DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 15 <-- 15 --> PDF |
—´ 531 .-^ knipnopjeskovitim tlom bio je poradi pasenja marve pretvoren malo ne u pustoš. Za vremena prvoga carstva odredi inspecteur des forets de Vilaiiie da se to mjesto preobrati u šumu i zasije običnom omorikom s primjesom jele i Weymouthove smreke (vveisse oder Mastbaumfichte) Sada stoje tamo ravne 75-80 ljetne smreke, gdje prije nije htjela trava rasti. Treba samo žaliti, što nasljednici de Vilaineovi nijesu išli naznačenim putem: kasniji nasadi nemaju ni iz daleka onakova rasta, kao što ga imadu đe Vilaine-ovi. Nedostatci u čišćenju i proredjivanju kao da pokazuju, da i ljudi zaboravljaju na ovaj prirodom zaboravljen zakutak. Taj kontrast, koji predstavlja ovaj dio usporedivši ga s drugim đjelovima šum. gospodarstva Vill-Cott. upravo prenerazuje čovjeka. Uz sve ostale jednake uvjete promjenilo se samo tlo i rastenje je sasma drugačije. Smreku i nalazimo samo u odjelu Arcanson, u svih ostalih gospoduju bukva, grabar i hrast. Na pojedinim parcelama imade ogromnih hrastova 300 godišnjega rasta i više, s premjerom u visini čovječjih prsiju 100—130 cm. Imade hrastova, kod kojih počima granje istom u visini od 16 m. od korjena. Na nekim parcelama daju 150—200 ljetni nasadi bukovi na hektaru do 800 kub, metara kompaktne drvene mase. Stabla su tih bukava ravna kao stup, ado 20—25 m, od zemlje nemaju granja, premjer im je 80—100 cm., a visina do 40 met. Ovakove nasade gleda svaki pravi ljubitelj prirode s divotnom upravo estetickom nasladom poradi veličanstvena i Ijepa njihova rastenja. No takovih je nasada na zapadu na žalost sve to redje i manje. Takove hrpe bukava vidio sam ja samo u zvjerinjaciraa kneza Švarcenberga pod Frauenbergom u Češkoj.. Veći dio šumarsk. gospodarstva.VilL-Cott. zaprema visokostablasta šuma. Srednje, drveće raste samo u 6 udaljenih jedan od drugoga odjela na ploštiai od 1000 po prilici hektara. Louis Fortier, bivši u Vill-Cott. inspecteur adjoint des forSts, navadja veoma interesantne sravnjujuće podatke o dohodku srednjih i visokostablenib nasada u Vill-Cott. Sjeeenje visokostablenib parcela daje popriečno 7-4 naslaganih metara od hektara. Hektar srednje šume daje minimum 4-8 naslag. metara i maksimum 6´2 naslag. metara, K tomu valja još dodati 50 svežanja pomanjih odpadaka (bourree -^ jedan metar po prilici) na hektar. Prema tomu ne zaostaju srednji nasadi znatno u materijalnom dohodku za visokostableniml* Do-istoga ćemo zaključka doći, ako sravnimo novčani dohodak. Visokostableni hektar nosi godišnje 54-68 franaka, srednji pak 51-73 franka.^^"^ Dakle je i novčani dohodak približno jednak. Vidi se po tom, da bi srednji nasadi u V.-C. uz iste uvjete nosili veći dohodak nego visokostableni. Louis Fortier objašnjuje to sljedećim načinom: ^´ Louis Fortier. Les tailiis et les futaies de la foršt de Eetz. (Revue des eau et forets, 1873. pag, 183). ** Op. c. 1880., pag. 25. |