DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 530 — Lov se prodaje u državnih šuniah pojedinim osobam i donaša u mjestima blizu Pariza veći đohodak^ nego sama šuma. Šumarskomu osoblju nije slobodno, lov loviti u državnim šumama, žele pak to, valja da lov odkupe ili od privatnika ili od obćina. Obćinske šume stoje pod nadzorom državnih šumara. No ovi su kod prestupaka veoma popustljivi i prema obdnam veoma učtivi. U posljednje vrieme ostalo je javno mnijenje proti šumarskoj administraciji, U parlamentu uzkratili sa zastupnici znatno budget za šumarstvo, a sada je potaknuto pitanje o tom, da se obćinske šume uzmu izpod državnoga nadzora i predadu u upravu samih obćina. Ako se to dogodi, to će u Francuzkoj, koja ni iz daleka nije šumama bogata, dva milijuna hektara šumske ploštine. predano biti posvema^njemu razoren] u. Promotrivši na brzo ecole foresti^re, njezine pitomce i na francuzke šumare, prelazim. na opis dvaju ekskursija u ljetu god, 1880. Kod te ekskursije pod vodstvom profesora Boppa i Reussa sudjelovalo je 20 pitomaca i 10 izvanrednih slušatelja: jedan Englez, četiri Belgijanca i pet Eumunja. Jedna je ekskursija bila u šumarsko gospodarstvo Villers-Cotterets, druga u Vogeze, Zaustavimo se ponajprije kod prve. Šumarsko gospodarstvo Villers-Cotterets leži u departementu Aisne, 80 kilometara na sjevero-iztok od Pariza, upravo na granici vinove loze; dalje na sjever od njega nema vinograda. Po klimi spada VilL-Cott u regio n de Pariš. Zimi nije ondje prestudeno, a ljeti nije prevruće. Atmospherna oborina pada cijelu godinu; uzduh i tlo vlažno je za vrieme Čitave vegetacione periode/ Sastline se odlikuju svojom bujnošću. Trave imade cielu godinu, cielu je godinu zeleno u lugovima tako, da u hrani marvinskoj nema nedostatka; po tom ondje nije nuždno, da se pase marva po šumah. Mjesto leži u ravnici, visina je nad morem 100—200 met. Tlo je duboko, eocen (t. j . starija tercijarna formacija ili naslaga) mjestimice piesak, mjestimice glina s većom ili manjom primjesom vapna. U šumi se nepobire listinac. Šumsko gospodarstvo VilL-Cott, zaprema ploštinu od 13.000 hektara. Do god. 1848. bilo je vlastničtvo obitelji Orleans, a 1848. god. postalo je vlastnictvom države.. Od god. 1600 vođi se šumarsko gospodarstvo tako, da na 11.500 hekt. raste visoko stableno drveće, a na 1500 srednje. Od 1672 do 1832. provadjalo se sječenje do gola. G-. 1832. uvedeno je šumareuje sječe do sjemenjaka (oplodna) (methode allemande, coupes tudesques). God. 1863. počele su se parcele, na kojih je do tada raslo srednje drveće, zasadjivati visokim. Visoko drveće zauzima 7 parcela, koje se sjeku u starosti od 100 do 150 god. i 9 parcela, koje se sjeku u starosti od 150—200 god,"^ Gospodujuće vrsti jesu bukva, grabar i hrast; glavna je vrst hrast. Jedino u odjelu Areanso n gospoduje smreka. Taj odjel od 400 hekt. s nepMnim´ * A, Matkieu, Statittique forestiere par cantonemeut« Farls. loiprimerle National 1879. pag. 114, |