DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Parcele osrednjih nasada prije svega su znatno bo^^atije brastoin nego \isokostableni nasadi. Jer dok u ovih posljednjih čini jedva ´/H dio, zauzima u prvih Vi^s najviše se dakle prodaje ]irasto\a. Kubički pako metar hrasta skuplji je dva puta nego kub, metar bukve ili grabra. Zatim u mnogih visokostablenih nasaelih prevladjuje grabar nad bukvom i hrastoni. Na ploštiai od 3000 hektara grabar je gospodujuća vrst. Grabar je zauzeo obično najbolje tlo, gdje bi bukva i hrast mogli nositi veliki doliodak. A grabar, kako je poznato, raste veoma sporo, a kad posije 50 godine uzraste nepo.ećava u objamu. Stoćetrdesetljetni grabar imade po prilici ^/4 metra u objamu, dok hrast toga uzrasta imade do Vjz metra. Premda se krupniji eksemplari hrasta nalaze razbacani po čitavoj sumi, ipak zaprema bukva i grabar u svih visokostablenih parcelah mjesto, koje bi trebalo da zauzima hrast. Uzrok je tomu ponajprije u sječenju do gola (traitement ^´tire et aire), koje se provadjalo u šumskom gospodarstvu Villers-Cotterets počamši od godine 1672—1832- S\i su po tom pedesetljetni i stariji nasadi´proizašli iz toga sječenja. Posije sječenja do gola, kad u šumi samo dračj grmlje i vrblje raste, ne nalazi bukva i hrast dosta zaštite za svoje uspješno rastenje. Iza ovakova sječenja porasao bi grabar, koji rodi svake godine množinu sjemena, koje vjetar raznosi znatno daleko, a n prvim godinama rasta manje je otutljiv na svjetlo nego bukva i hrast. Pod sjenom mladih grabrova mogao se je samo u rjedkim slučajevima razviti hrast, a još riedje bukva, budući da treba više sjene. Imade u Villers-Cotterets mjesta, gdje se nalazi starih bukava, što proviruju iznad 70—130 ljetnoga grabra, koji ipak gospoduje. Tlo je puno bukovih mladica, koje bi se jošte mogle polagano razvijati pod pokrovom grabra. Bez sumnje je tako i prije bilo, pak kada se je grabar sasma sasjekao, došla je i podigla se na njegovom mjestu bukva. Godine 1832. počelo se u Vill.-Cott. poslie sječenja saditi mladice po načinu Hartigovom. No i takovi su nasadi dali dosta nasada s čistim grabrom ili takovih, gdje je on znatno gospodovao, a to s toga, što su mladice bile odviše na svjetlu. Bukove su mladice p(^gibale s nedostatka zaštite, a gralar je rasao iza sječenja kao i prije. Bukove sn se mladice samo ondje mogle podići i podpuno uzrasti, gdje su bile u sjeni pod materinskim drvećem, Ovakovo obnovljivanje šume dalo je upravo prekrasnih mladih bukovih nasada- Jedini im je nedostatak, što su to čisti nasadi jedine bukve. Bukva je ugnjetavala hrast i nije mu se dala podići. Ako se je posije žiroroduih godina i pokazalo hrastovoga podmladka, to je bukva za 5—G godina sve zadušila tako, da se je slučajno samo ovdje ondje sačuvao po koji eksemplar hrasta. I tako kao što nije prije ni sječenje do gola davalo dovoljnih uvjeta hrastu i bukvi za prijatan razvoj, nije ni obnovljivanje šume odadicama bilo prijatno, da se hrast i bukva razviju u visokostablene nasade. Kod srednjega gospodarstva uzima se osobit obzir na gojenje hrasta. Svaki puta, kada se šuma proredi, zasade se hrastove mladice, a prijašnje se čuvajUj |