DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- S36 ^ koiikurirati i tigBJetavati privatnoga poduzeća. Da se uzmognu trgovci B drvima služiti vladmim pilanama, plaćaju za to skuplje drvo, da tim naknade vladi podignuce 1 troškove pilane. U šumovitim krajevima, gdje se drvom slabo trguje 1 gdje se osjeća nedostatak pilana, podignuce pilane može biti vladi ili privatniku veoma koristno. U Vogezima, kao i u svim državnim šumama Francuzke u obće, prodaje se šuma na panju (sur pied). Šumarski činovnici obilježe ono drveće, koje treba da se posiece, a trgovci ga dadu sami posjeći svojim radnicima. Sa svakoga drveta treba prije siećenja poodsjecati sve granje i vrh tako, da se sjeee samo stablo. S toga nije čudno, da je kod gospodarstva ni^ke šume poslie sječenja sfcarih stabala veoma malo omladoga podrastka oštećeno. Čini ti se, kao da je stabalje po zraku odneseno. Prednost prodaje drveća na panju očevidna je. Prvo s toga, što trgovac znade bolje nego šumar kakovoga sortimenta drveće on upravo treba te si po tom može zgodnije razdjeliti kupljeno na panju drvo. Drugo, ako na trgu nije drvo baš u najboljoj cieni, ostavi se, da dalje raste, dok se posječeno drvo mora prodati bilo pod koju mu drago cienu, jer ako predugo stoji, izgubi svaku gotovo cienu. Kod proi^edjivanja i čišćenja šume prodaje se takodjer drveće na panju. Iznimka je samo kod pretankih stabalaca, koja se ne mogu obilježiti. U takim slučajevima prodaje se par unite de produits ili po vriednosti jedinice mjere stanovitoga sortimenta (drva za gorenje, pruće i t. d.). Kad si trgovac izabere drveće, šumarska administracija izmjeri materijal, a trgovac plaća po tržnoj cieni (au rabais). Način prodavanja šume u Francuzkoj znatno olakšava posao šumarom, koji nemaju nikakova posla s obradjivanjem šumskoga materijala. Sva je njihova briga u tom, da nadzira^ da se neposječe više stabala, nego što ih je biljegovano i da se kod sječenja prirodni podrastak po mogućnosti padanjem posječena drveta ne ošteti. U pređgorjima Vogez^ svraćaju na se pozornost obćinske šume Eaon r Etape. Na prostoru od 200 hektara može čovjek razmotriti interesantne borove nasade, koji su na mjestima, što su prije služila za seosko (poljsko) gospodarstvo. Neznatna množina gnoja s vremenom je bila izorana i snjegom izprana iz krupnozrnata pješčana tla tako, da ta mjesta nisu više dovoljno rađjala. Tada ih obratiše u ´snmu, koja ovdje u obće nosi liepi dohodak. Imade u blizini više tvornica papira za pisanje, koje tvore papirnatu masu od borova drva, a imade i tkalačkih tvornica, koje trebaju breza za koture ili cievi (đie Spule); nadalje je u blizini tvornica stakla, koja treba veliku množinu drva. Veoma je interesantno, što je ovdje najskuplja vrst drveća breza, koja se ovdje upotrebljava za priugotavljanje pomenutib cievi i drvenih cipela (tabot). Dok kubični metar breze stoji 30 fran., za kbm. hrastovine placa se jedva 20 fran. U Škotskoj je takodjer, po riečima prof, Boppa, breza najskuplja vrst drveća isto tako, kao što je i u Engleskoj, ^ jer je i tamo trebaju za koloture za namatanje papira. |