DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1888 str. 13 <-- 13 --> PDF |
™ 529 — vremena, sravnimo li to vrijeme s vremenom za obće predmete. Tako jedino pravoznanstvo zauzima tolik broj sati, kolik svi specijalni šumarski predmeti zajedno. Pitomci zavoda ecole forestiere nisu pored svega toga reglementa toliko ozbiljni, koliko bi čovjek prema tim naukama,-koji im se predaja, očekivao — oni ostaju velika djeca. Ecole forestiere ne zadovoljava Francuza, pak je s toga i pitanje o njezinom preustrojstvu na dnevnom redu. Bilo je već mnogo planova, a najpopularniji bio je plan pokojnoga Gambette. Ecole forestiere treba da za sebe zadrži samo predavanje teorije i prakse specijalnih šumarskib predmeta, a obćenito prirodno-Mstoričko znanje treba da si šumari pribave zajedno sa seoskim gospodarima u Parizu u zavodu institu t national agronomique. Slično je u Belgiji, gdje oni, koji žele da se dadu na šumarstvo, treba da slušaju tri godine pođpuni tečaj prirodnih nauka i seoskoga gospodarstva (Gemblous), a zatim jednu godinu u Nancy-u u ecole forestiere, da si pribave specijalno šumarsko znanje. Pitomci zavoda ecole forestiere ustupaju znatno u umnom razvoju i znanju pred pitomcima akademiji, i universiteta njemačkih. Dok njemački učenici moraju više godina kuburiti bez opredijeljene plaće, pitomci zavoda ecole forestier e postaju odmah, čim svrše, gardegeaeralima* s godišnjom plaćom od 1500^2000 franaka s otvorenim putem:, obično za 7—8 godina postaju inspecteur adjoint des foršts, zatim za 8—10 godina inspecteur des foržts. Kao što ecole forestiere svojim učenicima daje posebno neko obilježje, upravo se tako po nekim osebitostima francuzke šumarske^ administracije razlikuje francuzki šumar od njemačkoga. Dok je njemački šumar gospodaršumar, francuzki je njegov drug činovnik-birokrat. Francuzki šumar sprovadja veći dio službenoga svoga vremena u svojem bureau-u, te mu^ j« djelatnost s veće strane kancelarijska. Upravitelji šuma i u obće šumari u Francuzkoj ne stanuju n državnim stanovima, nego u obližnjem gradu u pojedinim stanovima. Mnogi od njih dolaze u. šumu samo nekoliko puta na godinu, da nadziru biljegovanje za: prodaju naznačena drveća. Za nadzor šume odgovorni su brigadiers i gardes t. j.. lugari. Buduć da je u Francuzkoj obćenito poprimljen nacin^ da se drvo na panju prodaje (sur pied),. ne zahtijeva se od francuzkoga šumara, da znade: obraditi šumski materijal. Kultura^ u sječenju šuma u obće se ne provodi, jer je jedini način obnovljivanja šuma, mladicami. Šumske se štete dogadjaju veoma rijedko; one se ograničujii: na kradju posijecena drveća (skladišta) i odpadaka* i na prestupke zakoni lovačkih. * G-arde general odgovara bavarskomu Forstam tasessor-a. Inap^eetetir, adjointe des iovitte odgovara njemafikomu oberferster% a inspecteu r de e for^t s forstmajsteru. |