno prelaziti od preborne sječe na gospodarstvo nizke šume. Sječa preborna daje mnogo više garancije protiv napadaja vjetra u nasade, zatim pri sječi prebornoj laglje |