DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 17 <-- 17 --> PDF |
33 da Ih nezaduSi bukva. U obće srednje šunuu-eujo na dobrom i plodnou. tlu ,,ed«je I sjeverne Francusko pruža prijatnije uvjete .a razvitak hrasta i^e^-o visoko sumarenje. Po tom su srednji nasadi nz iste uvjete od veće koristi i DR^tvaniti ih u visoku sumu bilo bi, ako ništa više, negospodarstveno U posljednje ^rieme obratio se u V.-C, osobit ob^ir na to, da se hrast sačuva i uvede u visokostablene nasade; na lu-astov se podinladak veoma brižno pazi, da ga ne zaguši bukva, drač ili grmlje. Villers-Cotterets je jedno od najunosnijih šumarskih gospodarstva u Francuskoj. Ovdje se jošte sačuvalo na više ovećih mjesta starih hrastovih nasada, s ogromnim eksemplariraa mnogovjekih hrastova. Budući da je u blizini Pariza´, prodaje se veoma lako ne samo drvo za gradju i gorivo, nego i odpadci i pomanji prutići. Ovaki se pomanji prutići veže lipovim likom u svežnje, koje tamo zovu margotin , i odpravljaju u velikoj množini u Pariz za podkurivanje.* Da bi se drvo lagije i udobnije u Pariz dopremati moglo, bio je do Pariza prekopan glasoviti priekop V Ourcg, koji vodi u Marnu. Na taj način može doći drvo po vodi čak do Pariza. Osim toga je cjela šuma izpremrežena cestama, kroz nju vodi željeznica i napokon ju presieca kauiena cesta (pavage), koja je sagradjena na zapovjed Ludo vika XIV. i koja vodi iz Pariza u Pdems, krunitbeno mjesto francuzkih kraljeva. Pored drva daje šum, gospodarstvo Villers-Cotterets veliku korist od lova, koji unosi svake godine do 100.000 franaka (gotovo 8 franaka na svaki hektar ploštine) ili Vs dohodka od drva. Blizina Pariza, udobnost i množina puteva, kojih: se po više na jednom mjestu stiče, osobita krasota stare šume i znatna množina divljači čini V.-C. jednim od najobljubljenijih lovišta u, okolici Pariza. Tim šumskim gospodarstvom V.-O upravlja jedan inspecteurs des forets, jedan inspecteur adjoint des forets i jedan garde general. Šuma je povjerena pažnji osoblja, u kojem je 7 brigadiers, 24 garđes i 5 cantoniers (pazitelji nad onimi, koji u šumi rade). Prieđjimo sada na ekskursiju u Vogeze. Poslie vojne od godine 1870—71- posjeduje Francuzka samo zapadnu stranu Vogeza. Na iztočnoj je strani Francuzka morala ustupiti Njemačkoj najljepše svoje šume crnogorice, no uza sve su to Vogezi jošte uvjek iza Landa najšumovitiji kraj Fraocuzke s najdragocjenijom crnogoricom. Zabavimo se ponajprije občom karakteristikom Vogeza, a zatim prieđjimo k zanimivijim pojedinostima, što su opažene za vrieme ekskursije. Vogezi se odlikuju zaokruženošću svoga obhka i nemaju sasvim šiljastih vrhunaca. Obronci i vrhunci pokriti su im ih sumarni ih pašnjaci ili polji. Strmih pećina - murge r ~ imade dosta malo. Doline su bogate jezerima i rie - Margotin-i su dugi 35 cm. a debeli 40 cm. Jedan .^dmk može ib na^- ti na dan 125-150 i dobfje za stotinu dva franka zaslužbe. U Painzu .e .p.odaje takav svežanj po 10—15 santima. as |